Teorija kriminala

[illegale]

Mljacko kaže:
nisam govorio o uzrocima, samo o činjeničnom stanju, držeći da nepravedni sistem ne potiče kriminal

Ne razumijem. Oces obrazoliti svoju teoriju?

[Mljacko]

illegale kaže:
Ne razumijem. Oces obrazoliti svoju teoriju?

Za krimnal je potreban nemoral, a ne nepravedna raspodjela društvenog bogatstva za koju smatram da do nemorala ne dovodi.

Može voditi do buntonivštva, ali sumnjam da te socijalna nepravda navela da ubiješ ženu jer te varala s drugim tipom.

Složit ćete se ti i adriatic da je postotak kriminala najveći u 20. stoljeću, a socijalno stanje u 19. st. (na zapadu) je bilo daleko, daleko brutalnije.

Radilo se 12 sati na dan za kesu krumpira, a ako si dobio gripu dobio si otkaz. Sad, baš, ne bih rekao da je stanje danas lošije nego tada

adriatic:
Ako živiš u društvu u kojem navodno imaš šanse da poštenim radom postigneš sve, a životna praksa te brzo uvjeri da je to velika laž, ostaje ti rezignacija ili kriminal.

Da, ostaje ti pomirba.

Odlično reko Kierkegaard da je to moment kad nastupa religija, traženje smisla na svijetu u kojem vlada nepravda. (koja ne mora biti nužno tvorena od čovjeka; netko za koga možemo reći da živi iznimno moralno, skupi ga auto, a ni kriv ni dužan - to čemo doživit kao nepravdu), a otprilke sam stajališta da zato ljudi i vjeruju u Boga

No da ne lutamo religiji, a i da ne lutam o tome što je to moral, stajališta sam da se ljudi odlučuju za kriminal i nemoral uopće kad društvo tj. neposredna okolina prestane biti agresivna u tome da objašnjava kako je to loše.

U iznimno indivdualističkim društvima, ljudi se brinu za sebe daleko više nego tamo gdje je naglasak na kolektivizmu (ko što rekoh, npr. na selu). Pa da banaliziram, tvog susjeda ne zanima čime se ti baviš i gledat će svog posla - neće se trsit previše da ti objasni kako radiš loše.

Bilo bi umjesno reći i psihološki dio moje teorije, a to je da sam pobornik psiholoških teorija koje vele da je svatko sposoban, po prirodi samog ega, ne brinuti za nikog drugog osim sebe i htjeti sve što postoji samo za sebe NE BIRAJUĆI pri tom sredstva.
Međutim, evolucija se pobrinula da imamo područje u mozgu koje djeluje kako kočnica tom ponašanju (jer bismo se u protivnom svi poklali).

A ta kočnica je manjim dijelom programirana biološki, a većim dijelom sociološki.
Pokazao je EKG da to područje počinje slabije zračiti kad se nacugamo - to je i jedino suvislo objašnjenje kako to da unošenjem jednog običnog kemijskog spoja činimo stvari koje bi trijezni žestoko osudili

[illegale]

A odkud nemoral, Mljacko?

[Mljacko]

illegale kaže:
A odkud nemoral, Mljacko?

A zaš je to sad bitno

[illegale]

Mljacko kaže:
A zaš je to sad bitno

Pa jasno je da su nemoral i kriminal u uskoj vezi. Odnosno da u moralnom drustvu kriminala nema. Ako hoces razmatrat problem kriminala, definitivno ces morat uci i u uzroke nestanka morala. Inace je ono sto nazivas teorijom, goli *****.

[Mljacko]

illegale kaže:
Ako hoces razmatrat problem kriminala, definitivno ces morat uci i u uzroke nestanka morala.

Zabluda.

Ne moram imati dve čiste o moralu da kažem masu toga o kriminalu

Zašto?

Jer je moral isključivo filozofska kategorija, a filozofija kao takva nije djelatnost koja daje odgovore. Filozofija postavlja pitanja o onome o čemu ne znamo.

A ovo je (bi trebala biti) znanstvena rasprava, a znanost ne mora sadržavati aspolutno ništa meafizičkih kategorija da bi postojala

[illegale]

Mljacko kaže:
Zabluda.

Ne moram imati dve čiste o moralu da kažem masu toga o kriminalu

Stari moj. Ako ti povlacis da je razlog porasta kriminala pad morala, onda je izbjegavanje razmatranja pada morala, izbjegavanje razmatranja teorije kriminala.

Jer je moral isključivo filozofska kategorija, a filozofija kao takva nije djelatnost koja daje odgovore. Filozofija postavlja pitanja o onome o čemu ne znamo.

Moral nije strogo filozofska kategorija, vec socioloska. Jer moral je produkt drustva, a ne filozofske lamentacije. No, cak i da se igramo i da kazemo kako je moral strogo filozofska kategora, tvoj odgovor me podsjeca na ideju da filozofiju razmatras kroz neobicnu dogmu. Jer filozofija nudi odgovore. Da filozofija ne nudi odgovore, ona bi bila prilicno besmislena stvar.

A ovo je (bi trebala biti) znanstvena rasprava, a znanost ne mora sadržavati aspolutno ništa meafizičkih kategorija da bi postojala

OK. Neka ti bude. Ali onda u teoriju kriminala ne mozes i ne smijes ukljucivati metafizicku kategoriju morala.

Stoga se, ako zelis zadrzati smislenost svoga razmatranja, ugledaj na adriatica ili mene .

[Miriam]

da moral sa kriminalitetom nema nikakve veze.
problem se nalazi u pojedincu, a manifestira se na društvenoj razini.

[Mljacko]

illegale kaže:
Stari moj. Ako ti povlacis da je razlog porasta kriminala pad morala, onda je izbjegavanje razmatranja pada morala, izbjegavanje razmatranja teorije kriminala.

Je, krimanl je pad morala iz stanovišta pojedinca.

međutim, znanstvena rasprava gubi na važnosti upotrebom filozofskih pojmova kao predmeta argumentacije znanstvenih postavki, jer se filozofske postavke NE MOGU dokazati.
Filozofija je špekulacija. Za filozofiju je bitno jedino da šljaka u koraku s logikom

Moral nije strogo filozofska kategorija, vec socioloska. Jer moral je produkt drustva, a ne filozofske lamentacije.

Ovo je suvislo objašnjenje, ali koje svejedno ne možeš dokazati

[illegale]

Mljacko kaže:
Je, krimanl je pad morala iz stanovišta pojedinca.

međutim, znanstvena rasprava gubi na važnosti upotrebom filozofskih pojmova kao predmeta argumentacije znanstvenih postavki, jer se filozofske postavke NE MOGU dokazati.
Filozofija je špekulacija. Za filozofiju je bitno jedino da šljaka u koraku s logikom

Brkas neke stvari. Dokazati i razmatrati nije isto. Ako ti smatras da je moral pojam koji se ne moze razmatrati u odredjenom kontekstu, onda se nemoj kaciti na njega u razmatranju kriminala. Jer to je odredjeni vid dogmatiziranja. Igra tipa, ajmo doc do necega o cemu nema smisla raspravljat i sve smo uspjeli dokazati. To nije znanost, covjece, vec cista lamentacija.

Ovo je suvislo objašnjenje, ali koje svejedno ne možeš dokazati

Ako hoces da se tako igramo, prvo pojasni sto je to kriminal i dokazi da kriminal postoji. Ja cu ti rado kontrirati . Pretpostavljam da ces brzo uociti kako je prica o dokazivanju na tom nivou prilicno besmislena i pase .

[Mljacko]

illegale kaže:
Ako ti smatras da je moral pojam koji se ne moze razmatrati u odredjenom kontekstu, onda se nemoj kaciti na njega u razmatranju kriminala.

Ko se kači na moral

Zar je u korijen i bit mog objašnjenja moral?

[illegale]

Mljacko kaže:
Za krimnal je potreban nemoral, a ne nepravedna raspodjela društvenog bogatstva za koju smatram da do nemorala ne dovodi.

BTW, kad pricam o nepravdi, drustvena bogatstva su samo manji dio cjelokupnog problema. Jer pare i ta sranja su samo manji dio onoga sto covjeka cini zadovoljnim. Ako mi ne vjerujes, pitaj Zubaka

[madmax3]

Mljacko kaže:
neznam jel ovo bilo, ne da mi se tražit

Uglavnom, kriminal je nužno vezan uz moral, ali ovu temu nisam htio na Filozofiju jer tražim sociološku dimenziju kriminala

Dakle pitanje nije neposredno "zašto netko ide u kriminal", nego me zanima Zašto nepr. Amerika ima 5 puta veći kriminal od bilo koje druge države


Tj. objasnite, budući da smo biološki svi homo sapiensi, zašto se postotak kriminala razlikuje od društva do društva! Iliti, koji je sociološki moment koji tu djeluje

Odbacujem individualističa objašnjenja devijantnosti, tj. da je ključno bitan psihološki profil zločinca, jer ne mogu objasniti upravo ove razlike od društva do društva

level kriminala je proporcionalan drustvenoj interakciji(ako jedan covjek nema dodire sa drustvom nema mogucnost za kriminal)

isto, prilika i moc uzrokuje kriminal, znaci ako imas priliku da pocinis kriminalno djelo(koje tebi nanosi 'dobro') i imas moc da to izvedes(a da ne budes otkriven) onda je velika sansa da pocinis kriminalno djelo.

to mi pada na pamet..

[Sanherib]

Samo bih primjetio da većina odgovora ide na tezu odlučujućeg faktora (individualizam, divlji kapitalizam... )

Netko bi mogao reći da je to "mješavina" svih navedenih faktora, ali ako se bolje razmisli onda se vidi da to nije mješavina već sustav, cjelina čiji su ti "faktori" odnosno njihovi stupnjevi i forme zapravo izraz.

Govorim o ideju ravnotežnog sustava. kada jedan faktor krene u nekom smjeru, onda i drugi faktori krenu u tom smjeru težeći da uspostave ravnotežu u novoj kolektivnoj točki. Jer ne zaboravimo, društvo je sustav razmjene, dakle "ravnoteže".

Mogli bismo onda govoriti o položaju ravnoteže razmjene koji se onda očituje kao spomenuti "faktori".
Ključ analize jeste analiza razmjene u jednom društvu, što sve ulazi u nju i kako.


Naravno, ovo bi trebalo daleko specifičnije razložiti, ali kužite ideju...

Eh da, čini mi se da sam negdje napisao nešto o prirodi morala kao razmjene, tj da moralni sustav (jednim velikim djelom) proizlazi iz razmjene.
Specifični sustav razmjene u nekom društvu teži da odredi efektivan moral u tom društvu.

[Mljacko]

Jer ne zaboravimo, društvo je sustav razmjene, dakle "ravnoteže".

Jel moše ovo malo pojasnit, u kojem smislu sustav razmjene.
Nazirem što misliš, ali sam skužio da se mnogi bune u tom pojmu

[madmax3]

Sanherib kaže:

Govorim o ideju ravnotežnog sustava. kada jedan faktor krene u nekom smjeru, onda i drugi faktori krenu u tom smjeru težeći da uspostave ravnotežu u novoj kolektivnoj točki. Jer ne zaboravimo, društvo je sustav razmjene, dakle "ravnoteže".

Mogli bismo onda govoriti o položaju ravnoteže razmjene koji se onda očituje kao spomenuti "faktori".
Ključ analize jeste analiza razmjene u jednom društvu, što sve ulazi u nju i kako.

slazem s tobom da ako jedan 'faktor'(ex.tehnologija) krene u nekom smjeru, na neki 'level', uticat ce i na mnoge druge faktore(ako ne i sve) koji ce se takodjer premjestiti na neki novi level. obicno je to level up jer ljudska rasa stalno 'ide naprijed'. al ima i slucajeva kada ce povecanje jednog faktora(njegova levela) dovesti do smanjenja drugog faktora(vise policije, "zakona i reda" znaci manje kriminala). dakle kompletni sustav utice na faktore ali i faktori uticu na sustav. ...

drzava se ne smije usredotocit samo na jedan faktor jer u sustavu sve mora biti u nekoj posebnoj ravnotezi. (primjer postavljanje trostruko vise policijena ulice smanjuje kriminal ali u nekoj nevidljivoj ravnotezi ta akcija povecava ekonomske probleme koji opet uzrokuje probleme u drugim faktorima-opet se stvara kriminal, slabiji tehnoloski razovj itd.) znaci cijeli sustav je u ravnotezi(faktori su u ravnotezi jer faktori cine sustav) i zato se nijedan faktor pojedniacno ne moze potpuno promijeniti, izbrisati ili poboljsati...

ovo je valjda razlog sirenja kriminala ali sami uzrok kriminala se svodi na pitanje zasto ljudi rade zla (kriminalna) dijela?! valjda je to pitanje morala a to uglavnom polazi od osobe do osobe iako je drzava i drustvo takodjer veliki "crtac" moralnih granica...

[Sanherib]

Ukratko:

Što se tiče društva kao razmjene. Razmjena jeste osnova ljudskog udruživanja, i to ideja recipročne razmjene koja je osnova same ideje i osjećaja morala, pravde itd... Zapravo princip recipročne razmjene jeste sam princip ljudskosti, po kojem i doživljavamo druge kao "ljude" a ne recimo "plijen".
Naravno, u društvu postoje i drugi rezidualni životinjski principi (predatorstvo itd...) ali specifično ljudski princip jeste recipročna razmjena.

Što se tiče specifičnog pitanja kriminaliteta. Dimenzija razmjene koja nas ovdje zanima jeste recipročan odnos pojedinca s društvom u cjelini.

Ukoliko pojedinac osjeća da postoji taj recipročan odnos, on će se osjećati moralno uključen u to društvo.
Ukoliko pojedinac osjeća da je "napušten" od društva, da u njemu nema jasno mjesto (ne samo u materijalnom već i opće društvenom, kulturnom, itd. smislu) tada dolazi do erozije morala, tj. slabljenja ili nestajanja osjećaja recipročne obaveze.

Do te erozije dolazi u nekoj mjeri u svakom društvu, na njegovim biološkim, ekonomskim i kulturnim rubovima, ali što je manja recipročnost odnosa pojedinca i cjeline to je ta erozija veća, to je veći udio pojedinaca koji se ne osjećaju kao dijelom moralnog prostora društva i dolazi do povećanja razine kriminala.

Ovo zahtjeva razradu, jer trebamo analizirati kako taj princip funkcionira u različitim društvima, npr. tehnološka društva zapada vs. neka tradicionalna društva gdje nema kolektivnih struktura soc. sigurnosti, te o kakvim se sve razinama reciprociteta može govoriti.

Ne ulazeći u takve "suptilnosti", možemo uspoređivati ono što je direktno usporedivo, tj. društva sličnog stupnja zaokruženosti svojih razina razmjene, npr. Ameriku i Evropu. I tu je stvar vrlo jasna.

Naravno, budući da su ljudi ljudi, tj. princip razmjene je interioriziran u njima i biološki (naravno u komplementarnoj nerazdvojivoj relaciji s kulturnim faktorom), ljudi će uvijek težiti "savršenom društvu", tj. društvu uzajamne recipročne razmjene na svim razinama (ponavljam - ne samo materijalne) i u tom smislu "dobro", u cjelini, ima malu predmost pred "zlom", a to su svi oni faktori, slučajni ili strukturalni koji vrše disrupciju uzajamnosti pojedinca i društva na svim razinama.

[illegale]

reciprocitet=dinamicka ravnoteza?

[carica]

melting pot.
nepostojanje dominantne religije.

__________________________________

p.s. mljacko, pročitaj si nešto od sociologa čikaške škole, mislim da će ti bit zanimljivo

[carica]

post prije odnosio se na američansko društvo.
ja zapravo mislim da Amerikanci uopće nemaju svoju kulturu.
istrijebili su autohtono stanovništvo, a ostalo su preuzeli od europljana.
možda je to zaseban topik. sori na digresiji.
možda se raspišem kad ću imati više vremena.
pozdrav