Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.09.2011., 08:36   #681
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
kakva je veza između Ilira i Vlaha? jesu li i Vlasi pripadnici te ilirske heterogene skupine ili se radi o dva zasebna naroda? i da li netko zna nešto više o tračkoj prisutnosti na prostorima zapadno od Drine?
...vidim da se ovdje dosta spominju Dalmati i njihov jezik...koliko je meni poznato, Dalmati su dio ilirske, a ne vlaške skupine naroda...ili sam nešto pobrkao?
Vlasi u istočnim Dinaridima i Morlaci u zapadnim su ostaci ruralnog romaniziranog autohtonog stanovništva u Srednjem vijeku. Porijeklom mogu biti antički Dačani, Tračani, Iliri, Delmati, Liburni, Japodi, Panonci... bilo što. Dakle ne postoje Vlasi uz "Ilire" ili kao dio "Ilira" ranije, nego se Vlasima i Morlacima nazivaju bivši "Iliri" (u širokom značenju), potomci onih koji su u rimskom Iliriku prihvatili latinski jezik i iz njega razvili neki svoj romanski, a u doba Slavena i slavenizacije su neko vrime duže ostali romanofoni zbog načina života izoliranog od ostalih zajednica u gradovima i selima - pastiri u brdima i planinama. Poslije kad su i oni slavenizirani, imenima Morlaci i Vlasi se naziva bilo koje unutrašnje (u odnosu na obalu) stanovništvo koje živi na taj način.

Koliko znam nema tračke prisutnosti zapadno od Drine i mislim da se ne može govorit ni o nekoj direktnoj kontakt zoni Ilira i Tračana. Iliri su se pokapali pod tumule, a Tračani spaljivali i postoji ta neka mješovita zona spaljivanja i pokapanja koja ih dijeli. To bi moglo značiti da su se mješali u Vojvodini i sjev. Srbiji s Panonima, Dardani u velikom dijelu Srbije i na Kosovu su bili velik zaseban narod mješovite kulture, ni isključivo tračanske ni isključivo ilirske, a ima mišljenja da su i Makedonci i Peonci dalje na jug imali pomalo tračanskog u etnogezi. Ustvari su Iliri prelazili Drinu na istok i to na jugozapadu Srbije i imali kontakt sa Dardanima.
Delmati prema modernoj klasifikaciji ustvari nisu Iliri nego srodni Ilirima i zapadni ilirski susjedi.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 08:59   #682
A moguće i da su Vlasi/Morlaci u zapadnim Dinaridima dobili ime zbog sličnog načina života i društvene organizacije s istočnima koji su imali popriličit udio starinskog balkanskog stanovništva (Arumunji), a da su zapravo velikom većinom pridošli Slaveni koji su se prilagodili takvom načinu života i kraju u koji su došli. Još moramo čekati da vidimo koja je opcija točna. Ona o masovnom dolasku istočnih romanskih balkanskih Vlaha u naše krajeve 13-15 st. više definitivno ne igra. Bar kad se radi o Morlacima katolicima, dakle predturskim Vlasima.
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 09:12   #683
Quote:
Zavelim kaže: Pogledaj post

A moguće i da su Vlasi/Morlaci u zapadnim Dinaridima (...) zapravo velikom većinom pridošli Slaveni koji su se prilagodili takvom načinu života (...) o Morlacima katolicima.
Pa između ikavskih Morlaka katolika, ikavskih zapadnih Hercegovaca i Bunjevaca može se staviti znak jednakosti (hrvatskih Bunjevaca, bosanskih Bunjevaca i vojvođanskih Bunjevaca).

Pravo je pitanje: kako su nastali ikavci.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 09:38   #684
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Pravo je pitanje: kako su nastali ikavci.
Zavelim i ja smo se nešto poigrali s tim. Pogledaj postove 188 i 192 na temi "Postoje li južni Slaveni" u Društvenim i post 77 u "Gotskoj teoriji..." tu na povijesti...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 12:37   #685
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Pa između ikavskih Morlaka katolika, ikavskih zapadnih Hercegovaca i Bunjevaca može se staviti znak jednakosti (hrvatskih Bunjevaca, bosanskih Bunjevaca i vojvođanskih Bunjevaca).

Pravo je pitanje: kako su nastali ikavci.
Kraj od vrila Cetine do iza Stoca i od Bijakove do Rame je izvorište te skupine. Tu su se još prije Turaka poikavčili i ponovoštokavčili no stariji šćakavski oblici su ostali u sridini tog prostora ko prilog arhaičnosti (Imocki, Bekija, Duvno, Rama). Tamo di je bilo najmanje kontakta s ostalima dijalektima pogotovo štokavskima. Ovaj raspored šćakavizama duboko u unutrašnjost je slabo obrađen. Pokušaj da ga se pripiše utjecaju čakavskoga iz priobalja nema smisla osim za krajeve poput Zagvozda i Šestanovca. Di Duvno di Rama di primorje. A Sinj i Vrgorac su puno bliže moru pa već dugo nisu šćakavski.
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 12:47   #686
Meni se čini da ščakavica ne može nikako bit izvedena iz čakavice, nego su to 2 istovremena bliska narječja. Pretpostavljam da se Shainovo pitanje za ikavce odnosilo i na ščakavce i na ikavske čakavce. Tako bi izvorni ikavski pojas ustvari bio širok, od juga Dalmacije do južnog Velebita i od najisturenijeg otoka do srednje Bosne.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:29   #687
...

Pravo pitanje je gdje je nastala novoštokavština i kad...
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 14:00   #688
pa to se zna, u širem slivu neretve i temeljne značajke novoštokavštine su nastale u razdoblju 15. i 16. st.

recimo da je proces stvaranja novoštokavskog počeo u 14. a završio u 17. viku, van ovog područja nastanka se proširio uglavnom seobama za vrime turaka, samo širenje je izgledalo ko kakva zaraza
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 14:22   #689
Quote:
Zavelim kaže: Pogledaj post
pa to se zna, u širem slivu neretve i temeljne značajke novoštokavštine su nastale u razdoblju 15. i 16. st.

recimo da je proces stvaranja novoštokavskog počeo u 14. a završio u 17. viku, van ovog područja nastanka se proširio uglavnom seobama za vrime turaka, samo širenje je izgledalo ko kakva zaraza
Znam ja to, ali ne i drugi.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 15:30   #690
a-ha...zanimljivo...znači Vlasi bi onda bili nekakvi ilirski nastavak ili razvojni element...zapravo mi se čini da se čak vidi i neka degradacija kad uspoređujemo ilirsku i vlašku kulturu kroz povijest, vlaška je definitivno na nižem stupnju razvoja, a onda se ponovo vidi razvojni bum po dolasku Slavena (izgradnja novih utvrđenih gradova, sakralnih objekata, brodogradnja, razvoj i širenje pisane riječi, poljoprivrede...naravno, ne treba zaboraviti rimski period, ali je on ipak nametnut s druge strane Jadrana nego originalan, autohton...
...ono što je meni posebno zanimljivo su rezultati istraživanja haplogrupa...dok su ilirski narodi (uključujući i Dalmate) većinom I2, Tračani su R1a...pa, iako se R1a nalazi najviše kod slavenskih naroda, Tračani nisu govorili slavenski jezik, iako je i u našem jeziku dosta tračkih riječi, kao brijati, brenčati, škripa, zelje, dinja (sad ih se ne mogu sjetiti više, ali ima ih značajan broj)...ta se činjenica dovodi u vezu s prvim dolascima R1a ljudi na Balkan, negdje 1500 g.pr.n.e i nastankom Mikenske civilizacije...tek mnogo kasnije, negdje od 5.-6. stoljeća, Balkan naseljavaju prvi Slaveni, i to baš nekadašnje tračko područje...
...spominjete ikavicu i štokavštinu...mene bi zanimalo što znate u vezi s hrvatskom ekavicom i kajkavštinom...naime, dok je među slavenskim jezicima vidljivo širenje čakavice i štokavštine i sličnost s drugim slavenskim jezicima (češki co, ruski čto...), kajkavština je vezana, s izuzetkom Slovenaca, isključivo za Hrvate i hrvatski jezik...ekavski je u hrvatskom vezan isključivo uz kajkavštinu, te na Balkanu uz Srbe koji su je najvjerojatnije poprimili od Bugara...
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 17:27   #691
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
...spominjete ikavicu i štokavštinu...mene bi zanimalo što znate u vezi s hrvatskom ekavicom i kajkavštinom...naime, dok je među slavenskim jezicima vidljivo širenje čakavice i štokavštine i sličnost s drugim slavenskim jezicima (češki co, ruski čto...), kajkavština je vezana, s izuzetkom Slovenaca, isključivo za Hrvate i hrvatski jezik...ekavski je u hrvatskom vezan isključivo uz kajkavštinu, te na Balkanu uz Srbe koji su je najvjerojatnije poprimili od Bugara...
Upitne riječi same po sebi nisu toliko bitne. Postoji velika mogućnost da su i ča i kaj postale od autohtonaca. Massimo Pallotino tvrdi da ča/ća/ca dolazi od liburnskog ca (kojeg su imali i Etruščani). Palo mi je na pamet da bi i kaj moglo imati izvor u vulgarnom latinskom Panonaca i Noričana jer je latinski quid, a u drugim položajima kako se 'što' može pojaviti je i quis ili quod itd. Pa mislim da je 'kaj' ustvari lokalni vulgaro-latinizam. Npr. Ljubljančani ne kažu 'kaj' nego 'kua' dok Kranjci kažu 'kaj'. A Ljubljana je bila romanski bastion Emona dok je Kranj preplavljen Slavenima. Dakle u Ljubljani se možda sačuvao izvorni lokalni vulgarno-latinski oblik dok je u Kranju iskrivljen od Slavena. Daleko je bitnije da naši kajkavci dijele mnoge druge jezične sličnosti sa Zapadnim Slavenima, a slično se događa i kod ekavskih Čakavaca (Kvarner, Istra, Lika, G. Kotar). To je vjerojatno zaslužan 2. avaro-slavenski val iz Panonije na jug u 2. pol. 7. st. jer se u tom 2. valu kreću i Balto-Slaveni koji su zaslužni za jezičnu srodnost Zapadnih Slavena i nekih Južnih (Hrvati, Slovenci).

1. val je pokrenut krajem 6. st. i dovodi Antske Slavene sa juga Karpata (i Hrvate iz istog područja) pa vjerojatno taj nešto raniji dolazak stvara bazu za nastajanje ikavaca (čakavskih i ščakavskih).

E sad, ne vjerujem da se srpsko-bugarsko-makedonska ekavica može povezivati sa Balto-Slavenima pa time i sa našim ekavcima (što je i vidljivo u potpuno drugačijim jezicima), nego je to nešto drugo. Možda se radi o tihom popunjavanju u vrime 2. vala ali ne sa Balto-Slavenima nego sa nekakvim njima srodnim sjeverno-karpatskim Slavenima, koji su preslojili Slavene iz 1. vala ili su Slaveni iz 1. vala i pobigli malo na zapad nakon pušenja pred Carigradom.

Ovo sve skupa ne znači da su ikavci i ekavci bili već formirani kao takvi i prije u pradomovini, nego da su imale takve karakteristike koje su dovele do ikavice ili ekavice kasnije.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 17:45   #692
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
a-ha...zanimljivo...znači Vlasi bi onda bili nekakvi ilirski nastavak ili razvojni element...zapravo mi se čini da se čak vidi i neka degradacija kad uspoređujemo ilirsku i vlašku kulturu kroz povijest, vlaška je definitivno na nižem stupnju razvoja, a onda se ponovo vidi razvojni bum po dolasku Slavena (izgradnja novih utvrđenih gradova, sakralnih objekata, brodogradnja, razvoj i širenje pisane riječi, poljoprivrede...naravno, ne treba zaboraviti rimski period, ali je on ipak nametnut s druge strane Jadrana nego originalan, autohton...
...ono što je meni posebno zanimljivo su rezultati istraživanja haplogrupa...dok su ilirski narodi (uključujući i Dalmate) većinom I2, Tračani su R1a...pa, iako se R1a nalazi najviše kod slavenskih naroda, Tračani nisu govorili slavenski jezik, iako je i u našem jeziku dosta tračkih riječi, kao brijati, brenčati, škripa, zelje, dinja (sad ih se ne mogu sjetiti više, ali ima ih značajan broj)...ta se činjenica dovodi u vezu s prvim dolascima R1a ljudi na Balkan, negdje 1500 g.pr.n.e i nastankom Mikenske civilizacije...tek mnogo kasnije, negdje od 5.-6. stoljeća, Balkan naseljavaju prvi Slaveni, i to baš nekadašnje tračko područje...
...spominjete ikavicu i štokavštinu...mene bi zanimalo što znate u vezi s hrvatskom ekavicom i kajkavštinom...naime, dok je među slavenskim jezicima vidljivo širenje čakavice i štokavštine i sličnost s drugim slavenskim jezicima (češki co, ruski čto...), kajkavština je vezana, s izuzetkom Slovenaca, isključivo za Hrvate i hrvatski jezik...ekavski je u hrvatskom vezan isključivo uz kajkavštinu, te na Balkanu uz Srbe koji su je najvjerojatnije poprimili od Bugara...
Ovo nije točno. U hrvatskom jeziku postoji staroštokavska ekavica u slavonskim govorima, poglavito u Podravini. Njome govore isključivo Hrvati. U Slavoniji su Srbi ili ijekavci ili govore novoštokavskom ekavicom.

Zadnje uređivanje demon : 01.09.2011. at 18:11.
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 18:01   #693
Quote:
demon kaže: Pogledaj post
Ovo nije točno. U hrvatskom jeziku postoji ekavica u slavonskim govorima , poglavito u Podravini. Njome govore isključivo Hrvati. U Slavoniji su Srbi ili ijekavci ili novoštokavskom ekavicom.
ovo za Slavoniju i ekavicu nisam znao...mislim, znam za neke toponime poput Beli Manastir, iako je to u Baranji, a ne Slavoniji, jezik im je sličan...znam da se u Slavoniji sve donedavno zapravo govorila štokavska ikavica (takav govor je upotrebljen u filmu Duga mračna noć)...Podravina je kajkavska gotovo do Virovitice, pa je normalno da se tu govori ekavski...
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 18:28   #694
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Upitne riječi same po sebi nisu toliko bitne. Postoji velika mogućnost da su i ča i kaj postale od autohtonaca. Massimo Pallotino tvrdi da ča/ća/ca dolazi od liburnskog ca (kojeg su imali i Etruščani). Palo mi je na pamet da bi i kaj moglo imati izvor u vulgarnom latinskom Panonaca i Noričana jer je latinski quid, a u drugim položajima kako se 'što' može pojaviti je i quis ili quod itd. Pa mislim da je 'kaj' ustvari lokalni vulgaro-latinizam. Npr. Ljubljančani ne kažu 'kaj' nego 'kua' dok Kranjci kažu 'kaj'. A Ljubljana je bila romanski bastion Emona dok je Kranj preplavljen Slavenima. Dakle u Ljubljani se možda sačuvao izvorni lokalni vulgarno-latinski oblik dok je u Kranju iskrivljen od Slavena. Daleko je bitnije da naši kajkavci dijele mnoge druge jezične sličnosti sa Zapadnim Slavenima, a slično se događa i kod ekavskih Čakavaca (Kvarner, Istra, Lika, G. Kotar). To je vjerojatno zaslužan 2. avaro-slavenski val iz Panonije na jug u 2. pol. 7. st. jer se u tom 2. valu kreću i Balto-Slaveni koji su zaslužni za jezičnu srodnost Zapadnih Slavena i nekih Južnih (Hrvati, Slovenci).
Ovo s latinskim bi možda moglo biti i točno, s obzirom na "vlašku vezu"...kako si spomenuo čakavske ekavce, tako postoje i kajkavski ikavci u Istri i Gorskom Kotaru, gotovo na istim područjima, pa izgleda kao da su govori na tog području sve jako izmješani...bilo bi itekako zanimljivo napraviti jedno dublje istraživanje o tome...u Istri je čest i izraz "ke" umjesto ča ili kaj, no to je prije talijanski relikt nego varijacija hrvatskog kaj...
...lingvistički je hrvatski jezik dijalektalno najraznovrsniji od svih slavenskih jezika, pa po mom mišljenju postoje samo dvije mogućnosti:
1. ili je do stvaranja narječja došlo nakon seobe na Balkan, na područjima na kojima su pristigli Slaveni slavenizirali postojeće stanovništvo,
2. ili je neka verzija hrvatskog jezika postojala kao ishodište za druge slavenske jezike
...i za jednu i za drugu tezu postoje argumenti i protuargumenti, no u svakom slučaju nije moguće da se dogodilo i jedno i drugo
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 20:28   #695
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
ovo za Slavoniju i ekavicu nisam znao...mislim, znam za neke toponime poput Beli Manastir, iako je to u Baranji, a ne Slavoniji, jezik im je sličan...znam da se u Slavoniji sve donedavno zapravo govorila štokavska ikavica (takav govor je upotrebljen u filmu Duga mračna noć)...Podravina je kajkavska gotovo do Virovitice, pa je normalno da se tu govori ekavski...
Problem je što se ekavica ne govori toliko oko Virovitice nego dalje prema Osijeku, oko Slatine, Našica, Osijeka, s tim da se tragovi iste mogu naći i oko Vinkovaca i Đakova...

na ovoj karti slavonski govori nisu označeni, ali ova ekavica u Slavoniji su govornici staroštokavsko ekavskog, koji su isključivo Hrvati.

http://blog.b92.net/user_stuff/upload/141/k2.8141.jpg


Članak o slavonskom govoru:
http://www.scribd.com/doc/55661257/S...utjecaja-Lisac
demon is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 20:33   #696
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
ovo za Slavoniju i ekavicu nisam znao...mislim, znam za neke toponime poput Beli Manastir, iako je to u Baranji, a ne Slavoniji, jezik im je sličan...znam da se u Slavoniji sve donedavno zapravo govorila štokavska ikavica (takav govor je upotrebljen u filmu Duga mračna noć)...Podravina je kajkavska gotovo do Virovitice, pa je normalno da se tu govori ekavski...
Beli Manastir jest u Baranji i to je čisto posrbljavanja imena..

Mislim da je originalno ime Monostor...

Ako se ne varam većina mjesta u Baranji ima originalno Madžarsko ime,(do 1 i 2 juge) jer je Baranja bila Madžarska pokrajina..a dio je dopao i nas..

U Slavoniji i Baranji se govori novoštokavština u dvije varijante...ikavska i ekavska.

Govore ju autohtoni šokci,na istoku ikavica , a sve od Đakova na zapad se govori ekavica.

U filmu "Duga mračna noć" , kao i u "sokol ga nije volio" se govori šokačkom ekavicom, u ovom zadnjem mjesto radnje okolica Bizovca....može se reći srce šokačke ekavice...

Podravina je kajkavska do Virovitice, jer se Slavonija računa do Suhopolja...a dotle i dopire Šokačka ekavica..

Na istok , od Suhopolja su samo kolonizirana zagorska sela zadnjih 100 god...
__________________
20 god vojske

Zadnje uređivanje maystor1 : 01.09.2011. at 20:47.
maystor1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 21:37   #697
THX

...družim se i družio sam se dosta sa Slavoncima, ali nikad nisam čuo da govore ekavicom...koliko je takav način govora još uvijek zastupljen u Slavoniji? i da li to ima kakve veze s vlaškim stanovništvom, s obzirom da je i Panonija vrvila Ilirima? ti Iliri su također romanizirani, ili keltizirani, ili jedno i drugo?
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 22:11   #698
Quote:
hexenkind kaže: Pogledaj post
THX

...družim se i družio sam se dosta sa Slavoncima, ali nikad nisam čuo da govore ekavicom...koliko je takav način govora još uvijek zastupljen u Slavoniji? i da li to ima kakve veze s vlaškim stanovništvom, s obzirom da je i Panonija vrvila Ilirima? ti Iliri su također romanizirani, ili keltizirani, ili jedno i drugo?
Moraš se počet družit sa originalnim slavoncima..šokcima...

Uplati si jedno 7 dana u Bizovačkim Toplicama..brzo ćeš "prodivanit"...

Slavonaca ima raznih, u zadnjih 50 god to je postalo zanimljivo jer je polovica slavonaca dalmatinske, hercegovačke,bosanske, ličke, krvi.

Najgora predrasuda koja se može dogoditi je da je to posljedica posrbljavanja.

Taj način govora ti je jako zastupljen u trokutu Đakovo,Našice,Valpovo(+nekoliko sela u Baranji), Osijek.

Znači to je čisto šokački govor,originalni, a moj je zaključak da je to naslijeđe sklavonskog, slavenskog, arhaičnog govora, koji je ovdje bio domicilni.....jer originalno slavensko stanovništvo koje se poslije najveće ekspanzije blatnog kraljevstva, i prodora ostalih skupina, povuklo i ostalo jedino u zagorju i Sloveniji također ima tu ekavicu...

Znači mislim da je iz bosne i djela like, hercegovine originalno, došao ikavski govor,seobom šokaca, kao posljedica uticaja Hrvatskog korpusa na izmješano slavensko stanovništvo s vlasima, dolje.

Po seobi, ono se dijeli na ikavce i ekavce, jer su ekavci došli pod utjecaj "sklavina"....ostatke tih imaš u zagorju i sloveniji..
Istočnije, od Vinkovaca i selima oko njih su sami ikavci...a u vojvodini bunjevci također ikavci...oni nisu potpali pod ovaj ekavski utjecaj..

Ovaj govor je čisto ruralni, i kad se dva šokca nanjuše negdje, odjednom sa čisto Hrvatskog književnog,, počnu " navlačiti"...po "šokački"...

Vlaško porijeklo šokaca i bunjevaca nije upitno, ali samo u postojbini, Bosni dijelovima Bune i Hercegovini, gdje su originalni slaveni imali doticaja s vlasima i mješali se.

Mislim da je nakon toga , izmješano šokačko i bunjevačko stanovništvo započelo seobu u ove krajeve.

Negdje se u starim spisima može naći, da se u slavoniji, prije Turaka kovorilo kajkavski.....otuda utjecaj ekavice na šokce...
To danas može izgledati kao zabluda, ali istovremeno se mora uzeti u obzir da je slavoNija onda bila vrlo slabo naseljena, i to kajkavcima..

Inače iznenadjuje kako danas svi obraćaju pažnju na Hrvatsku ekavicu Hrvatskih šokaca i bunjevaca, a ne primjećuju ekavicu u sred Zagreba???

Upitno mi je tako dugo naslijeđe vlaha ili kelta, jer jednostavno je ovim krajevima protutnjao cijeli niz drugih naroda..koji su to izbrisali..

Imam dva arhaizma u kući , od 70 g i cijeli život slušam taj govor...

A nije ni meni problem " prodivaniti"...

__________________
20 god vojske

Zadnje uređivanje maystor1 : 01.09.2011. at 22:26.
maystor1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 22:51   #699
Thumbs up

Quote:
maystor1 kaže: Pogledaj post
Uplati si jedno 7 dana u Bizovačkim Toplicama..brzo ćeš "prodivanit"...


inače, ja sam iz Zagreba i često upotrebljavam ekavicu, kod mene u familiji je to potpuno normalno i s time sam odrastao...makar znam dosta ljudi iz Zagreba koji se tome čude i nikad je ne upotrebljavaju...
...sa Slavoncima sam provodio dosta vremena posebno u vojsci, možda im je bilo neugodno razvlačit ekavicu zbog nekih primitivaca...
...da li ta šokačka ekavica zvuči slično vojvođanskom dijalektu? to bi mi bilo vrlo logično s obzirom da su geografski bliski, a i vrlo su povijesno povezani...
hexenkind is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 23:09   #700
U vojvodini također imaš šokce,i bunjevce.

Oni govore tim govorom, i lako ih je prepoznati.

Znači Hrvatskom, šokačko-bunjevačkom ikavicom...ne ekavicom.

E sad to su prave lale,ako si za njih čuo...Vojvođanske lale.

U tomašancima pored Đakova imaš običaj ljelje...vrlo slična toponimika..

Druga je stvar što su srbi prisvojili taj Lala identitet i tamburice u zadnjih 60 -70 godina, pa ih sada možeš vidjeti u šokačkim gaćama kako se hvale da su oni lale.

Oni su okrenuli taj govor na svoje, dodali ekavicu, i sad su vojvođani srbi.

Osim u selima gdje se govori ikavica.Srbi nikad nisu pričali ikavicom.

Po tome znaš da su to Hrvati, šokci ili bunjevci u Vojvodini.

Vjerojatno ima i onih koji su potpali pod ekavicu, u sveopćem posrbljenju tamo..

__________________
20 god vojske
maystor1 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:09.