Razgraničenje između Hrvatske i Slovenije

[easyg]

Vukas imenovan hrvatskim arbitrom u sporu sa Slovenijom
Hrvatska je angazirala i londonsku odvjetnicku kucu Matrix Chambres.

Vlada je tu odluku – ne navodeći ime – donijela na svojoj jučerašnjoj sjednici.
Uz Vukasa, Arbitražni sporazum predviđa još četiri arbitra: jednog slovenskog te tri koje bi dvije države trebale zajednički izabrati. Hrvatsku vladu zastupat će Maja Seršić, dok je suzastupnica Andreja Metelko Zgombić. Slovensku Vladu zastupat će Jernej Sekolec.


Za uvod

Dosta razradjena tema sa ovog foruma

[easyg]

Tekst sporazuma - hrvatska verzija:

"SPORAZUM O ARBITRAŽI između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije

Vlade Republike Slovenije i Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu "stranke"),

S obzirom na to da stranke u brojnim pokušajima nisu riješile svoj spor o razgraničenju na kopnu i na moru u proteklim godinama,

Podsjećajući na miroljubiva sredstva za rješavanje sporova navedena u članku 33. Povelje UN-a,

Potvrđujući svoju privrženost mirnom rješavanju sporova, u duhu dobrosusjedskih odnosa, odražavajući njihove vitalne interese,

Pozdravljajući pomoć koju je ponudila Europska komisija,

sporazumjele su se kako slijedi:

Članak 1: Uspostava Arbitražnog suda

Stranke ovime uspostavljaju Arbitražni sud.

Članak 2: Sastav Arbitražnog suda

(1) Obje stranke će u roku od petnaest dana uzajamnim dogovorom postaviti predsjednika i dva člana Arbitražnog suda koji su priznati stručnjaci međunarodnoga prava s popisa kandidata sastavljenog od strane Predsjednika i povjerenika za proširenje Europske komisije. U slučaju da se ne mogu dogovoriti u tom roku, predsjednika i dva člana Arbitražnog suda postavit će predsjednik Međunarodnoga suda u Haagu s tog popisa.

(2) Svaka od strana postavit će još po jednoga člana Arbitražnoga suda u roku od petnaest dana nakon okončanja postavljenja spomenutih u stavku 1. U slučaju da postavljenja ne budu izvršena u tom roku, te će članove odrediti predsjednik Arbitražnog suda.

(3) Ako prije ili poslije početka postupka dođe do upražnjenja nekoga od mjesta uslijed smrti, nesposobnosti ili ostavke člana, isto će biti popunjeno u skladu s postupkom opisanim za izvorno postavljenje.

Članak 3: Zadaća Arbitražnog suda

(1) Arbitražni sud utvrdit će

(a) tijek granice na moru i kopnu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije;

(b) vezu Slovenije prema otvorenom moru;

(c) režim za korištenje relevantnih morskih područja.

(2) Stranke su dužne specificirati pojedinosti predmeta spora u roku od mjesec dana. Ako to ne učine, Arbitražni sud će koristiti podneske stranaka za utvrđivanje točnoga opsega spora na kopnu i na moru i zahtjeva stranaka.

(3) Arbitražni sud donosi odluku o sporu.

(4) Arbitražni sud ovlašten je tumačiti ovaj sporazum.

Članak 4: Primjenjivo pravo

(1) Arbitražni sud primjenjuje

(a) pravila i načela međunarodnoga prava za utvrđivanja navedena u članuku 3 (1) (a);

(b) međunarodno pravo, pravičnost i načelo dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rezultata uključujući i sve relevantne okolnosti za utvrđivanja navedeno u članku 3(1) (b) i (c).

Članak 5: Mjerodavni datum

Nijednome dokumentu ni postupku poduzetome jednostrano od bilo koje strane nakon 25. lipnja 1991. neće biti pridan pravni značaj pri izvršavanju zadaća Arbitražnog suda niti će takav dokument ili postupak obvezivati bilo koju stranku u sporu, te ni na koji način ne može prejudicirati odluku.

Članak 6: Postupak

(1) Svaka strana dostavit podnesak Arbitražnome sudu u roku od dvanaest mjeseci. Svaka strana ima pravo komentirati podnesak druge strane unutar roka koji postavi Arbirtažni sud.

(2) Ako nije predviđeno drugačije, Arbitražni sud provodi postupak prema Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država.

(3) Arbitražni sud može zatražiti stručni savjet i organizirati usmene rasprave.

(4) Arbitražni sud će nakon konzultacija sa strankama ekspeditivno odlučivati o svim postupovnim pitanjima većinom glasova svojih članova.

(5) Postupak je povjerljiv i vodi se na engleskome jeziku.

(6) Stranke određuju zastupnike koji će djelovati kao posrednici između njih i Arbitražnog suda. One mogu osigurati i pravnu potporu za svojega zastupnika.

(7) Arbitražnom sudu pomaže tajništvo. Troškove Arbitražnog suda u jednakim dijelovima snose stranke. Stranke pozivaju Europsku komisiju da osigura tajničku pomoć Arbitražnom sudu. Mjesto arbitraže je Bruxelles u Belgiji.

(8) Arbitražni sud može, u bilo kojem stupnju arbitražnog postupka, uz pristanak obje stranke, pružiti pomoć u postizanju prijateljskog rješenja.

Članak 7: Odluka Arbitražnog suda

(1) Arbitražni sud donijet će odluku bez odlaganja nakon što pažljivo razmotri sve relevantne činjenice vezane uz slučaj. Arbitražni sud donosi odluke većinom glasova svojih članova. U odluci se navode razlozi na kojima se ona zasniva. Uz odluku se neće dodavati pojedinačna ili odstupajuća mišljenja.

(2) Odluka Arbitražnog suda obvezujuća je za stranke te će tvoriti konačno rješenje spora.

(3) Stranke će poduzeti sve neophodne korake za provedbu odluke, uključujući prema potrebi i reviziju nacionalnog zakonodavstva, u roku od šest mjeseci nakon donošenja odluke.

Članak 8: Dokumentacija za pregovore o pristupanju EU

Nijedan dokument jednostrano prezentiran u pregovorima o pristupanju EU nema prejudicirajući utjecaj na Arbitražni sud u izvršavanju njegovih zadaća niti obvezuje bilo koju od stranaka u sporu.

Naprijed navedeno vrijedi za sve dokumente i stajališta, pisana ili usmena, uključujući između ostalih zemljovide, pregovaračka stajališta, pravne akte i druge dokumente u bilo kojemu obliku, koji su jednostrano podneseni, prikazani ili ih se spominje u okviru pregovora o pristupanju EU. To također vrijedi za sve dokumente i stajališta EU koji spominju ili sažeto prikazuju naprijed navedene dokumente i stajališta.

Članak 9: Nastavak pregovora o pristupanju EU u skladu s pregovaračkim okvirom

(1) Republika Slovenija otklonit će svoje rezerve glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja tamo gdje je prepreka povezana s ovim sporom.

(2) Obje stranke uzdržat će se od bilo kakvog postupka ili izjave koja može imati negativan utjecaj na pristupne pregovore.

Članak 10: Status quo

(1) Obje stranke uzdržat će se od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda.

(2) Arbitražni sud ovlašten je narediti, ako smatra da to okolnosti zahtijevaju, sve privremene mjere koje smatra neophodnima za održanje statusa quo.

Članak 11:

(1) Ovaj Sporazum obje će strane ratificirati bez odlaganja u skladu sa svojim ustavnim uvjetima.

(2) Sporazum će stupiti na snagu prvog dana onoga tjedna koji slijedi nakon razmjene diplomatskih nota kojima stranke izražavaju svoju suglasnot biti vezane Sporazumom.

(3) Svi procesni rokovi navedeni u ovom Sporazumu počet će se primjenjivati od datuma potpisa Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(3) Sporazum se prijavljuje Tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.

Sastavljeno ___________ u ________________ u tri izvornika na engleskom jeziku.

Potpisi

Za Vladu Republike Hrvatske Za Vladu Republike Slovenije

Svjedoci

Za Predsjedništvo Vijeća EU

----------------------------------------------------Zajednička izjava

Na današnji dan, mi, predsjednici vlada Slovenije i Hrvatske, potpisali smo dvostrani Sporazum o arbitraži, kojemu je svjedočilo Predsjedništvo Vijeća EU

Prema članku 11 (1) Sporazuma, obje strane ratificirat će sporazum u žurnom postupku u skladu s njihovim ustavnim uvjetima. Mi ćemo stoga podnijeti potpisani Sporazum našim parlamentima u roku od dva tjedna. Uvjereni smo da će svaki parlament, prema vlastitim ustavnim pravilima, dati svoju suglasnost za ratifikaciju do prosinca 2009.

Za Vladu Republike Hrvatske Za Vladu Republike Slovenije

Svjedoci

Za Predsjedništvo Vijeća EU

-----------------------------------------------------

IZJAVA O NEPREJUDICIRANJU

Republika Hrvatska daje sljedeću izjavu, kojoj svjedoče Predsjedništvo Vijeća Europske unije i Sjedinjene Američke Države:

Ništa u ovom Sporazumu o arbitraži neće se smatrati kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije za teritorijalnim kontaktom s otvorenim morem."

[easyg]

Engleska verzija:
http://www.hrt.hr/uploads/media/arbi...engleski_1.jpg
http://www.hrt.hr/uploads/media/arbi...engleski_2.jpg
http://www.hrt.hr/uploads/media/arbi...engleski_3.jpg
http://www.hrt.hr/uploads/media/arbi...engleski_4.jpg
http://www.hrt.hr/uploads/media/arbi...engleski_5.jpg

Nisam nasao bolju verziju nego ove jpegove pa ako tko ima nek stavi.

[easyg]

Croatia–Slovenia border disputes

[Panonicus]

Sklanjanje akademika Rudolfa je indikativno.

[W.M.H.]

Panonicus kaže:

Sklanjanje akademika Rudolfa je indikativno.

Mislim da bi i trebali biti zabrinuti...osim ako se amerikanci nisu pobrinuli za "pravično" rješenje u našu korist gdje će ovo biti samo završni čin teatra apsurda.

[freelancer]

Ako dijele Piranski aljev, kao Kosovo, jadna si nam majka.

[easyg]

Kljucan je odabir arbitara. Tada ce zaista pasti sve maske.
Ako to budu strucnjaci najvise me zanima kako ce interpretirati pojam junction.

Posljednjih se dana čini da se svi međunarodni pravnici bave Sporazumom o arbitraži sa Slovenijom. Što mislite, zašto se taj sporazum toliko napada s obje strane granice? Je li on traljav ili je, kako je rekao Pahor, to remekdjelo diplomacije?

- On je svakako rezultat nastojanja EU i povjerenika za proširenje Ollija Rehna da naprave tekst koji će prihvatiti obje države. Vidi se da su vodili računa o tome da prvi nacrt nije bio prihvatljiv, pogotovu ne za nas, jer je govorio o doticaju slovenskog teritorijalnog mora s otvorenim morem, pa su to promijenili u izraz “junction”, koji nije uopće upotrijebljen u Konvenciji o pravu mora. Ako konzultirate rječnike engleskog jezika, vidjet ćete da ta riječ znači i fizički doticaj, ali i soluciju koja nudi mogućnost veza. Prva dva značenja riječi “junction” u Websterovu rječniku jesu “čin povezivanja” i “stanje povezanosti”. Taj je izraz za nas povoljniji jer držimo da nema nikakve potrebe niti međunarodnopravne osnove da bi kroz naše teritorijalno more prolazio neki kanal otvorenog mora ili slovenskog teritorijalnog mora da bi se slobodno i sigurno plovilo prema slovenskom teritorijalnom moru i njihovim lukama. Sadašnji Sporazum dovoljno je neutralan i upravo je izbjegnut sporni izraz koji je bio u prethodnom nacrtu. On ostavlja dovoljno slobode arbitrima, ali ako oni uzmu u obzir da nigdje nemate takvih kanala među susjednim državama, onda oni to neće dosuditi. Slovenci po općem međunarodnom pravu imaju pravo neškodljivog prolaza. Dakle, pravo plovidbe, bez prelijetanja, bez zadržavanja, plovidbe u kojoj su zabranjene neke djelatnosti poput ribolova, ugrožavanje sigurnosti obalne države, vojnih vježbi. To je režim po kojem slovenski brodovi plove slobodno 18 godina kroz hrvatsko teritorijalno more bez ikakvih problema.


Ako se arbitri neće moći dogovoriti što znači junction, onda i o tome odlučuju glasanjem?

- Da, naravno, odlučuje većina sudaca. U samom Sporazumu usvojena su neka pravila o postupku pred ovim Arbitražnim sudom, a u svim drugim pitanjima Sud postupa po Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između država.

Meni nije jasno gdje su to u sporazumu navedena pravila o postupku i od kud je g. Vukas zakljucio da po ostalim pitanjima Sud postupa po Fakultativnim pravilima Stalnog arbitraznog suda?
Ima li netko od vas pravnika pravila tog suda?

[Howlin Wolf]

easyg kaže:

Kljucan je odabir arbitara. Tada ce zaista pasti sve maske.
Ako to budu strucnjaci najvise me zanima kako ce interpretirati pojam junction.




Meni nije jasno gdje su to u sporazumu navedena pravila o postupku i od kud je g. Vukas zakljucio da po ostalim pitanjima Sud postupa po Fakultativnim pravilima Stalnog arbitraznog suda?
Ima li netko od vas pravnika pravila tog suda?

Netko je na večernjakovim komentarima izvrsno primijetio da su dvije strane u sporu,već unaprijed odredile da se zaobiđu međunarodni pravilnici i sporazumi te da se Sloveniji mora dati "junction",tj. neka vrsta veze prema otvorenom moru.

Ostalo je još samo odrediti koliki će to biti stvarni gubitak teritorija za Hrvatsku,i kako će ga mimo svih međunarodnih normi i standarda ta POLITIČKA komisija definirati......

[manchild]

Howlin Wolf kaže:

Netko je na večernjakovim komentarima izvrsno primijetio da su dvije strane u sporu,već unaprijed odredile da se zaobiđu međunarodni pravilnici i sporazumi te da se Sloveniji mora dati "junction",tj. neka vrsta veze prema otvorenom moru.

Ostalo je još samo odrediti koliki će to biti stvarni gubitak teritorija za Hrvatsku,i kako će ga mimo svih međunarodnih normi i standarda ta POLITIČKA komisija definirati......

nemoguće jer se SLO oporba žali da će loše proći u toj arbitraži i da će izgubiti i ono malo mora kaj imaju!

[sunshinestar]

Sklanjanje akademika Rudolfa? Odakle?

[no_game22]

Vukas nema pojma što priča.On je jedini stručnjak koji je prhvatio sporazum i sada su gaočekivano prihvatili za arbitra.

[no_game22]

Škrk i Drenik-Slovenija će dobiti izlaz na otvoreno more


• Što očekujemo od arbitraže? Je li, po vašem mišljenju, moguće da Arbitražni sud odreže Sloveniju od otvorenog mora?
- Škrk: Smatram da to nije moguće. Prvo, jer Arbitražni sud u okviru predmeta spora odnosno svoje stvarne mjerodavnosti ima zadaću odrediti dodir Slovenije s otvorenim morem. Tako da očekujem, po mome mišljenju sasvim utemeljeno, da će sud donijeti odluku kako mu je naručeno u AS-u. Na koji će način doći do tog rješenja, možda je malo teže predvidjeti, ali sam uvjerena da će rješenje biti takvo, kakvo se očekuje odnosno kako je zapisano u AS-u.

• Znači, sud u objašnjenju ne može zapisati da uz uzimanje u obzir svih relevantnih izvora ne može odrediti dodir?
- Škrk: Smatram da bi čak i Arbitražnom tribunalu, s obzirom na odredbu o uporabi prava i s obzirom na odredbu o predmetu spora bilo teže objasniti zašto ne, nego zašto da. Arbitražna odluka će u svakom slučaju morati biti objašnjena i to uvjerljivo objašnjena. Ta će arbitražna odluka zbog osobitog određenja predmeta spora biti teško očekivana i u cijeloj međunarodnoj struci. Svjetskoj. To se usudim najaviti. I baš zato će arbitri imati vrlo tešku zadaću.
- Drenik: Sud je vezan na AS. To je drukčije nego što je pred nacionalnim sudovima kad je tužba jednostrana. U međudržavnim sudovima ne može se ići na sud jednostrano, osim ako jedna država već unaprijed prizna jurisdikciju suda. Općenito za arbitražu su uobičajeni arbitražni sporazumi u kojima stranke zajedno, suglasno odrede predmet spora i također odrede pravo koje će upotrebljavati. I ako mogu nadopuniti – sud ima obvezu odrediti dodir Slovenije s otvorenim morem jer o tome više nema spora. O tome smo postigli sporazum s hrvatskom stranom.

[no_game22]

Radi se o toliko velikom "uspjehu" hrv. diplomacije i mudre politike premijerke Kosor da se imena osoba koje su s naše strane radile na tom arb. sporazumu taje kao zmija noge. Odnosno, u momentu kad je diplomacija RH vođena Jandrokovićem krenula u smjeru Rehn II platoforme - ak. Rudolf je odmah dao ostavku na poziciju šefa hrv. dijelova komisija za razgraničavanje sa susjedima, a preko 10 najviše uglednih stručnjaka za pomorsko i međunarodno pravo se oglasilo protestnim pismom javnosti. Ukratko, riječ je o izdajničkom činu kojim se krnji suverenitet RH odnosno teritorij(alno more) i to će se još desetljećima proučavati na sveučilištima kao slučaj kako politika upropaštava čvrstu pravnu poziciju države odnosno da se RH kao država ponijela kukavički i uletjela u arb. proces koji je unaprijed polariziran da smo ovisni o tuđinima koliko će nam uzeti km2 kopna odnosno mora. Ili kao što reče najstariji, doajen međunarodnog prava, ak. Ibler - do sada nisam vidio takvog uvjeta u međunarodnim sporazumima u arbitraži. Sapienti sat!
no_game22 is online now Prijavi nepoćudan post Odgovori s citatom

[no_game22]

Dimitrij Rupel za Globus dok nam nedate izlaz na otvoreno more nećete u EU!

http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/d...re-necete-u-eu


Evo najvažniji izvaci iz intervjua:

Sjećate li se prvih razgovora o granici, kada je to sve počelo?

- U vrijeme kada se Jugoslavija raspala počeli su prvi razgovori od državnoj granici. Moj je sugovornik bio Davorin Rudolf, ali sam se na tom poslu kratko zadržao jer se 1992. mijenjala slovenska Vlada. Bit mojih razilaženja s Hrvatskoj bila su dvostruka mjerila: Rudolf je katkad priznavao katastar, katkad prirodnu granicu, naprimjer riječni tok. Do rješenja nismo došli zaslugom i nekolicine slovenskih teoretičara o kojima radije ne govorim. Zatim, 2000. godine imao sam dugi razgovor s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem o našim graničnim problemima. Složili smo se da Hrvatska treba zadržati granicu s Italijom, a da Slovenija zadrži granicu s otvorenim morem. Te su se ideje uobličile 2001. u sporazumu Drnovšek-Račan, koji je Hrvatska prvo prihvatila, a poslije odbila. Za mene kao ministra taj je sporazum bio minimum ispod kojega mi nismo mogli ići. Kada su 2001. završeni pregovori o sporazumu Drnovšek-Račan, Drnovšeka i mene mnogi su kritizirali, govoreći da smo postigli premalo. Ipak, za mene ostaje nepobitno ovo: ispod razine sporazuma Drnovšek-Račan nije moguće. Sve manje od toga u slovenskim bi očima bilo ravno nacionalnoj izdaji.

....


Koje stajalište vi zastupate, što je granica ispod koje Slovenija ne bi smjela ići u razgovorima o granici?

- Teritorijalni pristup Slovenije međunarodnim vodama slovenski je strateški interes. To je dobro poznato. Tom stateškom interesu suprotstavio se za mene nerazumljivi “strateški interes Hrvatske” da Sloveniji taj pristup onemogući. Tako definirana hrvatska strategija, smatram, iskaz je želje Hrvatske da bude isključivi gospodar na slavenskoj strani Jadrana. Slovenija na to nije spremna jer je i ona pomorska država, što proizlazi iz naše povijesti, iz povijesti Trsta, Osimskih sporazuma... Konačno, Italija graniči sa Slovenijom. Kao ministar vanjskih poslova bio sam svjestan da Slovenija treba europsku Hrvatsku i zato moramo podupirati ulazak Hrvatske u NATO i Europsku Uniju. Poznato je da sam tako odlučno podupirao početak pregovora Hrvatske s Europskom Unijom da me bivši predsjednik hrvatske Vlade u šali prozvao počasnim ministrom vanjskih poslova Hrvatske!

Predsjednik slovenske Vlade Janez Janša i ja zaista smo se veoma trudili da iskoristimo i trenutak i volju da se riješi granično pitanje. Tome smo se približili u studenome 2006., no poslije je cijela stvar pala u vodu. Zašto, ne znam. Možda je tomu pridonio Hido Biščević, koji je bio još tvrđi od Sanadera. U kolovozu 2007. došlo je do sastanka Sanader-Janša na Bledu, kada smo spomenuli i mogućnost arbitraže u okviru Haaga kao jednog od rješenja. Kako se nismo mogli dogovoriti o načelu ex aequo et bono, imenovali smo komisiju koju su vodili Miha Pogačnik i Davorin Rudolf. Poslije ju je novi predsjednik Vlade Borut Pahor ukinuo. Došlo je do zanimljive mogućnosti uključivanja Ollija Rehna i Marttija Ahtisaarija – sve to da bi se problem što brže riješio – i koji je trebao odrediti zemljovid i graničnu crtu. Na kraju, pod pritiskom Švedske i SAD-a, Pahor je ipak pristao na ideju Arbitražnog sporazuma, koji je napravljen na štetu Slovenije. Granično pitanje trebali bismo riješiti prije ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

....


Što ako se to ne dogodi do tada?

- Onda će se kritični trenutak dogoditi kada se bude ratificirao pristupni ugovor s Hrvatskom i može biti da će tada doći do referenduma o ulasku Hrvatske u EU, a to će biti, na primjer 2012. Tada će se situacija lako zaoštriti. Ipak, tada to možda neće biti problem Boruta Pahora ili Jadranke Kosor. Zamislite raspoloženje u Sloveniji ako se bude shvatilo da nema pristup vlastitim međunarodnim vodama! Ako se granično pitanje ne riješi do tada, a Hrvatska bude pred vratima EU, onda bolje da se na to pitanje zaboravi, da se ostavi po strani.
no_game22 is online now Prijavi nepoćudan post Odgovori s citatom

[no_game22]

Problem je u tome što je ova arbitraža već unaprijed namještena da Slovenija pobijedi.Kako Hrvatska može pobijediti kada se u samom sporazumu u točki 3b jasno kaže da je zadaća suda da dodijeli sloveniji spoj s otvorenim morem.
Dakle oko čega ćemo se mi suditi ako je ishod unaprijed poznat.Mora biti spoj.Pa Hrvatska i Slovenija se upravo zbog toga nisu godinama mogle dogovoriti oko granice na moru jer Slovenci svaki dogovor odbijaju ako nemaju zajamčen izlaz na otvoreno more.I to ultimativno zahtijevaju.A Hrvatska im to ultimativno ne želi dati(s druge strane Hrvatska je već davala Sloveniji veći dio piranskog zaljeva jer je slovenska obala gušće naseljena,ali piranski zaljev nema nikakve veze sa željom slovenije da ima izlaz na otvoreno more).
I onda dođe Jadranka Kosor i sklopi takav sporazum koji Sloveniji jamči spoj s otvornim more.I što onda reći na to nego veleizdaja.I onda će Za koju godinu Jadranka kada arbitraža bude završena i kad Slovenci pobijede ucviljeno plakati i kukati kako ona nije ništa kriva i kako je to odluka suda.Pa naravno da je takva odluka suda kada si ti takav sporazum sklopila.I onda će se javiti Jelena Lovrić,Željko Trkanjec,Denis Kuljiš,Boris Dežulović,Miljenko Jergović i ostala bratija koja uopće nema pojma o sporu niti ih on zanima i govorit će:Vidite da su Slovenci bili u pravu,viditeli da ste vi hrvatski nacionalsti bespotrebno dizali galamau kad je to slovensko...E to će biti najgore.
no_game22 is online now Prijavi nepoćudan post Odgovori s citatom

[no_game22]

Evo što Rudolf kaže o arbitraži:http://www.index.hr/vijesti/clanak/r...re/458309.aspx

"SUD o tome može odlučiti samo na jedan način: da utvrdi morski prolaz, koridor (Slovenci ga zovu dimnjak), u dijelu mora koje je sada dio hrvatskoga državnog teritorija. Jedino se tako može spojiti Sloveniju s otvorenim morem. Ma koliko formulacija u engleskom tekstu sporazuma bila neprecizna, ne znam koji je to drukčiji način na koji bi arbitražni sud ostvario spoj Slovenije s otvorenim morem", kaže Davorin Rudolf koji je godinama bio prvi čovjek hrvatskog dijela međudržavne komisije za granicu sa Slovenijom u novom otvorenom pismu javnosti. U tom pismu, bez ikakvih ograda, usudio se nazvati sporazum Kosor-Pahor kao puno lošiji nego što je bio Drnovšek-Račan. Jer, kako kaže, u Račanovu nacrtu u koridoru bilo je predviđeno otvoreno more, a u sadašnjemu nacrtu, uz tu varijantu, moguće je gore rješenje: dodjeljivanje hrvatskoga teritorija u koridoru - Sloveniji.

[no_game22]

Uglednici apeliraju:Odbijte sporazum!

U sporazumu nije riječ o nikakvom režimu plovidbe brodova, već o tuđem teritorijalnome koridoru kroz hrvatsko more, tvrde potpisnici apela.

Tridesetak istaknutih osoba iz javnog života Hrvatske potpisalo je apel Vladi i Saboru u kojem se osvrću na 'Arbitražni sporazum o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora'. Kako se navodi u apelu, potpisnici su osjećali sužnost i obvezu kao građani Hrvatske progovoriti i Sporazumu te navode kako se u njemu ne govori i režimu plovidbe brodova, već je riječ o tuđem teritorijalnom koridoru na hrvatskom području.

Apel donosimo u potpunosti:

Apeliramo na sve zastupnike Hrvatskog sabora da im u ovom trenutku na prvome mjestu bude vjernost Hrvatskoj. Neka neovisno o stranačkoj pripadnosti jednodušno odbiju diktat i ucjene koje nas ponizuju, omalovažavaju i grubo bacaju na koljena
Potpisnici apela
Mi, potpisnici ovog pisma, bez obzira na svjetonazorske, političke i sve druge razlike, osjećamo svoju dužnost i obvezu kao građani Republike Hrvatske progovoriti o ''Arbitražnom sporazumu o rješavanju hrvatsko slovenskoga graničnoga spora''. Ovim se prijedlogom nalaže Arbitražnome sudu da odluči o spoju ili dodiru – svejedno koji izraz upotrijebili – Slovenije s otvorenim morem. Slovenija zahtijeva da taj spoj bude teritorijalan. Nije, prema tome, riječ o nikakvom režimu plovidbe brodova, već o tuđem teritorijalnome koridoru kroz neprijeporno hrvatsko državno područje, hrvatsko more.

Arbitražnome sudu se, dakle, nalaže, da svojom presudom, koju će stranke morati izvršiti, prisili Hrvatsku na odricanje od dijela vlastitoga državnog teritorija uz savudrijsku obalu, u pojasu mora i podmorja koji je dug 26 kilometara, a širok 5 kilometara i 400 metara. Hrvatska bi morala provesti u djelo obvezujuću odluku Arbitražnog suda. Ovaj zahtjev je u suprotnosti sa Konvencijom UN o pravu mora, koju je prihvatilo 160 zemalja, da se sporovi među državama rješavaju prije svega pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, glavnim sudištem Ujedinjenih naroda.

Naša Vlada i predsjednik Republike vele nam da će Slovenija, ako sporazum odbijemo, ponovno blokirati naše pregovore s EU. Zbog toga ćemo, dugi niz godina ostati izvan europskih integracija. Oduvijek smo zagovarali naše priključenje EU, ali na principima ravnopravnosti. Apsolutno je nedopustivo ulazak u EU plaćati teritorijem, što bi značilo da bi Hrvatska bila prva i jedina država koja je učlanjenje u EU platila teritorijem. Bilo bi to ujedno i kršenje principa EU da se unutarnji sporovi rješavaju pred Međunarodnim sudom pravnim sredstvima, a ne političkim.

Zbog zahtijeva u arbitražnome sporazumu da arbitražni sud odluči i o spoju Slovenije s otvorenim morem, tim sporazumom se ne uređuje samo sporna granica naslijeđena poslije propasti bivše Jugoslavije, već se pristaje na otuđenje vlastitoga teritorija usuprot hrvatskome Ustavu, međunarodnim konvencijama i praksi država, pa se o takvome sporazumu u Hrvatskome saboru može odlučivati jedino striktnom kvalificiranom većinom svih sabornika.

Upravo stoga apeliramo na sve zastupnike Hrvatskog sabora da im u ovom trenutku na prvome mjestu bude vjernost Hrvatskoj. Neka neovisno o stranačkoj pripadnosti jednodušno odbiju diktat i ucjene koje nas ponizuju, omalovažavaju i grubo bacaju na koljena.

Ovaj apel su potpisali: Imra Agotić, Ivan Aralica, Zvonimir Baletić, Ivo Banac, Ivan Zvonimir Čičak, Ivan Đikić, Nedjeljko Fabrio, Ante Gavranović, Emil Havkić, Vladimir Ibler, Dubravko Jelčić, Mirjana Kasapović, Dubravka Kocijan Hercigonja, Zvonko Maković, Božidar Novak, Davor Pavuna, Josip Paladino, Velimir Pravdić, Milan Ramljak, Davorin Rudolf, Petar Stipetić, Vlatko Silobrčić, Slobodan Šnajder, Zdravko Tomac, Marija Ujević-Galetović i Milan Vuković.

[no_game22]

Ugledna ljevičarka Mirjana Kasapović:"Ako sabor prihvati sporazum treba ga raspustiti!

Dogovor s Pahorom proizašao je iz Kosoričine želje da pod svaku cijenu napravi nešto i ojača svoj status u smiješnoj Vladi, smatra Kasapović

- Hrvatski sabor ako prihvati Arbitražni sporazum, trebalo bi ga odmah raspustiti - smatra politologinja Mirjana Kasapović, jedna od potpisnica apela Saboru da ne prihvati 'Arbitražni sporazum o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog spora'.

Budite vjerni Hrvatskoj, odbijte Sporazum!

Ovim se prijedlogom nalaže Arbitražnome sudu da odluči o spoju ili dodiru – svejedno koji izraz upotrijebili – Slovenije s otvorenim morem. Slovenija zahtijeva da taj spoj bude teritorijalan. Nije, prema tome, riječ o nikakvom režimu plovidbe brodova, već o tuđem teritorijalnome koridoru kroz neprijeporno hrvatsko državno područje, hrvatsko more
Potpisnici apela
- Kad postoji takav nekakav spor, postoji i načelo međunarodne pravde, kao i Međunarodni sud koji riješava taj spor. Ne potpisuju se sporazumi, ugovori ili nešto slično, a ne bi trebali ni sada jer to Hrvatskoj nikada nije donijelo ništa dobro. Trebamo se zapitati zašto je jedna Crna Gora pristala ići na Međunarodni sud, a s tom smo zemljom do jučer bili u ratu, dok Slovenija već 20 godina to isto odbija. Očito da tu nešto nije u redu i da im odluka toga suda ne bi odgovarala - ističe Kasapović.

Nadalje dodaje kako Sporazum o abritraži smatra besprimjernim ultimatumom Slovenije koji Europska unija dopušta, zbog čega se ta politička zajendica u Hrvatskoj više ne pokazuje vjerodostojnom, nego grubom institucijom u kojoj uvijek nastradaju oni najmanji.

- Hrvatska još nije ni član te zajednice, dok Slovenija je. Oni imaju političku moć zbog koje Hrvatska neće dobro proći u ovom slučaju. Sjetimo se samo povijesti, naime, već smo tri puta iz političkih asocijacija izlazili kroz krvavi rat. Ne možemo ući u EU na ovakav način da ne znamo što nas tamo čeka. Ulazak u EU mora biti na čistim temeljima bez ucjena, pritisaka i različitih ustupa zbog kojih ćemo izgubiti ono što je naše, samo kako bismo postali dijelom te zajednice - kazala je Mirjana Kasapović.

Na pitanje smatra li da hrvatski političari uopće znaju značenje riječi 'junction', oko koje se i lome koplja vezano za sporazum, Kasapović ističe kako se pouzdaje u tumačenje svjetskih pravnih stručnjaka koji su istaknuli kako ona Hrvatskoj ne donosi ništa dobro.

'Kosor je htjela ojačati smiješnu Vladu'

Ja nemam ništa protiv toga da mi nekom poklonimo svoj teritorij, ali onda recite da je to poklonjeno, a nemojte govoriti o nekakvom dogovoru
Ivo Banac
- Ako ti stručnjaci navode kako ta riječ ne donosi nikakvo dobro Hrvatskoj, a Sloveniji daje daleko više nego što ima sad, ja im onda vjerujem i Jadranka Kosor me ne može uvjeriti u suprotno. Mislim da je taj njen potpis s Pahorom proizašao iz želje da napravi nešto veliko i da ojača svoju poziciju u svojoj smiješnoj Vladi. Činjenica je da je u trenutku kada je ona doša na vlast sve bilo na klimavim nogama, počevši od HDZ-a do Vlade, pa je pod svaku cijenu htjela pokazati nešto čime bi se dokazala u takvoj situaciji. Međutim, nedopustivo je da mi Sloveniji radimo ustupke na način da im dajemo svoj teritorij samo kako bismo postali dio EU-a. Mi se zapravo ne bismo trebali ni zamarati s tim pitanjima kad postoji sud koji bi o svemu trebao donijeti odluku - ističe Kasapović.

Akademik Ivo Banac, pak, navodi kako Slovenija inzistiranjem na Sporazumu pokušava postići nešto što nikada ne bih mogla na sudu.

- Slovenci čak tvrde kako je arbitražni sporazum i inače praksa u EU, što je u svakom slučaju netočno. Ja nemam ništa protiv toga da mi nekom poklonimo svoj teritorij, ali onda recite da je to poklonjeno, a nemojte govoriti o nekakvom dogovoru. Što se tiče riječi 'junction', ona je meni sasvim jasna. To znači spoj, može biti putem nekakvog koridora kojem bi se omogućio Sloveniji doticaj s međunarodnim vodama. S obzirom da je riječ o našem teritoriju, mislim da je svima jasno što znači. Očito je da to u Hrvatskoj nitko ne želi javno izreći jer je i više nego jasno da se to tako ne bi prihvatilo - tvrdi Banac.

Također, dodaje kako ne tvrdi da iza cijele priče ne stoje rješenja koja su nametnule Slovenija i zemlje članice EU. Ako je tako, ističe Banac, treba to izreći glasno, a ne voditi tajnu diplomaciju koja obmanjuje sve građane Hrvatske, Slovenije pa i Europske unije. Banac ističe i kako Vlada radi veliku pogrešku time što će Sabor već sutra donositi odluku o Sporazumu jer on uopće nije objašnjen, s čim se slaže i Ante Gavranović.

Ako pravni stručnjaci svjetskog glasa navode kako riječ 'junction' u Sporazumu ne donosi nikakvo dobro Hrvatskoj, a Sloveniji daje daleko više nego što ima sad, ja im onda vjerujem i Jadranka Kosor me ne može uvjeriti u suprotno
Mirjana Kasapović
Čičak: Sporazum je smijurija

- U svakom slučaju mislim da se prvo treba definirati o čemu se radi u tom sporazumu. Druga stvar je to da je stav Hrvatske da se ne ide na teritorijalni ustupak i da mi želimo naći drugo rješenje zbog kojeg se nećemo morati odreći svog teritorija - ističe Gavranović i dodaje da bi prije bilo kakvih odluka trebalo i na jednoj i na drugoj strani utvrditi značenje svih riječi u Sporazumu te da bi Slovenija trebala imati prolaz korz naše more, kao što ga trenutno i ima, ali bez teritorijalnih ustupaka. S tim se složio i Ivan Zvonimir Čičak nazvavši Arbitražni sporazum smijurijom.

- Najveći problem je taj što postoji vladavina pravde i što postoji Međunarodni sud, a to se ignorira. Mene ne zanimaju nikakvi sporazumi jer je očito da političari žele trgovati hrvatskim teritorijem kao da je njihova vlastita prćija. Zanima me kako će ti hrvatski političari sutra pogledati svojoj djeci u oči - ističe Čičak.

[Howlin Wolf]

manchild kaže:

nemoguće jer se SLO oporba žali da će loše proći u toj arbitraži i da će izgubiti i ono malo mora kaj imaju!

Daj nas nemoj nasmijavati,slovenska oporba itekako drži kurs vladajućih,jer Slovenija odavno ima konsenzus svih stranaka koje su složne po pitanju razvoja i međunarodnog djelovanja prema susjedima,tako da i kad se naizgled oporba nečemu protivi,to je uvijek na korist Slovenskog interesa koji su davno međusobno dogovorili......

Svi slovenci itekako dobro znaju da su uspjeli zaobići međunarodne pravne norme,što im je omogućilo posezanje prema hrvatskom teritoriju....

Kod nas je to nemoguće postići,kad dobar dio stranaka uopće niti nije želio Hrvatsku,a oni koji su je i željeli,danas imaju nemoguću misiju da je spase kao državu....