Sadnja šume

[Anton]

Gustavo, jesi mi ti upravo pročitao misli?

Dakle, upravo tako - bagrem. Kakva paulovnija?

Bagrem ima najkvalitetnije drvo ( možda mu je tisa konkurencija ) na ovim prostorima ( iako se u principu radi o alohtonoj vrsti ), raste nenormalno brzo, medonosna je biljka ( k tome jako popularna ). Zašto ne bagrem?

[koka36]

Anton kaže:

Gustavo, jesi mi ti upravo pročitao misli?

Dakle, upravo tako - bagrem. Kakva paulovnija?

Bagrem ima najkvalitetnije drvo ( možda mu je tisa konkurencija ) na ovim prostorima ( iako se u principu radi o alohtonoj vrsti ), raste nenormalno brzo, medonosna je biljka ( k tome jako popularna ). Zašto ne bagrem?

Ovo raste brže, med je sortniji i medonosnija je od bagrema. Cvijeta prije bagrema tako da imam dvije paše. Bagrema u okolici kolko želiš.
Bagrem baš i nije tehničko drvo, više je za ogrijev ali i tu ga ovo tuče jer ima veču energetsku vrijednost...
Bagrem se ne sadi on raste sam jer je više korov nego drvo...

[Anton]

koka36 kaže:

Ovo raste brže, med je sortniji i medonosnija je od bagrema.

Raste brže, o medonosnosti ne bih, jer nisam taj aspekt proučavao.

Cvijeta prije bagrema tako da imam dvije paše. Bagrema u okolici kolko želiš.

Da, i? Po toj logici možeš saditi onda bilo kakvu jednogodišnju biljku ili ostaviti malu livadu, ako ti je med primarna djelatnost.

Bagrem baš i nije tehničko drvo, više je za ogrijev ali i tu ga ovo tuče jer ima veču energetsku vrijednost...
Bagrem se ne sadi on raste sam jer je više korov nego drvo...

Ajde ne pričaj napamet. Paulovnija ima loše drvo ( u smislu široke komercijalne primjene ), u rangu je lipovine, meko i lako za obradu. I nema ni približnu kalorijsku vrijednost bagrema.

Bagrem je izuzetno žilavo, tvrdo i čvrsto drvo koje se počelo plantažno uzgajati na sjeveru Europe kako bi zamijenilo tropske vrste drveta ( mahagonij, ebanovina i sl. ) u izradi namještaja i pokućstva, a čime bi te države prestale ovisiti o skupom uvoznom drvetu.

Toliko o tome kako je bagrem korov.

Osim toga, paulovnija je daleko manje otporna na kontinentalnu klimu, za razliku od bagrema.

Ma uostalom briga me, radi što hoćeš. Ti si tipičan predstavnik prosječnog hrvatskog građanina, koji ne poznaje neku problematiku, niti se trudi izučiti ju, nego sluša samo ono što mu se trenutno servira i što je trenutno popularno ( u ovom slučaju paulovnija, a svojevremeno npr. kivi, borovnica, brusnica ).

[Makyme]

Anton kaže:

Toliko o tome kako je bagrem korov.

bagrem jest korov ako želiš imati sastojine autohtonih vrsta. samo bih to naglasio kao i njegovu invazivnost. ostalo je ok.

[koka36]

Anton kaže:

Raste brže, o medonosnosti ne bih, jer nisam taj aspekt proučavao.



Da, i? Po toj logici možeš saditi onda bilo kakvu jednogodišnju biljku ili ostaviti malu livadu, ako ti je med primarna djelatnost.



Ajde ne pričaj napamet. Paulovnija ima loše drvo ( u smislu široke komercijalne primjene ), u rangu je lipovine, meko i lako za obradu. I nema ni približnu kalorijsku vrijednost bagrema.

Bagrem je izuzetno žilavo, tvrdo i čvrsto drvo koje se počelo plantažno uzgajati na sjeveru Europe kako bi zamijenilo tropske vrste drveta ( mahagonij, ebanovina i sl. ) u izradi namještaja i pokućstva, a čime bi te države prestale ovisiti o skupom uvoznom drvetu.

Toliko o tome kako je bagrem korov.

Osim toga, paulovnija je daleko manje otporna na kontinentalnu klimu, za razliku od bagrema.

Ma uostalom briga me, radi što hoćeš. Ti si tipičan predstavnik prosječnog hrvatskog građanina, koji ne poznaje neku problematiku, niti se trudi izučiti ju, nego sluša samo ono što mu se trenutno servira i što je trenutno popularno ( u ovom slučaju paulovnija, a svojevremeno npr. kivi, borovnica, brusnica ).

Ne kužim zakaj jednostavno pitanje uvjek privuče ovakve sveznalice...
Da bi od jednogodišnje biljke recimo Facelije dobio istu kolićinu meda ko recimo s bagrema koji ti je toliko prirastao srcu trebao bi posijati površinu od recimo 1 hektara. Dakle obrada kupovina sjemena, 1/2 kilograma sjemena facelije ti oko 200 kn a na hektar ti ide 5-6 kg , sjetva, tretiranje protiv korova, jako isplativo....
Tako je loše drvo da se upotrebljava u avio industriji, izradi plovila, daski za surfanje, instrumenata, i sveg ostalog baš iz razloga što je lagano ali ne i mekano drvo..

Bagrem je tako kvalitetan da ćemo mi za par godina postati šeici. Naime bagrem preuzima skoro sve neobrađene površine kojih kod nas bar ima na izvoz. Da nema ovih koji ga ruše za ogrijev nebi bilo više livade nego sve u bagremu....

Ne ti si tipični primjerak velikog rvata. Sve znaš i naravno da bilo šta raditi se ne isplati. Bolje da je sve zapušteno, bagrem bu svakako narastao.
I ne nije bilo pitanje šta da sadim nego da li smijem saditi.....

[Anton]

maky3685 kaže:

bagrem jest korov ako želiš imati sastojine autohtonih vrsta. samo bih to naglasio kao i njegovu invazivnost. ostalo je ok.

Greška s moje strane. Zaboravio sam riječ "samo".

koka36 kaže:

Ne kužim zakaj jednostavno pitanje uvjek privuče ovakve sveznalice...

Kao prvo, nema potrebe za sprdanjem "sveznalice", kao drugo, moj upis se odnosi na tvoju poruku unutar teme, ne na prvu poruku koju si poslao. I da te podsjetim, ovo je forum. Ako ti ne odgovara ovakav način komunikacije, fino odeš kod stručnjaka koji će ti naplatiti svoje znanje, pa se s njima posavjetuj.

Da bi od jednogodišnje biljke recimo Facelije dobio istu kolićinu meda ko recimo s bagrema koji ti je toliko prirastao srcu trebao bi posijati površinu od recimo 1 hektara. Dakle obrada kupovina sjemena, 1/2 kilograma sjemena facelije ti oko 200 kn a na hektar ti ide 5-6 kg , sjetva, tretiranje protiv korova, jako isplativo....

Nisam medar, moj upis je više bio referenca na dvije ispaše.

Tako je loše drvo da se upotrebljava u avio industriji, izradi plovila, daski za surfanje, instrumenata, i sveg ostalog baš iz razloga što je lagano ali ne i mekano drvo..

Upotrebljava se u svemu navedenom upravo zato što je lagano i meko za drvo. I to su sve kao što vidiš, specijalne aplikacije. Ne roba široke potrošnje ( stolarija ). Upravo se lipovina koristi kod svih ovih aplikacija koje si naveo.

Bagrem je tako kvalitetan da ćemo mi za par godina postati šeici. Naime bagrem preuzima skoro sve neobrađene površine kojih kod nas bar ima na izvoz. Da nema ovih koji ga ruše za ogrijev nebi bilo više livade nego sve u bagremu....

Loš pokušaj sarkazma. A da se malo obrazuješ?

http://www.hungarobinia.hu/az_akac/index_en.php

http://www.metropolismag.com/pov/201...-of-our-future

http://www.asla.org/uploadedFiles/CM...esentation.pdf

Ne ti si tipični primjerak velikog rvata. Sve znaš i naravno da bilo šta raditi se ne isplati. Bolje da je sve zapušteno, bagrem bu svakako narastao.
I ne nije bilo pitanje šta da sadim nego da li smijem saditi.....

Ne pričam o isplativosti, nego ljudskoj gluposti i naivnosti. Ja sam zadnja osoba koja će nekome ići govoriti što je isplativo.

[felixx]

koka36 kaže:

Da bi od jednogodišnje biljke recimo Facelije dobio istu kolićinu meda ko recimo s bagrema koji ti je toliko prirastao srcu trebao bi posijati površinu od recimo 1 hektara.

A koliko to hektar bagremove šume daje meda?
Ako imaš polje facelije, imaš bar dvije, a vjerojatno i tri cvatnje godišnje.

Dakle obrada kupovina sjemena, 1/2 kilograma sjemena facelije ti oko 200 kn a na hektar ti ide 5-6 kg , sjetva, tretiranje protiv korova, jako isplativo....

Ove godine (2012. ) kupovao sam sjeme po 120 kn/kg u pčelarskoj trgovini. Privatno se može nabaviti za 50-60 kn, a danas sam dobio informaciju da ima i po 35 kn/kg, to moram provjeriti.
Kažu da facelija čak preživi zimu ako je gusto nasađena, a nakon nekoliko tarupiranja bez branja sjemena potpuno istisne većinu korova.

[felixx]

Anton kaže:

Gustavo, jesi mi ti upravo pročitao misli?

Dakle, upravo tako - bagrem. Kakva paulovnija?

Bagrem ima najkvalitetnije drvo ( možda mu je tisa konkurencija ) na ovim prostorima ( iako se u principu radi o alohtonoj vrsti ), raste nenormalno brzo, medonosna je biljka ( k tome jako popularna ). Zašto ne bagrem?

Znadeš li možda kako kvalitetno je drvo korejskog bagrema, evodije? (Tetradium daniellii)
Je li to u osnovi samo vrsta bagrema ili je potpuno drugačiji?

[Anton]

felixx kaže:

Znadeš li možda kako kvalitetno je drvo korejskog bagrema, evodije? (Tetradium daniellii)
Je li to u osnovi samo vrsta bagrema ili je potpuno drugačiji?

Nisu uopće srodni, da budem iskren, morao sam potražiti da vidim kojem redu uopće pripada evodija, jer prvi put čujem za nju, tako da ni ne znam kakvo joj je drvo kvalitete.

[ZloPrase]

koka36 kaže:

Dakle zanima me koji je postupak nakon što na svojoj privatnoj parceli posadim industrisko drvo (ogrjev ili tehničko drvo ujedno i pčelinja paša).

Radim slično pa sam se raspitao.
U šumariji mi je lik rekao da nema nikakvih ograničenja na sadnju stabala na vlastitoj parceli. Nema zabranjenih vrsta, pa čak ni ako se sadi invazivne tipa pajasen ili bagrem. Cijela Hrvatska je već u bagremu.

A u katastru su mi objasnili da se promjena kulture radi tek u trenutku kad je nova kultura prisutna. Ne prije. Budući krećem sjemenom na livadu, treba sačekati par godina da se pojave mladice, i onda tražiti promjenu kulture.

Iz livade/oranice u šumu, voćnjak, plantažu, što već.

[koka36]

felixx kaže:

A koliko to hektar bagremove šume daje meda?
Ako imaš polje facelije, imaš bar dvije, a vjerojatno i tri cvatnje godišnje.


Ove godine (2012. ) kupovao sam sjeme po 120 kn/kg u pčelarskoj trgovini. Privatno se može nabaviti za 50-60 kn, a danas sam dobio informaciju da ima i po 35 kn/kg, to moram provjeriti.
Kažu da facelija čak preživi zimu ako je gusto nasađena, a nakon nekoliko tarupiranja bez branja sjemena potpuno istisne većinu korova.

Po nekim podacima hektar bagrema daje oko tonu meda
Facelija 500-600 kg

Da facelija je višegodišnja biljka jer se sama zasijava ali se gustoča zasada smanjuje i treba dosijavati. Bit je da od facelije korist imaju samo pčele i ona je dobra kao zelena gnojidba, dakle treba ju nakon cvatnje zaorati i posijati nešto drugo. Zato se ona sadi pretežno nakon skidanja žitarica..

[felixx]

ZloPrase kaže:

Radim slično pa sam se raspitao.
U šumariji mi je lik rekao da nema nikakvih ograničenja na sadnju stabala na vlastitoj parceli. Nema zabranjenih vrsta, pa čak ni ako se sadi invazivne tipa pajasen ili bagrem. Cijela Hrvatska je već u bagremu.

A u katastru su mi objasnili da se promjena kulture radi tek u trenutku kad je nova kultura prisutna. Ne prije.

Iz livade/oranice u šumu, voćnjak, plantažu, što već.

Ako je voćnjak, to bi i išlo.
Ali za šumu, baš i nisam siguran. Susjedi bi te mogli tužiti za štetu. Ne bi smio saditi uz rub parcele ako sadiš drveće koje visoko raste osim ako je i susjedna parcela šuma.

Budući krećem sjemenom na livadu, treba sačekati par godina da se pojave mladice, i onda tražiti promjenu kulture.

Zar ti nije bolje napraviti radadnik, posaditi gusto u meku pjeskovitu zemlju koju obogatiš glistalom. Ako je suša, možeš zalijevati, ako ih napadne kakva uš ili boleština tretiraš ih. A za dvije godine ti narastu kao na livadi za 4 godine , k tome su visoke i ravne . Za dvije godine presadiš u ravne redove na livadu.

[felixx]

koka36 kaže:

Po nekim podacima hektar bagrema daje oko tonu meda
Facelija 500-600 kg

Nalazio sam podatke u literaturi za bagrem 500 - 1000 kg, za faceliju 300-1000 kg. Ovisi o godini koliko zamedi, prošla godina bagrem je puno pomrzao, a faceliju sam sadio eksperimentalno na kvadrate 4x4. Na jednom polju cvala je tri puta, mogla bi možda i četiri puta da nije bila suša.

Da facelija je višegodišnja biljka jer se sama zasijava ali se gustoča zasada smanjuje i treba dosijavati. Bit je da od facelije korist imaju samo pčele i ona je dobra kao zelena gnojidba, dakle treba ju nakon cvatnje zaorati i posijati nešto drugo. Zato se ona sadi pretežno nakon skidanja žitarica..

Planiram saditi lješnjake i evodije, a dok rastu između puknem faceliju.

I sa susjedima pokušavam dogovoriti da im dam faceliju da posiju nakon žita, bolje da imaju zelenu gnojidbu nego da moraju tarupirati ambroziju.

[koka36]

felixx kaže:

Nalazio sam podatke u literaturi za bagrem 500 - 1000 kg, za faceliju 300-1000 kg. Ovisi o godini koliko zamedi, prošla godina bagrem je puno pomrzao, a faceliju sam sadio eksperimentalno na kvadrate 4x4. Na jednom polju cvala je tri puta, mogla bi možda i četiri puta da nije bila suša.


Planiram saditi lješnjake i evodije, a dok rastu između puknem faceliju.

I sa susjedima pokušavam dogovoriti da im dam faceliju da posiju nakon žita, bolje da imaju zelenu gnojidbu nego da moraju tarupirati ambroziju.

Evodiju imaš sjeme ili kupuješ sadnice ????

[felixx]

koka36 kaže:

Evodiju imaš sjeme ili kupuješ sadnice ????

Nabavio sam sjeme i sad imam stotinjak sadnica u malom rasadniku. Treba vidjeti kako će mladice izdržati ovu zimu.
Već prije sam kupio i posadio 7 trogodišnjih sadnica po svom gruntu.

[Đuro Japarić]

koka36 kaže:

Dakle zanima me koji je postupak nakon što na svojoj privatnoj parceli posadim industrisko drvo (ogrjev ili tehničko drvo ujedno i pčelinja paša).
Plan je da ovo prolječe zasadim 3 parcele jednim brzorastućim tipom industriskog drva. Od sadnje do uporabne vrijednosti je 7-10 godina, godišnji prirast drva je 2-3 metra visine i oko 5-6 cm u promjeru debla (u 7 godini promjer debla je oko 50 cm).
Kad dođe ta 7 godina i ja krenem u rušenje trupaca dal trebam dozvole šumarije ili išta slično. Parcele se vode ko oranice a drveče se sadi na foliju i navodnjavanje kap po kap...Dakle čisto industriska plantažna sadnja....

1. imam sađenu šumu na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete i na 7 i 8 klasi .
2.brzorastuće vrste su topola gdje za 20 godina možete imati trupce . Za 7 godina možete sjeći bagrem za ogrijev na boljoj zemlji , ali nećete imati trupce !
3.moja vam je preporuka da pitate ljude iz Hrvatskih šuma da vam izađu na teren i daju savjet . nakon sađenja možete podnijeti zahtjev u katastru za promjenu kulture , iz oranica u šumu - prije se na sađenu šumu nije morao plaćati porez na zemlju više godina . Sada vlasnici šume vade posjedovni list i odlaze u šumariju , koji vrše doznaku za sječu i daju popratnicu za transport drveta .

[diabolica]

Ja experimentiram sa paulovnijom već 3 godine iz sjemenja, najviše što sam postigao u visini je 97 cm /godinu, iz panja odrezanog do dna. Kako sam i ja zabrijao na paulovniju, jako sam puno istraživao o tom drvetu i n akraju došao do podatka da to drvo vrijedi ako ima gusti god, i da to onda japanci cijene, sve ostalo imaju i doma, dakle 35 g staro drvo i sa što finijim godovima, ne preveć kiše i ne prebrzi rast. Za paulovniju je najvažnije da preživi prve 2 godine u našim uvjetima, onda kao raste normalno, tako da sam ja ove godine svoje zaštitio sa onim izolacijama za cijevi, a i dosad je vrijeme OK.
A moje mišljenje vezano uz drva za sadnju ?
Bagrem.
Novi trend je namještaj od bagrema, Ikea je puna tog namještaja, i to trupci ne drvca za ogrijev. Pročitao sam negdje savjet da je najbolje posaditi u rasad oraha , bagrem, jer onda orah raste u vis za trupce.
Inače paulovnije cvijeta prva od svih drveća, i to tek u 7 moj godini nakon sadnje.
Da i u 12 godini na jednom drvetu paulovnije ima cca 0,85 m3 drva

[nenad jebivi]

Gustavo kaže:

Zašto ne sadiš bagrem koji daje najbolji med, a drvo je odlično za ogrjev, raste jako brzo.

meni je bagremov med najlošijeg okusa.

diabolica kaže:

Ja experimentiram sa paulovnijom već 3 godine iz sjemenja, najviše što sam postigao u visini je 97 cm /godinu, iz panja odrezanog do dna. Kako sam i ja zabrijao na paulovniju, jako sam puno istraživao o tom drvetu i n akraju došao do podatka da to drvo vrijedi ako ima gusti god, i da to onda japanci cijene, sve ostalo imaju i doma, dakle 35 g staro drvo i sa što finijim godovima, ne preveć kiše i ne prebrzi rast. Za paulovniju je najvažnije da preživi prve 2 godine u našim uvjetima, onda kao raste normalno, tako da sam ja ove godine svoje zaštitio sa onim izolacijama za cijevi, a i dosad je vrijeme OK.
A moje mišljenje vezano uz drva za sadnju ?
Bagrem.
Novi trend je namještaj od bagrema, Ikea je puna tog namještaja, i to trupci ne drvca za ogrijev. Pročitao sam negdje savjet da je najbolje posaditi u rasad oraha , bagrem, jer onda orah raste u vis za trupce.
Inače paulovnije cvijeta prva od svih drveća, i to tek u 7 moj godini nakon sadnje.
Da i u 12 godini na jednom drvetu paulovnije ima cca 0,85 m3 drva

ja sam svoju paulovniju uzgojio iz sjemenke i narasla je gotovo dva metra u prvoj (prošloj) godini s tim da je bilo i mraza i tuče i obilne kiše i duge suše. bila je visoka oko 25 cm kad sam ju posadio van, a nakon toga je u samo nekoliko mjeseci narasla preko metar i pol. ove godine bi trebala formirati prve grane, a iduće godine već bi trebala cvasti.

nigdje nisam pročitao kakvo drvo japanci cijene, ali sam počitao da im paulovnija izumire zbog neke bolesti. ako ništa drugo mogu ju koristiti za izradu vrata, namještaja, parketa, itd. ikea i trendovi me ne zanimaju jer se trendovi mijenjaju i nema smisla trčati za njima.

[koka36]

U Japanu kad se rodi kčer posade paulovniju i kad se kčer udaje sruše je i od njenog drva rade namještaj za miraz mlade...

[posavac55]

koka36 kaže:

Dakle zanima me koji je postupak nakon što na svojoj privatnoj parceli posadim industrisko drvo (ogrjev ili tehničko drvo ujedno i pčelinja paša).
Plan je da ovo prolječe zasadim 3 parcele jednim brzorastućim tipom industriskog drva. Od sadnje do uporabne vrijednosti je 7-10 godina, godišnji prirast drva je 2-3 metra visine i oko 5-6 cm u promjeru debla (u 7 godini promjer debla je oko 50 cm).
Kad dođe ta 7 godina i ja krenem u rušenje trupaca dal trebam dozvole šumarije ili išta slično. Parcele se vode ko oranice a drveče se sadi na foliju i navodnjavanje kap po kap...Dakle čisto industriska plantažna sadnja....

1. na zemljištu lošije kvalitete možete posaditi šumu . Za 7 godina nema promjera 50 cm . Pitajte ljude iz Hrvatskih šuma da izađu na teren i da vam preporuče što saditi !
2. imam šumu samoniklu i sađenu , sađenu sa bagremom , bukvom , divljim trešnjama , javor i još nekoliko vrsta . Ako imate podvodno zemljište tu može ići poljski jasen koji brzo raste , i još neke vrste . Susjedu su ove zime miševi oglodali sadnice jedne vrste hrasta , meni su srne uništile oko 500 jela , ogradio sam oko 2 ha , ali su na 2 mjesta ogradu probile divlje svinje , vidio sam da srne ulaze pasti travu , nisam očekivao da će obrstiti sadnice stare 3 - 5 godina na njivi , neke vrste uništavaju srndaći prilikom šišćenja rogova , ovo vam isto iznosim - postoji mogućnost zaštite sadnica od srndaća .
Teorija je jedno a praksa drugo , iz prakse Vam iznosim više informacija .

3. Ako posadite šumu možete u katastru podnijeti zahtjev za promjenu kulture , iz oranica da ide u šumu - prije dok se plaćao porez po katastru - sađenjem šume i prijavom bili smo oslobođeni od poreza više godina ovisno o vrsti koja je posađena .