Evolucija na malo drugačiji način

[Frogger]

Inke su imale razvijen sustav cesta, ali običan puk ih nije smio koristit osim za ceremonijalne procesije. Služile su za prenos poruka, svojevrstan pony express samo šta su umisto ponija (kojih tamo nije bilo) trčali Inka atletičari

Edit:
ups, na wikipediji ponešto drugačije piše:
https://en.wikipedia.org/wiki/Inca_road_system

The Inca used the road system for a variety of purposes. Not only did the road simply provide transportation for people who were traveling through the empire, the road also provided many military and religious purposes for the Inca. Ordinary people were not allowed to travel along the roads for private purposes without official permission.

Ovo o inka pošti ne vidim da piše. Ja zapamtio ovako kako sam rekao s nekog predavanja di je neki faca za Inke to objašnjavao a neki pijanac iz publike ga je non stop ometao i govorio da su Inke bili divljaci a Španjolci prava gospoda, hik

[mravac8]

somied kaže:

Da bi kotac bio od koristi, mora postojati ekonomija kojoj treba. Takodjer i tehnologija njegove izrade, a zatim i dovoljno bogatstvo da bi se gradile ceste (inace je poprilicno neupotrebljiv i mala mu je prednost). Dakle stupanj ekonomskog razvoja diktira sto ce ti biti korisno i sto mozes iskoristiti.

Da bi ljudsko drustvo izmisljalo izume i koristilo ih potrebno je prvo akumulirati kapital (sto omogucuje da se poveca proizvodnja i dio ljudi moze svoje vrijeme trositi na nesto sto nije direktno vezano za prezivljavanje).

Mislim da bi trebao pročitati povijest Amerika prije dolaska europskih osvajača. I Inka indijanci i ostali (Maje, Azteci) imali su dovoljno razvijeno društvo i civilizaciju u rangu euroazijskih civilizacija koje su već odavno koristile kotač.

Kotač nije izum, kotač je temeljni izum, bez njega nema drugih izuma.

[somied]

Sigmund kaže:

Pojava pisma se obično objašnjava pojavom "hidrauličkih civilizacija" u kojima se pismo pojavilo zbog potrebe vođenja evidencije o poljoprivrednim viškovima, pa zatim o porezima, pa onda i ostalim birokratskim stvarima. Dakle, pismo se nije imalo razloga pojaviti prije tih civilizacija; te civilizacije se nisu mogle pojaviti prije pojave poljoprivrede, a poljoprivreda se nije mogla pojaviti prije stabilizacije klime nakon završetka posljednjeg ledenog doba, što je počelo negdje prije 10000 godina. Trebalo je nekoliko tisuća godina od prelaska sa načina života lovaca - sakupljača do sjedilačkog života, pa do pojave prvih civilizacija. A s obzirom da se pismo (baš kao i civilizacije) pojavilo na više mjesta neovisno, a u sličnim okolnostima, teško bi tu pojavu nazvali slučajnom.

Mali ispravak, zemlja je i dalje geoloski u ledenom dobu koje je pocelo prije 2.6 milijuna godina.
Nalazimo se tek u kratkom interglacijalnom periodu u dugackom ledenom dobu.

[somied]

mravac8 kaže:

Mislim da bi trebao pročitati povijest Amerika prije dolaska europskih osvajača. I Inka indijanci i ostali (Maje, Azteci) imali su dovoljno razvijeno društvo i civilizaciju u rangu euroazijskih civilizacija koje su već odavno koristile kotač.

Kotač nije izum, kotač je temeljni izum, bez njega nema drugih izuma.

Iskreno sumnjam u tvoje rijeci. Vjerojatno je vec i stari Egipat civilizacijski, tehnoloski i ekonomski bio razvijeniji nego su Inke ikada bile. Pobogu stari Rim je imao milijun stanovnika (a rimsko carstvo preko 50 milijuna). Gustoca naseljenosti je potrebna da bi trgovina imala smisla (sto nije bas moguce u tim predjelim JA). Da bi imao veliku gustocu naseljenosti potrebna ti je izdasna poljoprivreda.

[sal_mirabilis]

Prilično je čudno u doba Interneta raspravljati o tomu zašto američanske civilizacije nisu koristile kotač. Ovdje je samo najzanimljiviji od tekstova koje sam o tomu našao:

http://www.straightdope.com/columns/...vent-the-wheel

Za one nesklone čitanju engleštine, stvar je u tomu da kotač, iako jednostavan, nije tako jednostavan za izmisliti (ako mi ne vjerujete, zapitajte se kad ste zadnji put smislili nešto jednostavno). Tamo gdje je razvijen trebalo je pokoje tisućljeće da se razvije (preko niza metoda transporta). A trebali su i uvjeti. Mezopotamija je jednostavno ravnija od Andi. Nikakve udoline to ne mogu promijeniti.

Moglo bi se reći da je koncept kotača nešto što može evoluirati samo u određenim prostorima. Slično kao što se peraje neće pojaviti na suhom, ali hoće u vodi, čak i kad se u njoj nastane nogata bića, tako će se uz dovoljno vremena u ravničarskim civilizacija pojaviti kotači, dočim u onima brdskima baš i neće. Osim kao igračka, jer se pametni ljudi pojavljuju posvuda, a ono što izmisle uglavnom prvo bude tretirano kao igračka ili luksuz, a nekad na tomu i ostane.

[mravac8]

somied kaže:

Iskreno sumnjam u tvoje rijeci. Vjerojatno je vec i stari Egipat civilizacijski, tehnoloski i ekonomski bio razvijeniji nego su Inke ikada bile. Pobogu stari Rim je imao milijun stanovnika (a rimsko carstvo preko 50 milijuna). Gustoca naseljenosti je potrebna da bi trgovina imala smisla (sto nije bas moguce u tim predjelim JA). Da bi imao veliku gustocu naseljenosti potrebna ti je izdasna poljoprivreda.

Ok, kako onda tumačiš da je jedna civilizacija bila toliko razvijenija od druge?

Ako tvrdiš da su stari Egipćani bili tehnološki i ekonomski razvijeniji od Indijanaca cca 3500 tisuće godina ranije?

Svi oni bili su ljudi, što znači da su imali isti mozak, iste mogućnosti razmišljanja, zamišljanja, rješavanja problema.

[mravac8]

sal_mirabilis kaže:

Prilično je čudno u doba Interneta raspravljati o tomu zašto američanske civilizacije nisu koristile kotač. Ovdje je samo najzanimljiviji od tekstova koje sam o tomu našao:

Naravno da u doba interneta nije problem pronaći podatke i objašnjenja.

Ja sam pitala forumaše što oni misle o tome, o tim objašnjenjima, koliko su im uvjerljiva i prihvatljiva, imaju li možda bolje ........ koje im je najbolje ...

To je bit razgovora, zar ne?

[somied]

Inke su zivjele u drukcijem okolisu i bile se primorane rjesavati drukcije probleme. Njihova poljoprivreda je bila sofisticirana i prilagodjena teskim uvjetima (ceste suse). Trgovina gotovo nije ni postoja, a takodjer ni novac. Bila su centralno planirana ekonomija, sto je dobro u takvo surovom okolisu, ali nije nesto sto potice izume kod opce populacije.
Da bi izmisljao izume, moras imati ekonomiju koja to moze podrzati (moras hraniti ljude koji se ne bave poljoprivredom). Da bi to imao, moras akumulirati kapital. Sto je izuzetno tesko ako zivis na rubu (nemas viskova). I Europi je dugo trebalo da predje tu granicu, vjerojatno je poticaj dao srednjevjekovni topli period koji je povecao poljoprivredne prinose. Dakle akumulacija kapitala je mukotrpan i tezak proces, pogotovo u pocetku kad si ogranicen resursima. Trebaju stotine godina da poboljsas svoj standard.

[somied]

Frogger kaže:

Inke su imale razvijen sustav cesta, ali običan puk ih nije smio koristit osim za ceremonijalne procesije. Služile su za prenos poruka, svojevrstan pony express samo šta su umisto ponija (kojih tamo nije bilo) trčali Inka atletičari
...

Sustav cesta je Inkama koristio za transport hrane, s cime su od malog plemena zavladali ogromnim prostorom. Naime glavni problem tamo je cudljiva priroda koja moze unistiti prinose i izbrisati sela. Inke su shvatile da se suse ne dogadjaju svuda u isto vrijeme, nego zahvacaju manja podrucja. Razvili su sustav transporta i skladistenja hrane kojima su mogli hraniti populaciju u podrucjima zahvacenim susom. Duz cesta se nalazio poprilicno sofisticiran i isplaniran sustav skladista za hranu.
Medjutim, bitno je shvatiti prirodu kotaca... Naime on pomaze tako sto smanjuje trenje, ali ne i gravitaciju. Drugim rijecima ne pomaze puno u brdima, ali na ravnicama je izuzetno koristan (sto svatko moze iskusati tako da pusti da auto klizi u leru, na ravnom i u brdo). Ljama je takodjer relativno mala zivotinja i njena snaga se ne moze usporediti sa konjem. A na vecim nadmorskim visinama tesko da bi konji bas briljirali.

[sal_mirabilis]

mravac8 kaže:

Naravno da u doba interneta nije problem pronaći podatke i objašnjenja.

Ja sam pitala forumaše što oni misle o tome, o tim objašnjenjima, koliko su im uvjerljiva i prihvatljiva, imaju li možda bolje ........ koje im je najbolje ...

To je bit razgovora, zar ne?

Štajaznam, već dugo imam običaj informirati se koliko mogu čitanjem, prije nego što postavim pitanje ikom živom. Jasno, to pod uvjetom da pitanje mogu sročiti na jednostavan način. Ovo s Inkama mi je takav slučaj.
Doduše, da se nisam našao ovdje, tko zna kad bih se uopće potrudio guglati razloge tomu što su bili bez kotačâ. Činjenica mi je bila poznata odavno, a isto mi tako nije bilo jasno ni zašto.

Inače, ljudi su u Ameriku došli kasnije nego što su se razmiljeli po Euroaziji, što je isto moglo imati utjecaja na razvoj tehnologije, iako je okoliš vjerojatno bio bitniji. Koliko vidim, andske civilizacije kasne oko dva tisućljeća za azijskima. Kad bi progres i bio isti, prvi susret ta dva svijeta onaj mlađi koštao bi postojanja. Tako nešto se i jest dogodilo kad su Evropljani došli u Ameriku. Nisam siguran da Inke ne bi počele koristiti i kotače da su imali još koje stoljeće.

[mravac8]

sal_mirabilis kaže:

Štajaznam, već dugo imam običaj informirati se koliko mogu čitanjem, prije nego što postavim pitanje ikom živom. Jasno, to pod uvjetom da pitanje mogu sročiti na jednostavan način. Ovo s Inkama mi je takav slučaj.
Doduše, da se nisam našao ovdje, tko zna kad bih se uopće potrudio guglati razloge tomu što su bili bez kotačâ. Činjenica mi je bila poznata odavno, a isto mi tako nije bilo jasno ni zašto.

Inače, ljudi su u Ameriku došli kasnije nego što su se razmiljeli po Euroaziji, što je isto moglo imati utjecaja na razvoj tehnologije, iako je okoliš vjerojatno bio bitniji. Koliko vidim, andske civilizacije kasne oko dva tisućljeća za azijskima. Kad bi progres i bio isti, prvi susret ta dva svijeta onaj mlađi koštao bi postojanja. Tako nešto se i jest dogodilo kad su Evropljani došli u Ameriku. Nisam siguran da Inke ne bi počele koristiti i kotače da su imali još koje stoljeće.

Da, i ja se informiram čitanjem, više knjigama (starija sam generacija) nego na internetu i pročitala sam dosta toga o toj problematici.

Namjerno nisam stavila ništa od objašnjenja tog problema na koja sam ja naišla da ne bi utjecala na mišljenje ostalih forumaša, jer po njihovo mišljenje sam došla.

Već sam napisala ne mislim da je reljef odgovor. Vjerojatno bi mislila tako da nisam bila u Peruu i da nisam vidjela kako stvarno izgleda to područje.

Dobro si napisao, oni su u svemu kaskali 2500 godina a mene zanima uzrok tome. Neosporno je da imaju istu inteligenciju, isti mozak kao svi ostali ljudi svijeta. Međutim, mora postojati uzrok zašto su se jedni razvijali toliko brže od drugih. Evolucija to nije, svima nam je pramajka Lucy i svi smo imali jednako vremena za razvoj društva.

Ne mislim da je bitno kada su oni naselili Ameriku, jer inteligencija, um i razum trebali bi jednako djelovati na svim kontinentima.

Naravno da bi Inke koristile kotače da nije bilo susreta sa Europljanima, naravno da u susretu jača i naprednija civilizacija uništava i asimilira onu slabiju i nazadniju, ali to me ne zanima. Zanima me situacija prije dolaska Europljana na te kontinente.

Kad bi shvatili zašto su oni toliko zaostajali za Europljanima shvatili bi i koji mehanizam je presudan za razvoj ljudskog društva pa i svakog čovjeka. Mozak i inteligencija to, očito, nisu.

[Human1]

mravac8 kaže:

Ok, kako onda tumačiš da je jedna civilizacija bila toliko razvijenija od druge?

Ako tvrdiš da su stari Egipćani bili tehnološki i ekonomski razvijeniji od Indijanaca cca 3500 tisuće godina ranije?

Svi oni bili su ljudi, što znači da su imali isti mozak, iste mogućnosti razmišljanja, zamišljanja, rješavanja problema.

Danas ima čak i veće razlike među društvima. S jedne strane imaš ljude (društva) koji putuju svemirom, a s druge strane imaš ljude koji žive pod slamnatim nadstrešnicama i love svoju hranu lukom i strelicama, puhaljkama...
A i jadni i drugi su ljudi. Isti mozak, iste mogućnosti...

I eto ti prilike da ne moraš nagađati zašto je tako, nego imaš priliku pa otići i pitati te žive ljude zašto oni ne lete svemirom, nego ganjaju lovinu lukom i strelicama.
Ove nestale civilizacije ne možeš pitati nego moraš nagađati, kao i ostali koji nagađaju.
Ako te to toliko zanima da si, kao što kažeš, čitala dosta literature o tome, onda ih fino pitaj, a njihov odgovor podijeli s nama ovdje na forumu.

[mravac8]

Human1 kaže:

Danas ima čak i veće razlike među društvima. S jedne strane imaš ljude (društva) koji putuju svemirom, a s druge strane imaš ljude koji žive pod slamnatim nadstrešnicama i love svoju hranu lukom i strelicama, puhaljkama...
A i jadni i drugi su ljudi. Isti mozak, iste mogućnosti...

I eto ti prilike da ne moraš nagađati zašto je tako, nego imaš priliku pa otići i pitati te žive ljude zašto oni ne lete svemirom, nego ganjaju lovinu lukom i strelicama.
Ove nestale civilizacije ne možeš pitati nego moraš nagađati, kao i ostali koji nagađaju.
Ako te to toliko zanima da si, kao što kažeš, čitala dosta literature o tome, onda ih fino pitaj, a njihov odgovor podijeli s nama ovdje na forumu.

Slažem se, danas ima i većih razlika kao što si napisao. Međutim, sumnjam da bi oni znali odgovor na to pitanje, tako da mislim da nema smisla da ih idem pitati.

Ovdje sam da ja učim od drugih, ne da ja učim druge. Zato još uvijek ne bi napisala teorije o kojima sam ja čitala, niti bi željela navesti koja mi je najvjerojatnija. Želim čuti vaše teorije. O mojima možemo kasnije.

[sal_mirabilis]

mravac8 kaže:

Da, i ja se informiram čitanjem, više knjigama (starija sam generacija) nego na internetu i pročitala sam dosta toga o toj problematici.

Namjerno nisam stavila ništa od objašnjenja tog problema na koja sam ja naišla da ne bi utjecala na mišljenje ostalih forumaša, jer po njihovo mišljenje sam došla.

Već sam napisala ne mislim da je reljef odgovor. Vjerojatno bi mislila tako da nisam bila u Peruu i da nisam vidjela kako stvarno izgleda to područje.

Dobro si napisao, oni su u svemu kaskali 2500 godina a mene zanima uzrok tome. Neosporno je da imaju istu inteligenciju, isti mozak kao svi ostali ljudi svijeta. Međutim, mora postojati uzrok zašto su se jedni razvijali toliko brže od drugih. Evolucija to nije, svima nam je pramajka Lucy i svi smo imali jednako vremena za razvoj društva.

Ne mislim da je bitno kada su oni naselili Ameriku, jer inteligencija, um i razum trebali bi jednako djelovati na svim kontinentima.

Naravno da bi Inke koristile kotače da nije bilo susreta sa Europljanima, naravno da u susretu jača i naprednija civilizacija uništava i asimilira onu slabiju i nazadniju, ali to me ne zanima. Zanima me situacija prije dolaska Europljana na te kontinente.

Kad bi shvatili zašto su oni toliko zaostajali za Europljanima shvatili bi i koji mehanizam je presudan za razvoj ljudskog društva pa i svakog čovjeka. Mozak i inteligencija to, očito, nisu.

Inteligencija jest ista, što upućuje na druge uzroke. Za reljef smo se, pretpostavljam, složili da se ne slažemo, tako da nam ostaju još klima i kontinuitet. Somied je opisao značaj klime (a i reljefa), tako da mi preostaje još jednom opisati značaj duljine bivanja na istom prostoru. Dalje ću štafetu prepustiti ostalima.
Izumi su sami po sebi jedinstveni događaji koje je teško do nemoguće predvidjeti. Donekle možemo tek biti sigurni koji se izumi u nekom kontekstu ne mogu pojaviti (npr. rakete u kamenodobnim društvima). Međutim, ako imamo velike mase ljudi, imamo i nešto što se zove kultura. Ona znači stalnu reprodukciju i stalno prepravljanje mislenog sadržaja. I, naravno, akceleriranu akumulaciju. Što više neko društvo zna, to brže napreduje. Zbog toga se ()iz današnje perspektive) golemu većinu naše kulturne povijesti nije događalo ništa pretjerano zanimljivo, dok zadnjih par stoljeća jedva da se može predahnuti između novih stvari. O zadnjim desetljećima da ne pričam.
Ono što slijedi iz toga je između ostaloga i to da će se mali početni zaostatak, ako su ostali uvjeti isti, s vremenom manifestirati sve drastičnije. Egipćani su (barem u teoriji) mogli doći u Ameriku, ostaviti tamo poneki gen i poneki predmet te ostati na tomu. Par tisuća godina kasnije takav scenarij više nije bio ostvariv. Sve znatno nazadnije kulture koje su došle u kontakt s Evropom to su platile postojanjem.

Druga stvar je sama duljina naseljavanja Amerike te pitanje koliko su andske civilizacije nasljeđivale znanja od prethodnih (jer Inke su bili zadnji od mnogo njih). Svaki raspad civilizacije znači dolazak mračnog doba. Naš srednji vijek bio je samo zadnje takovo, barem zasad. Isto se događalo i u Egiptu, Mezopotamiji, ali vrlo vjerojatno i u Južnoj Americi. Ako su raspadi slijedili previše brzo, to je također usporavalo razvoj tehnologije. Nadalje, seljenje centara kulture na udaljena mjesta također može usporiti razvoj. Mediteranske kulture su se prilično postojano držale na istim mjestima što je opet pospješivalo prijenos starijih znanja. Primjerice, današnja podjela dana na 12 sati, a sata na 60 minuta u osnovi je babilonska. Ne znam koliko su Inke posjedovali znanjâ koja su našli prvi civilizirani Južnoamerikanci, ali taj bi podatak također mogao rasvijetliti zašto se nisu vozali u kolima.

[Human1]

mravac8 kaže:

Slažem se, danas ima i većih razlika kao što si napisao. Međutim, sumnjam da bi oni znali odgovor na to pitanje, tako da mislim da nema smisla da ih idem pitati.

...

Vjerujem da je to odgovor na tvoje pitanje.
Kad bi nekako mogla vremeplovom otići do starih izumrlih civilizacija i pitati ih kako i zašto su tako velike razlike, vjerujem da isto nebi znali odgovor na to pitanje.
Znači, kad bi direktno pitala njih, a ne nas koji nagađamo zašto je tome tako.

[mravac8]

sal_mirabilis kaže:

opisati značaj duljine bivanja na istom prostoru. Dalje ću štafetu prepustiti ostalima.

Međutim, ako imamo velike mase ljudi, imamo i nešto što se zove kultura.

Zašto bi duljina boravka na američkim kontinentima drugačije utjecala na razvoj civilizacije od boravka na europskom kontinentu?

Uostalom, ni na europskom tlu tada nisu cvjetale ruže. Stalni ratovi, bolesti koje su svako malo desetkovale stanovništvo pa i dogmatska religija koja je sprečavala svako širenje ideja među stanovništvom.

Slažem se da je za pojavu i razvoj kulture potreban određeni broj ljudi, ali koji je to broj? Može li se kultura pojaviti u populaciji od samo tisuću ljudi? Dvije tisuće? Sto tisuća?

[sal_mirabilis]

mravac8 kaže:

Zašto bi duljina boravka na američkim kontinentima drugačije utjecala na razvoj civilizacije od boravka na europskom kontinentu?

Kasnije su počeli, što je poznato iz povijesti, tako da su doprli manje daleko. To, jasno, nije jedini mehanizam, ali ne bih ga zanemario.

Uostalom, ni na europskom tlu tada nisu cvjetale ruže. Stalni ratovi, bolesti koje su svako malo desetkovale stanovništvo pa i dogmatska religija koja je sprečavala svako širenje ideja među stanovništvom.

E, sad, za konflikt ne bih rekao da nužno usporavaju razvoj. Primjerice, drugi svjetski rat vjerojatnije je ubrzao razvoj atomske bombe, a onda i nuklearnih elektrana, negoli ih usporio. Tako da ratove same po sebi ne bih uzeo kao čimbenik razlika.
Ono na što sam ciljao jesu distance između žarištâ andskih civilzacija te mogućnosti komunikacije između njih, pogotovo u prijelazna vremena, kad jedna civilizacija propada, a druga se rađa. Ako puko kretanje bude onemogućeno ili usporeno, isto vrijedi i za protok informacija, tako da u tom prijelazu više toga propadne. A to onda znači da nova civilizacija počinje s manjih kulturnim kapitalom.
Jasno, to su moje spekulacije, odnosno "ponuda" mogućeg razloga za kaskanje Anđanâ po pitanju kotača.

Slažem se da je za pojavu i razvoj kulture potreban određeni broj ljudi, ali koji je to broj? Može li se kultura pojaviti u populaciji od samo tisuću ljudi? Dvije tisuće? Sto tisuća?

Tu se nismo razumjeli. I andske i mezopotamske civilizacije imale su velik broj ljudi, rekao bih dovoljno da možemo govoriti o brzini napretka, a ne o pojedinačnim slučajnim otkrićima. Zato sam se i okrenuo drugim razlozima.

Inače, to s brojem ljudi jest zanimljiva materija. Ako npr. imaš jednu osobu koja na nečemu radi, ona može napraviti veliko otkriće već danas, ali ne mora nikad. Mozak je ipak blago nepredvidljiv materijal. Ako ih imaš nekolicinu, šanse za otkriće rastu, ali ne linearno, nego brže nego broj ljudi jer oni međusobno komuniciraju, tako da se ideje mogu brže razvijati. U kojem času prelazimo iz društva u kulturu, teško je reći, ali svakako se negdje događa kombinatorijalna eksplozija, kad vrijednost kolektiva posve nadmaši vrijednost pojedinca. Zato mislim da je u društvima bolje govoriti o brzini razvoja, budući da je ljudi dovoljno da se izvanredna otkrića događaju takoreći stalno. Naravno, kad se približavamo stvarno revolucionarnim promjenama, vjerojatno ćemo i dalje ovisiti o vrlo posebnim pojedincima. Na kraju priče, i milijarde su uprave smiješne kad se usporede s kemijskim svijetom, gdje nasumične događaje možemo opisivati sustavnim zakonitostima.

[mravac8]

sal_mirabilis kaže:

Kasnije su počeli, što je poznato iz povijesti, tako da su doprli manje daleko. To, jasno, nije jedini mehanizam, ali ne bih ga zanemario.

Nisu mogli kasnije početi. Svi ljudi nastali su od istog pretka, Lucy. Dakle, svi ljudi su imali jednako vremena da dođu gdje jesu.

Da je to točno, da su oni kasnije počeli to bi značilo da su evolucijom kasnije i nastali. Ali nisu, to je dokazano.

Nemam većeras više vremena, sutra ću nastaviti.

[sal_mirabilis]

mravac8 kaže:

Nisu mogli kasnije početi. Svi ljudi nastali su od istog pretka, Lucy. Dakle, svi ljudi su imali jednako vremena da dođu gdje jesu.

Da je to točno, da su oni kasnije počeli to bi značilo da su evolucijom kasnije i nastali. Ali nisu, to je dokazano.

Nemam većeras više vremena, sutra ću nastaviti.

Kasnije su se našli u uvjetima koji omogućuju nastanak civilizacije. Dalje na sjeveru, kao i na istoku, kao i u Australiji i gdje sve ne prirodni uvjeti su bili i ostali takvi da ljudi ostanu u kamenom dobu.
U Mezopotamiji se kultura nije akumulirala samo od početka sumerske civilizacije, nego i daleko prije toga. Civilizacija je posljedica toga, a onda i katalizator novih promjena. Rekoh već da stvari s kulturom idu ubrzano.
Južnoamerikanci su došli kasnije na svoj tadašnji prostor. Prije toga su se tisućama godina spuštali preko Beringovog tjesnaca pa duž Amerika prema jugu. K tomu, tamo su morali skupljati znanja od početka, osobito po pitanju toga što jesti. Primjerice, kukuruz se počeo uzgajati nekih tisuću godina nakon pšenice.

Inače, čini mi se da je "okidač" za prelazak u civilizaciju postojanje (redovitih) plodnih i neplodnih sezona. U takvim uvjetima one populacije koje su postale sesilne i počele spremati zalihe za neplodnu sezonu (to dvoje ide skupa) živjet će puno bolje i rasti puno brže. Tko pak ne sprema hranu, mora seliti ili parazitirati na onima koji hrane imaju, bilo milom, bilo silom.

[skeptik]

Sve donedavno, ja kad bih išao na put nisam htio vući kofer na kotačiće, nego sam radije na leđima teglio ruksak. Razlog - osjećam se komotnije i sugurnije kad su mi ruke slobodne. (Nedavno sam ipak prešao na kofer s kotaćićima, jer leđa su mi s godinama malo oslabila.) Možda su i Inke imali sličan razlog, nosili su stvari na leđima da bi im ruke bile slobodne.