Slučaj Ubera

[Stipe23]

lijencina1 kaže:

Što je to točno "razina efikasnosti u društvu"?

"Razina efikasnosti" odnosi se na efikasnost alokacije resursa.

"Blagostanje u društvu" je širok pojam, koji je usko povezan (i) s time.
Viša efikasnost alokacije resursa dovodi, ceteris paribus, do više razine blagostanja u društvu.

lijencina1 kaže:

Nadalje, Uber ima sklonost dampingu (a zašto je ta praksa dugoročno loša po sve,i korisnike i pružatelje, nadam se da ne moram previše objašnjavati),

Valjalo bi, obzirom da će se Lyft rado uključiti ako bi Uber pokušao dizati cijene previsoko i koristiti eventualni položaj monopolista.

Ne da je ok, nego fantastično- internetske platforme koje spajaju klijente s ponuđačima usluga često predstavljaju kvantni iskorak ka učinkovitosti, brzini, transparentnosti i poboljšanju kvalitete.
Osobno vidim razliku između nečeg toga tipa, npr. Bookinga i Uberovog poslovanja.
Ne da mi se ponovo drviti zašto, ako te zanima proskrolaj na prethodne postove.

Ne treba "drviti", dovoljno je u dvije rečenice navesti srž priče ako ona postoji.

No zato ima prekrasnih logičkih akrobacija-od toga kako je osnova taksi djelatnosti korištenje žute trake (dakle, prema tome istu obavljaju i tramvaji, policija i hitna pomoć)

To nije točno, i ovo je prilično loše rezoniranje.

"Osnova taksi djelatnosti" nije definirana korištenjem žute trake i nitko to tako nije ni radio, osim tebe.
Žuta traka je spomenuta u kontekstu privilegije.

Pravo na korištenje žute trake jest pravo koje dijele samo neki.

To ne znači da su ti neki koji imaju isto pravo automatski u istoj djelatnosti. Takva je interpretacija nonsens.


-Stipe

[lijencina1]

Stipe23 kaže:

"Razina efikasnosti" odnosi se na efikasnost alokacije resursa.

"Blagostanje u društvu" je širok pojam, koji je usko povezan (i) s time.
Viša efikasnost alokacije resursa dovodi, ceteris paribus, do više razine blagostanja u društvu.

Sada je jasnije što si želio reći.
Pomoglo bi da ubuduće ne barataš pojmom "društvo" kao da je jednoznačno s pojmom "ekonomija".
Naime, nije.

Iako je sad jasnije što si mislio, svejedno je riječ o banalnoj, monističkoj simplifikaciji.

Naime, učinkovitija proizvodnja i alokacija dobara i usluga dovodi jedino do- veće količine i bolje alokacija dobara i usluga.

Zašto se isto negdje ostvari kroz blagostanje, a negdje ne, pitanje kojim se društvene znanosti bave više od stoljeća, i više je nego đavolski zakučasto.

Naravno, za one kojima kompleksnost smeta, uvijek postoje već upakirane religijske dogme "učinkovitosti tržišta" ili "vlasništva nad sredstvima za proizvodnju".

Ne treba "drviti", dovoljno je u dvije rečenice navesti srž priče ako ona postoji.

Istina.
Tako sam i učinio-u prethodnim postovima.

To nije točno, i ovo je prilično loše rezoniranje.

Znao sam da ćemo se složiti.

Pokušaj argumentacije kako Uber nije taksi jer ne koristi žutu traku jest-prilično loše rezoniranje.

[Stipe23]

lijencina1 kaže:

Sada je jasnije što si želio reći.
Pomoglo bi da ubuduće ne barataš pojmom "društvo" kao da je jednoznačno s pojmom "ekonomija".
Naime, nije.

Pomoglo bi da se ti ponašaš normalno, da barataš osnovnim pojmovima kako spada, da se ne trudiš izvrtati i ne tražiš sad već očajnički neki "gotcha" trenutak skačući s teme na temu, da pričaš o tematici objektivno i bez emotivne upletenosti, da se ne zaletavaš, da ne zamišljaš neke "vas" koji ste tamo i svi se "slažu s tobom" kao da si one-man-pleme za prepucavanje, da ne forsiraš glumu kako ti je nešto smiješno i time kompenziraš ta svoja zaletavanja, i generalno, da si u stanju voditi civiliziranu diskusiju.

Naime...

Nijanse bi ti i dalje bile van dosega, ali barem bi to na nešto ličilo.

Ako ti je 80% mojih postova trolanje, što je teza koja dovoljno govori koliko si ištekan iz realnosti ali uzmimo da ti misliš da jest tako, onda
1) prijavi moderatorima
2) uradi kako se s trolanjem radi, i nemoj odgovarati na njih. To se dobro zna da je najpametnije u takvim slučajevima.

Iako je sad jasnije što si mislio, svejedno je riječ o banalnoj, monističkoj simplifikaciji.

U čemu bi to bila riječ o "simplifikaciji", i po čemu?

Naime, učinkovitija proizvodnja i alokacija dobara i usluga dovodi jedino do- veće količine i bolje alokacija dobara i usluga.

?
Ovaj cijeli pasus kao odgovor na moj tekst formuliran je kao da kroz "jedino" želi opovrgnuti uzročno-posljedičnu vezu efikasnije alokacije i više razine blagostanja.

To je nonsens.

Implikacije veće količine i bolje alokacije evidentne su kroz praktički bilo koji kontekst.

Bolje je imati 3 litre vode dnevno na raspolaganju, nego jednu.
Bolje je imati perilicu rublja, nego nositi veš na potok jer si je ne možeš priuštiti.
Bolje je imati stotinu liječnika u bolnici, nego 60.

I tako dalje, i tome slično.

Pokušaj argumentacije kako Uber nije taksi jer ne koristi žutu traku jest-prilično loše rezoniranje.

Binarni "je taksi" i "nije taksi" dio diskusije mi je slabo zanimljiv.

S druge strane, vrijedi napomenuti kako razlike između taksija i Ubera postoje.


-Stipe

[Ego]

lijencina1 kaže:

Ako se ovaj koji šiša, računari, automehaničari ili pak vozi natječe na tržištu pod generalno jednakim uvjetima kao i drugi što šišaju, računare, automehaničare ili pak voze, odgovor je-da.

No, ako razgovaramo iskreno, bez fige u džepu, pravljenja blesavim i dog-whistleova tipa "jedna stvar je taksi-djelatnost, a drugo je aktivnost-vožnje-po-gradu-sa-potpunim-strancem-koji-ti-vožnju-plati-po-kilometru, mislim da je razvidno kako se Uberovci (iako ne postoje, dakako) ne natječu pod istim tržišnim uvjetima kao i ostali koji obavljaju istu djelatnost.
I to ne samo sada, i kod nas, već imam dojam kako je ta praksa prije pravilo nego iznimka poslovnog modela.
Ako netko za ulazak na tržište mora investirati red veličine nekoliko tjedana i 20 000kn, dok netko drugi koji obavlja istu djelatnost mora investirati nekoliko mjeseci i 40 000 kn, smatram kako je riječ o nelojalnoj konkurenciji.
Nadalje, Uber ima sklonost dampingu (a zašto je ta praksa dugoročno loša po sve,i korisnike i pružatelje, nadam se da ne moram previše objašnjavati), te, povezano s tim, i preplavljivanju tržišta vlastitim vozačima koji sami sebi postaju konkurencija.
To je poslijedica poslovnog modela po kojemu Uber ima pravo na profit, no rizik isključivo snose "partneri".



Ne da je ok, nego fantastično- internetske platforme koje spajaju klijente s ponuđačima usluga često predstavljaju kvantni iskorak ka učinkovitosti, brzini, transparentnosti i poboljšanju kvalitete.
Osobno vidim razliku između nečeg toga tipa, npr. Bookinga i Uberovog poslovanja.
Ne da mi se ponovo drviti zašto, ako te zanima proskrolaj na prethodne postove.

Koliko ja vidim, predmet prijepora leži u dvije stvari- kao prvo, jesi li Uberovi vozači taksisti, odnosno obavljaju li uslugu taksi prijevoza i, kao drugo, je li Uber autoprijevoznik i poslodavac ili je "samo aplikacija".

Ovo drugo je po meni puno manje jednoznačno i jasno, iako smatram kako Uber jest prijevoznik i poslodavac na threadu je bilo i puno solidnih kontraargumenata.

S druge strane, za obraniti tezu kako Uberovci ne obavljaju djelatnost taksi prijevoza potrebno je biti više, kako da se izrazim, khm...kreativan.

Nisam dosad topogledno na temi pročitao iti jedan solidan argument tomu u prilog.
No zato ima prekrasnih logičkih akrobacija-od toga kako je osnova taksi djelatnosti korištenje žute trake (dakle, prema tome istu obavljaju i tramvaji, policija i hitna pomoć) pa sve do toga kako ne treba poštivati zakone ako nam se ne sviđaju i ako stoje na putu progresa, učinkovitosti i cool aplikacija.

Da rezimiram, smatram da oko toga hoćemo li Uber promatrati kao aplikaciju i poslodavca ili nećemo, imamo što raspravljati.

No ako me želiš uvjeriti kako uberovci ne obavljaju istu aktivnost kao i taksisti, nemam izbora nego pomisliti kako si (bar malo) neiskren.

Cuj, meni je problematika toliko jasna ovdje da stvarno ne razumijem kako neki u njoj vide mjesta za ikakve prijepore. Obavljaju li Uberovi vozaci istu aktivnost kao taksisti, odgovor je uglavnom da. Kao i taksisti bave se prijevozom putnika osobnim automobilom. Razlika je sto nemaju privilegiju koristenja taksi stajalista, traka namjenjenih javnom prijevozu i sl. Je li obavljanje takve djelatnosti bez licence danas legalno, to je jedini dio price koji po meni moze biti donekle sporan. Ono sto cini mi se nikako nije sporno je da se vecina gradana slaze da bi prijevoz putnika automobilom trebao kao i brojni drugi obrtnicki poslovi biti dostupan svakome tko ima sredstva i znanje za taj posao (vozacku dozvolu i ispravan automobil) a ne ogranicen posebnim licencama, nepotrebnim ispitima i sl. No ta cijela problematika je potpuno neovisna o Uberu. Mozes reci da je prijevoznik koji nema taksi licencu nelojalna konkurencija taksistu koji je tu licencu morao platiti, ali to nema veze sa Uberom. Uber koriste i vozaci koji imaju taksi licence a kada bi drzava odlucila stati na kraj vozacima koji voze bez taksi licence, Uber bi i dalje neovisno o tome mogao egzistirati iskljucivo s vozacima s taksi licencama.

Druga stvar je ovo s i dejom da je Uber svojim partnerima poslodavac. To mi jednostavno nema smisla. Mislim da je osnovni preduvjet za odnos poslodavac-zaposlenik postojanje trajne obaveze obavljanja posla i isplate place. Znaci, poslodavac se obvezuje zaposleniku neodredeno ili na neki rok isplacivati mjesecnu placu, a zaposlenik se obvezuje u tom istom razdoblju obavljati za poslodavca neki posao. U odnosu Ubera s vozacem niceg slicnog nema. Vozac moze voziti koliko god zeli, moze nalaziti putnike drugim putem, moze koristiti neku drugu aplikaciju paralelno... Jedini koherentan argument u prilog ideji da bi se ipak moglo raditi o odnosu poslodavca i zaposlenika je cinjenica da Uber odreduje cijenu, no to mi niti priblizno ne zvuci dovoljno da bi nekoga proglasili poslodavcem ako ne postoji obaveza konkretne osobe da obavi posao za tu cijenu nego se ugovoreni posao nudi na nekoj vrsti javne burze na kojoj ga bilotko moze prihvatiti ili ga nitko ne mora prihvatiti.

[lijencina1]

Ego kaže:

Cuj, meni je problematika toliko jasna ovdje da stvarno ne razumijem kako neki u njoj vide mjesta za ikakve prijepore. Obavljaju li Uberovi vozaci istu aktivnost kao taksisti, odgovor je uglavnom da. Kao i taksisti bave se prijevozom putnika osobnim automobilom. Razlika je sto nemaju privilegiju koristenja taksi stajalista, traka namjenjenih javnom prijevozu i sl. Je li obavljanje takve djelatnosti bez licence danas legalno, to je jedini dio price koji po meni moze biti donekle sporan. Ono sto cini mi se nikako nije sporno je da se vecina gradana slaze da bi prijevoz putnika automobilom trebao kao i brojni drugi obrtnicki poslovi biti dostupan svakome tko ima sredstva i znanje za taj posao (vozacku dozvolu i ispravan automobil) a ne ogranicen posebnim licencama, nepotrebnim ispitima i sl. No ta cijela problematika je potpuno neovisna o Uberu. Mozes reci da je prijevoznik koji nema taksi licencu nelojalna konkurencija taksistu koji je tu licencu morao platiti, ali to nema veze sa Uberom. Uber koriste i vozaci koji imaju taksi licence a kada bi drzava odlucila stati na kraj vozacima koji voze bez taksi licence, Uber bi i dalje neovisno o tome mogao egzistirati iskljucivo s vozacima s taksi licencama.

Druga stvar je ovo s i dejom da je Uber svojim partnerima poslodavac. To mi jednostavno nema smisla. Mislim da je osnovni preduvjet za odnos poslodavac-zaposlenik postojanje trajne obaveze obavljanja posla i isplate place. Znaci, poslodavac se obvezuje zaposleniku neodredeno ili na neki rok isplacivati mjesecnu placu, a zaposlenik se obvezuje u tom istom razdoblju obavljati za poslodavca neki posao. U odnosu Ubera s vozacem niceg slicnog nema. Vozac moze voziti koliko god zeli, moze nalaziti putnike drugim putem, moze koristiti neku drugu aplikaciju paralelno... Jedini koherentan argument u prilog ideji da bi se ipak moglo raditi o odnosu poslodavca i zaposlenika je cinjenica da Uber odreduje cijenu, no to mi niti priblizno ne zvuci dovoljno da bi nekoga proglasili poslodavcem ako ne postoji obaveza konkretne osobe da obavi posao za tu cijenu nego se ugovoreni posao nudi na nekoj vrsti javne burze na kojoj ga bilotko moze prihvatiti ili ga nitko ne mora prihvatiti.

Što se ovog drugog tiče, ima nekih indikacija kako, iako Uber ugovorno ne prisiljava partnere da rade određenu satnicu za određenu plaću, ipak postoje pritisci da što više budu na cesti.
Stvar mi je podosta sporna, i bojim se učinka ovog presedana ako se kao društvo odreknemo civilizacijske vrijednosti radničkih prava.

Stipe23 kaže:

Pomoglo bi da se ti ponašaš normalno, da barataš osnovnim pojmovima kako spada, da ... da ....i, da.... da ....da ....i generalno, da
Naime...

Netko je malo nervozan

Vidi, ja se uglavnom ne referiram na tvoje postove jer su ili a) ex cathedra iznošenje stava bez argumentacije ili b) evazija kada ti se postavi decidirano pitanje.
Stoga tvoje postove uglavnom-izignoriram.

Očigledno da te komunikacija sa mnom čini da se osjećaš povrijeđeno i ljutito. Prištedi si muku i učini s mojim ono što ja uglavnom činim s tvojim postovima.
Ili uzdahni, stisni zube i odradi barem jednu izmjenu postova bez plakanja kako ti je teško.
Ako smatraš kako je moja razina komunikacije neprimjerena, slobodan si držati se vlastitog savjeta i obratiti se moderatorima, ili istu izignorirati.
Jedino što se može dokazati ad hominemom je vlastita frustracija i intelektualna nemoć.

Ovaj cijeli pasus kao odgovor na moj tekst formuliran je kao da kroz "jedino" želi opovrgnuti uzročno-posljedičnu vezu efikasnije alokacije i više razine blagostanja.

Tako je.

To je nonsens.

Nije.

Implikacije veće količine i bolje alokacije evidentne su kroz praktički bilo koji kontekst.

Nisu.

Bolje je imati 3 litre vode dnevno na raspolaganju, nego jednu.
Bolje je imati perilicu rublja, nego nositi veš na potok jer si je ne možeš priuštiti.
Bolje je imati stotinu liječnika u bolnici, nego 60.

I tako dalje, i tome slično.

Tko ima te tri litre?
Od trojice, svatko po jednu?
Ili jedan ima dvije, a ostala dvojica dijele jednu?
Onaj koji je više radio?
Onaj koji je žedniji?

Zašto je Švicarska, siromašna prirodnim resursima, zemlja blagostanja, dok je JAR, zemlja resursima bogata, siromašna?
U obje zemlje ekonomija je bazirana na tržištu.

SAD je posljednjih 40 godina uživala gospodarski rast.
Unatoč tomu, amerikanci ne smatraju kako su u "blagostanju", već upravo suprotno.

Kineska ekonomija je učinkovita, osobito u proizvodnji robe široke potrošnje.
Želiš li uživati plodove kineskog blagostanja?
Je li rad od 14 sati u tvornici barbika blagostanje?

Ili je priča malo složenija od "tržište"'-"učinkovitost"-"blagostanje"?

Samo zato što se nešto na prvi pogled čini logično, ne znači kako zaista i jest.

Slobodan si promijeniti mi mišljenje argumentima.
Ako imaš neke koji nisu kmečanje i ad hominem, tojest

[Ego]

lijencina1 kaže:

Što se ovog drugog tiče, ima nekih indikacija kako, iako Uber ugovorno ne prisiljava partnere da rade određenu satnicu za određenu plaću, ipak postoje pritisci da što više budu na cesti.
Stvar mi je podosta sporna, i bojim se učinka ovog presedana ako se kao društvo odreknemo civilizacijske vrijednosti radničkih prava.

Cekaj, kojih se to radnickih prava odricemo? Moze li svatko sa odgovarajucim vozilom i licencom za profesionalnog vozaca registrirati obrt i prevoziti putnike? Po novom zakonu ce koliko znam postojati ta mogucnost. Je li to problem? Ako nije (a pretpostavljam da nije jer ni sadasnji taksisti ne uzivaju veca radnicka prava), gdje se gube radnicka prava ako ti obrtnici imaju mogucnost poslove nalaziti preko aplikacije Uber?

[Stipe23]

lijencina1 kaže:

Tko ima te tri litre?
Od trojice, svatko po jednu?
Ili jedan ima dvije, a ostala dvojica dijele jednu?
Onaj koji je više radio?
Onaj koji je žedniji?

Pitanje "pravedne" raspodjele je tek sljedeći korak.

On dolazi i može doći tek nakon što se ima što za raspodijeliti.

A efikasnija alokacija resursa dovodi upravo do toga.

SAD je posljednjih 40 godina uživala gospodarski rast.
Unatoč tomu, amerikanci ne smatraju kako su u "blagostanju", već upravo suprotno.

Je, misle da su u zemlji trećeg svijeta.

Osim što tvrde da su "Greatest country/nation of Earth", i jedan od najvećih faktora kojim ih njihova vlada plaši je da netko želi njima oduzeti "their way of life" i "their freedom".

I BDP, i slobode koje uživaju, i društvenopolitički i kakav god kontekst hoćemo jasno govori da su u vrhu.

Kineska ekonomija je učinkovita, osobito u proizvodnji robe široke potrošnje.
Želiš li uživati plodove kineskog blagostanja?
Je li rad od 14 sati u tvornici barbika blagostanje?

Valjalo bi objasniti tezu "kineska ekonomija je učinkovita", naročito u konkekstu u kojem pričamo.

Učinkovitost se mjeri preko vrijednosti outputa.

Ta Amerika koja "ne smatra da je u blagostanju" (?) ima BDP pc PPP 60 000 dolara.
Kina, koja je nekako postala vrlo "učinkovita", ima 16 000.

Šivanje jednostavnih proizvoda za male pare obično se ne smatra učinkovitošću.

Ili je priča malo složenija od "tržište"'-"učinkovitost"-"blagostanje"?

Svaku se priču može i dalje širiti.
Samo prvo valja razumjeti osnove.

Primjer gdje se pokušava pokazati da Kina "jest učinkovita, ali nema blagostanje" je bizaran.

Primjer Kine može pokazati (i pokazuje) upravo to da niža razina produktivnosti rada i efikasnosti vodi do lošijih životnih uvjeta.

Ti si krenuo od pogrešne premise da je njihova produktivnost (tj. efikasnost alokacije resursa) visoka i potom na tom primjeru gradio priču da "ipak nisu u blagostanju".
Nije jasno odakle ta inicijalna ideja. Od toga da šivaju tenisice 14 sati dnevno? To nije znak efikasne alokacije niti učinkovitosti i krivo barataš terminima.
No, u svakom slučaju, odakle god da je ta ideja došla, prva i osnovna mjera nam jasno govori suprotno.

A da priča ide i dalje (šire) od same efikasnosti, jasno da ide.
To je, u ekonomiji, osnovna razlika između pojmova "rast" i "razvoj", koje je uvijek dobro promatrati u paru.


-Stipe

[lijencina1]

Stipe23 kaže:

Pitanje "pravedne" raspodjele je tek sljedeći korak.

On dolazi i može doći tek nakon što se ima što za raspodijeliti.

A efikasnija alokacija resursa dovodi upravo do toga.



Je, misle da su u zemlji trećeg svijeta.

Osim što tvrde da su "Greatest country/nation of Earth", i jedan od najvećih faktora kojim ih njihova vlada plaši je da netko želi njima oduzeti "their way of life" i "their freedom".

I BDP, i slobode koje uživaju, i društvenopolitički i kakav god kontekst hoćemo jasno govori da su u vrhu.



Valjalo bi objasniti tezu "kineska ekonomija je učinkovita", naročito u konkekstu u kojem pričamo.

Učinkovitost se mjeri preko vrijednosti outputa.

Ta Amerika koja "ne smatra da je u blagostanju" (?) ima BDP pc PPP 60 000 dolara.
Kina, koja je nekako postala vrlo "učinkovita", ima 16 000.

Šivanje jednostavnih proizvoda za male pare obično se ne smatra učinkovitošću.



Svaku se priču može i dalje širiti.
Samo prvo valja razumjeti osnove.

Primjer gdje se pokušava pokazati da Kina "jest učinkovita, ali nema blagostanje" je bizaran.

Primjer Kine može pokazati (i pokazuje) upravo to da niža razina produktivnosti rada i efikasnosti vodi do lošijih životnih uvjeta.

Ti si krenuo od pogrešne premise da je njihova produktivnost (tj. efikasnost alokacije resursa) visoka i potom na tom primjeru gradio priču da "ipak nisu u blagostanju".
Nije jasno odakle ta inicijalna ideja. Od toga da šivaju tenisice 14 sati dnevno? To nije znak efikasne alokacije niti učinkovitosti i krivo barataš terminima.
No, u svakom slučaju, odakle god da je ta ideja došla, prva i osnovna mjera nam jasno govori suprotno.

A da priča ide i dalje (šire) od same efikasnosti, jasno da ide.
To je, u ekonomiji, osnovna razlika između pojmova "rast" i "razvoj", koje je uvijek dobro promatrati u paru.


-Stipe

Konkretno, boldano nije stvar alokacije i učinkovitosti, već dodane vrijednosti.
Nisam siguran točno tko tu krivo čime barata

Uglavnom, raspisao si se, znači li to da se slažemo da je priča ohoho kompliciranija od mantre tržište-učinkovitost-blagostanje?

[Stipe23]

Ja sam zato siguran.

Efikasna alokacija i učinkovitost mjere se u ekonomiji dodanom vrijednošću.
Nisi "efikasan" ako si natjerao 10-godišnjake da rade 14 sati dnevno posao za koji ne treba neka razina vještine i znanja (koja oni ionako ne mogu imati) niti rezultira nekim naročito vrijednim dobrom.

Ne znam o kojoj točno priči sad pričaš i za koju sad pitaš.

Značenje teksta kojeg citiraš je jasno iz samog teksta.


-Stipe

[lijencina1]

Stipe23 kaže:

Ja sam zato siguran.

Efikasna alokacija i učinkovitost mjere se u ekonomiji dodanom vrijednošću.
Nisi "efikasan" ako si natjerao 10-godišnjake da rade 14 sati dnevno posao za koji ne treba neka razina vještine i znanja (koja oni ionako ne mogu imati) niti rezultira nekim naročito vrijednim dobrom.

Ne znam o kojoj točno priči sad pričaš i za koju sad pitaš.

Značenje teksta kojeg citiraš je jasno iz samog teksta.


-Stipe

Pričam konkretno o tvojoj tvrdnji kako je "više dobara samo po sebi blagostanje" te Kini koja to "više" i ima.

[Stipe23]

Morat ćeš objasniti što hoćeš reći, i citirati tekst na koji se tvoje pitanje nadovezuje, bez pokušaja parafraziranja.


-Stipe

[lijencina1]

E i da, mislio sam ostaviti za sutra, ali nemrem izdržati- učinkovitost ( niti alokacijska a bome ni proizvodnje) se ne *mjeri* dodanom vrijednošću.

U birtiji se može blefirati, ali to činiti na forumu u informacijsko doba je znak velike, reći ćemo...hrabrosti

[Stipe23]

Imaš dvojicu radnika.
Jedan je u toku dana proizveo outputa u (dodanoj) vrijednosti 100$.
Drugi je u toku dana proizveo outputa u vrijednosti 200$.
Imali su iste inpute.
Koji je efikasniji?
Je li nam dodana vrijednost dobra mjera?

Po tvojem tekstu dosad, primjer "efikasnoga" bio je onaj koji je 14 sati sjedio i šivao tenisice za par dolara. U Kini.
Pa si zaključio da, nekim čudom, taj tvoj "efikasni" ne živi u blagostanju.

Koju si točno mjeru koristio tada da si zaključio da je on "efikasan" u svojim tezama? Sad si se sjetio malo provjeravati o tome kako bi se to moglo gledati? Čime si se onda rukovodio?

Vidiš, to tvoje "informacijsko doba" i googlanje teško da će ti kompenzirati manjak obrazovanja po tematici i odsustvo normalnog rezoniranja.
Rijetko se nekome poklopi pojedinačni slučaj da mu i mogu, a sigurno neće biti pravilo.


-Stipe

[lijencina1]

Stipe23 kaže:

Imaš dvojicu radnika.
Jedan je u toku dana proizveo outputa u (dodanoj) vrijednosti 100$.
Drugi je u toku dana proizveo outputa u vrijednosti 200$.
Imali su iste inpute.
Koji je efikasniji?
Je li nam dodana vrijednost dobra mjera?

Po tvojem tekstu dosad, primjer "efikasnoga" bio je onaj koji je 14 sati sjedio i šivao tenisice za par dolara. U Kini.
Pa si zaključio da, nekim čudom, taj tvoj "efikasni" ne živi u blagostanju.

Koju si točno mjeru koristio tada da si zaključio da je on "efikasan" u svojim tezama? Sad si se sjetio malo provjeravati o tome kako bi se to moglo gledati? Čime si se onda rukovodio?

Vidiš, to tvoje "informacijsko doba" i googlanje teško da će ti kompenzirati manjak obrazovanja po tematici i odsustvo normalnog rezoniranja.
Rijetko se nekome poklopi pojedinačni slučaj da mu i mogu, a sigurno neće biti pravilo.


-Stipe

Razumijem potrebu da se ispadne u pravu.
Poštujem dobar blef.

Poštujem čak i onaj krajnji, očajnički blef koji se koristi kad se prethodno muljanje demaskira kao takvo.

Usprkos tomu, mislim da je ti je jasno kako je nakon ovoga svaka rasprava oko ekonomije između nas dvojice završena.
Potpuno je u redu nešto ne znati, no težnja prikrivanja vlastitih grešaka i neznanja uvijek iznova novim izmišljotinama, pokušajima evazije i ad hominemima je u najmanju ruku- zamorna.

Bez ljutnje, ali morat ćeš naći drugu publiku koja će progutati blefiranja tipa "dodana vrijednost je mjera učinkovitosti".
Svijet je pun osnovnoškolski obrazovanih ljudi koje ćeš moći impresionirati takvim i sličnim besmislicama

[Stipe23]

Znam, znam, ti si neki sofisticirani član publike.

Koji je izmjerio da Amerikanci ne znaju da su u blagostanju nego misle upravo suprotno, "gospodarskom rastu usprkos".
Koji je izmjerio si da je "efikasno" šivati majice za 3 dolara dnevno.
Koji ne zna odgovoriti čime je zaključio bilo prvo, bilo drugo. Čiji je doprinos podtemi manje od nule.
Kojemu nije jasno da je radnik koji proizvede 120 efikasniji od onoga koji proizvede 100.
Koji ovako nabaci pojedinačnu rečenicu bez značenja pa ne zna kako nastaviti. Jer pokušava tokom razgovora googlati da pohvata barem osnove tematike. Neuspješno.
Koji povremeno ima ispade šizofrenije gdje ih je više tamo, gdje umišlja birtije, gdje kreće s čudnim zamjenicama, glumljenjem smijeha, glumljenjem klauna na razne načine.
Koji stalno pomiče ono što je "mislio" reći ili pitati, ali potom brzo pobjegne i od svojih pokušaja objašnjenja.
A to je samo na zadnjoj stranici!

Lijenčino, meni je posve svejedno u kakvo se ti izvrtanje ili cjepidlačenje misliš dati dalje, ako misliš, ili s kime bi pričao ili ne bi pričao. Isto kao što mi je nebitno što tebe razgovor o BDP-u ili tržištu i (prilično suho) izlaganje tako uzruja da postaneš čudan kao sad opet. Većini normalnih ljudi to je tema kao i bilo koja druga, ili čak malo dosadnija.

Razgovor o temi kontinuirano je van tvojeg dosega. To nije problem, bilo koje pitanje ili teorija inače su ok i razmjene mišljenja i ideja su dobrodošle; međutim, kod tebe je u paru s nekom nezdravom svadljivošću i ona te vodi u svakom postu - ne neka ideja, znanje, ili istraživanje, nego je samo svadljivost tvoj motiv - pa to izgleda baš ružno.

No, to na stranu; ti se slobodno isključi iz moje "publike", po vlastitom nahođenju. Dapače. Replyjaj, nemoj replyjati, prošeći, nadiši se zraka, radi što god hoćeš.
Nije da to meni trebaš deklarirati.


-Stipe

[lijencina1]

Stipe23 kaže:

Znam, znam, ti si ..
Koji je ..
Koji je ...
Koji...
Kojemu ...
Koji...

I to je to.

Kontraargumenata nema, ali ne nedostaje ad hominema.

Zorno si ilustrirao zašto je rasprava s tobom-suvišna.

[lijencina1]

Ego kaže:

Cekaj, kojih se to radnickih prava odricemo? Moze li svatko sa odgovarajucim vozilom i licencom za profesionalnog vozaca registrirati obrt i prevoziti putnike? Po novom zakonu ce koliko znam postojati ta mogucnost. Je li to problem? Ako nije (a pretpostavljam da nije jer ni sadasnji taksisti ne uzivaju veca radnicka prava), gdje se gube radnicka prava ako ti obrtnici imaju mogucnost poslove nalaziti preko aplikacije Uber?

Mislim da bi u svakom slučaju položaj Uberovih vozača bio bolji ako se izjednače po uvjetima ulaska na tržište i mogućnošću legalnog obavljanja posla sa ostalim taksistima.

No, osnova je opet u tome smatramo li da je Uber poslodavac ili nije.

S obzirom da ja smatram kako jest, opasnost je u presedanu gdje se dopušta poslodavcu da obveze poslodavca prema zaposlenicima-eskivira.

Možda jesam paranoik, ali mene priča o vrlom novom svijetu gig-ekonomije, gdje je svatko sebi šef i freelanca na slobodnom tržištu neodoljivo podsjeća na-19. stoljeće.

[Ego]

lijencina1 kaže:

Mislim da bi u svakom slučaju položaj Uberovih vozača bio bolji ako se izjednače po uvjetima ulaska na tržište i mogućnošću legalnog obavljanja posla sa ostalim taksistima.

No, osnova je opet u tome smatramo li da je Uber poslodavac ili nije.

S obzirom da ja smatram kako jest, opasnost je u presedanu gdje se dopušta poslodavcu da obveze poslodavca prema zaposlenicima-eskivira.

Možda jesam paranoik, ali mene priča o vrlom novom svijetu gig-ekonomije, gdje je svatko sebi šef i freelanca na slobodnom tržištu neodoljivo podsjeća na-19. stoljeće.

Zapravo nisi odgovorio na temeljno pitanje. Kako moze Uber biti poslodavac kada ne postoji ugovor o radu ili ista drugo sto bi definiralo obavezu partnera da obavlja rad za Uber? I ako je Uber poslodavac, zasto onda jednako nije problematican recimo radio taksi koji takoder ne isplacuje svojim clanovima place recimo nego svatko radi za sebe?

[Stipe23]

lijencina1 kaže:

I to je to.

Kontraargumenata nema, ali ne nedostaje ad hominema.

Zorno si ilustrirao zašto je rasprava s tobom-suvišna.

Zar nisi ti već demonstrativno otišao?


-Stipe

[lijencina1]

Ego kaže:

Zapravo nisi odgovorio na temeljno pitanje. Kako moze Uber biti poslodavac kada ne postoji ugovor o radu ili ista drugo sto bi definiralo obavezu partnera da obavlja rad za Uber? I ako je Uber poslodavac, zasto onda jednako nije problematican recimo radio taksi koji takoder ne isplacuje svojim clanovima place recimo nego svatko radi za sebe?

That's the rub- ja smatram kako je Uber poslodavac, ponajviše radi toga što određuje uvjete pružanja usluge i formiranja cijene.
Što se RTZa tiče, već sam prije objasnio zašto je stvar drugačija- riječ je o udruzi čiji članovi rade ove stvari.

Stipe23 kaže:

Zar nisi ti već demonstrativno otišao?


-Stipe

Nisam.
Rekao sam da je besmisleno s tobom raspravljati o ekonomiji.
Nemam ništa protiv da raspravljamo o drugim stvarima, sve dok i o tim stvarima ne počneš izmišljati i pokušavati redefinirati temeljne pojmove ovisno o tome kako ti paše

Činjenica kako nisi osobito informiran i suvisao sugovornik nikako ne znači da nisi zabavan, već dapače