Piši kao što govoriš, pa i strane riječi

[klaudio]

Shain kaže:

Znači Degin!

Onda valjda pišeš i Trifin, Rembin, Koktin, Kluzin, Didrin kad već ne pišeš Truffautov, Rimbaudov, Cocteauov, Clouzotov, Diderotov.

Mislim da ste skrenuli s puta. Nije isto deklinirat niti tvorit osobne pridjeve od francuskih imena koji su pisani na jedan a izgovarani na drugi način zbog pravila tog jezika što se ne čita (uglavnom) zadnje slovo i naglasak je na zadnjem slogu i nekih drugih jezika (poglavice slavenskih ili npr. talijanski) gdje izgovor manje-više odgovara zapisom. Možda se imena Diderot i Renault izgovaraju kao Didro odnosno Reno, ali taj izgovor je s tim naglascima totalno zakompliciran tako da nema smisla raspravljat na koje slovo (pardon - glas) završava to ime, pa zaključit "aha, zadnji glas je 'o', amo onda to tako deklinirat".

Možda ime bivšeg suca Sinovčića možemo deklinirat kao koga - Rene, kome - Reni, koga(akuzativ) - Renu itd. ali takvu istu deklinaciju primjenjivat na Renault, samo zato jer se prividno izgovara također Reno, bilo bi besmisleno. Pravopis hrv. jezika nažalost (tnx to Vuk Karadžić) ne poznaje naglaske i kad bi to pisali fonetski trebali bi pisat nešto kao Renò. Dakle zadnje slovo više nije 'o' na koje završava većina naših muških imena, nego 'ò' glas koji u našem jezik praktički ne postoji. Zato bi trebalo govorit 'Renòov salon', ' kupio novog Renòa' , 'voziti se u Renòu' itd. To bi bilo kad bi pisali fonetski, a budući da mi tako ne radimo onda 'Renaultov salon', ' kupio novog Renaulta' , 'voziti se u Renaultu'.

Istu praksu treba primjenjivati i za spomenute Dumasa i Camusa, jer oni su dimà i kamì, a ne dima i kami. Dakle Dumasov i Camusov. Kao šta je Nicolasa Sarkozyja, a ne Nicolu Sarkozyja.

E sad par riječi, o tvorbi za naša imena, ili kako netko primijeti zašto je Perin, a ne Perov, a s druge strane zašto npr. Mirov, a ne Mirin. Razlika je u naglasku. Naime i kode 'Pero' i kod 'Miro' naglasak je na prvom slogu samo što je kod 'Pero' glas 'e' uzlazni, a kod 'Miro' glas 'i' silazni samoglasnik.
Imena 'Kruno' i 'Bruno' na prvi pogled se razlikuju samo u prvom slovu. ali probaj izgovorit jedno pa drugo. Kruno ima silazno 'u', a Bruno uzlazno. Prema tome Kruni pripada Krunino, a Brunu Brunovo. S ovim je razriješena ona čuvena dvojba da li je ulica Brune ili Bruna Bušića.

Svima nam je u sjećanju prerana smrt hrvatskog kralja funka. Kad sam čitao Večernji list imao sam osjećaj kao da je nekakva Dina preminula. "Dinina smrt", "odlazak Dine Dvornika" i ostale kardinalne greške da ne nabrajam

[Samo Učenik]

Tissue kaže:

prvo, treba bit:

strajk - ne štrajk

Ne, nego štrajk, preuzeto iz njemačkog, ne engleskog!

Tissue kaže:

badžet - ne budžet

Zato što se ne čita kao čisto [a], nego onako muklo - slično u, ima posebni znak, ne znam ga napisati ovako, nema ga na tipkovnici.

Tissue kaže:

ijmejl - ne mejl

I englezi govore [mejl], pogledaj malo po internetu u koliko je slučajeva napisano mail, a u koliko e-mail.

Tissue kaže:

ako ste već uzeli sa engleskog zašto morate minjat izgovor

Ništa nije promijenjeno...

[Daniel.N]

Samo Učenik kaže:

Zato što se ne čita kao čisto [a], nego onako muklo - slično u, ima posebni znak, ne znam ga napisati ovako, nema ga na tipkovnici.

Čita se /ˈbʌdʒɪt/, i ima naglasak na prvom slogu, a na hrvatskom bi to bilo nekako kao *badžit.

http://dictionary.reference.com/browse/budget

Čini se ipak da je hrvatska riječ došla iz njemačkog, gdje se Budget čita /byˈʤeː/ (opazi naglasak na drugom slogu), od čega je nastalo bùdžet s novoštokavskom adaptacijom naglaska (u Zagrebu se naglašava budž'et što pokazuje originalno mjesto, kao park'et).

http://de.wiktionary.org/wiki/Budget

Malo je riječi u hrvatski došlo iz engleskog: uglavnom je tu njemačko posredovanje. Dakako, mislim na vrijeme do 1960 i neke...

[Samo Učenik]

Daniel.N kaže:

Čita se /ˈbʌdʒɪt/
Čini se ipak da je hrvatska riječ došla iz njemačkog, gdje se Budget čita /byˈʤeː/ od čega je nastalo bùdžet

Bit će da je tako, da - uglavnom, ništa mi ne iskrivljujemo

Daniel.N kaže:

Malo je riječi u hrvatski došlo iz engleskog: uglavnom je tu njemačko posredovanje. Dakako, mislim na vrijeme do 1960 i neke...

Ne, puno je riječi došlo iz engleskog, ali poslije 70-ih dvadesetog stoljeća razvojem interneta (1983), prije toga je njemački bio majka. Danas gotovo ništa ne preuzimamo (čini mi se) iz njemačkog.

[Daniel.N]

Samo Učenik kaže:

Ne, puno je riječi došlo iz engleskog, ali poslije 70-ih dvadesetog stoljeća razvojem interneta (1983), prije toga je njemački bio majka. Danas gotovo ništa ne preuzimamo (čini mi se) iz njemačkog.

Pa rekao sam -- do 1960 i neke.