Bipolarni poremećaj (BAP; manična depresija)

[Dotty]

~Scarlet~ kaže:

@Dotty
Da li ti govoriš o BAP-u ili BPD (borderline personality disorder)?
Ako je riječ o BAP-u, mogu biti prisutni i psihotični elementi.
Ukoliko ti je majka akutno psihotična, sumanuta, paranoidna ili manična, najvjerojatnije će biti potrebna hospitalizacija. Preporučam ti da ju odvedeš u hitnu psihijatrijsku ambulantu prema mjestu prebivališta.

Mislim na BPD ili maničnu depresiju. Što je BAP? Ne mogu ju ja odvesti nigdje jer živim na drugom kraju Hrvatske od nje, a stari je takav tip da je flegma i ništa ga nije briga. U biti nikog nije briga i nikad ju nisu shvaćali ozbiljno, čak i kad se pokušala ubiti itd. i kad sam ja znala vrištati i lupati šakama u zid od bijesa koliko bi me dovela do ludila. Nemam se kome obratiti, inače ne bi pisala ovdje.

[Azaleja]

~Scarlet~ kaže:

@Dotty
Da li ti govoriš o BAP-u ili BPD (borderline personality disorder)?
Ako je riječ o BAP-u, mogu biti prisutni i psihotični elementi.
Ukoliko ti je majka akutno psihotična, sumanuta, paranoidna ili manična, najvjerojatnije će biti potrebna hospitalizacija. Preporučam ti da ju odvedeš u hitnu psihijatrijsku ambulantu prema mjestu prebivališta.

Pitanje, koja je razlika između BPD i BAP-po čemu se točno razlikuje.

[~Scarlet~]

Dotty kaže:

Mislim na BPD ili maničnu depresiju. Što je BAP? Ne mogu ju ja odvesti nigdje jer živim na drugom kraju Hrvatske od nje, a stari je takav tip da je flegma i ništa ga nije briga. U biti nikog nije briga i nikad ju nisu shvaćali ozbiljno, čak i kad se pokušala ubiti itd. i kad sam ja znala vrištati i lupati šakama u zid of bijesa koliko bi me dovela do ludila. Nemam se kome obratiti, inače ne bi pisala ovdje.

Manično-depresivna psihoza je stari naziv za Bipolarni afektivni poremećaj.- (BAP)
BPD je Borderline personality disororder- granični poremećaj osobnosti.

Onda ti preporučam da kontaktiraš njenog liječnika u Domu zdravlja i zatražiš da izvrši kućnu posjetu. Ispričaj mu/njoj ovo što si napisala, dakle da ti se čini da je u akutnoj fazi, a liječnik kad ju pregleda će dalje indicirati da li je za bolnicu ili ne, te ako treba pozvati kola hitne pomoći.

[Dotty]

Uh, ma mislila sam bipolar personality disorder. I znam za naziv bipolarni afektivni poremećaj, jednostavno sam loša sa tim kraticama

Ne znam koji je njen doktor, i nemam novaca za toliko pričati preko mobitela s njim Treba to uživo. A oni će reći da nije toliko strašno kad se ona na trenutak pribere jer je manipulativna, a već su joj jednom dolazili doma doktorica i medicinska i dale joj injekciju za smirenje. Pobogu, pa kad će biti dovoljno strašno, kad se baci s balkona?Nije mi jasno kako njen psihijatar ne kuži da je u prelošem stanju kad mu dođe onakva kakvu je znam i ispriča svoje paranoje...Baš ću je kad me sljedeći put nazove pitati da li bi htjela otići u bolnicu, i da to kaže svom psihijatru. Da ju prisilno odvedu to bi samo gore napravilo.

[Scorpione]

imam nekoliko pitanja u vezi bipolarnog poremećaja: koliko često se izmjenjuju i koliko traju stanja manije i depresije i da li se ta dva stanja mijenjaju vremenski ravnomjerno (ili može jedno stanje trajati dulje od drugoga)?
da li na taj poremećaj mogu djelovati vanjski faktori (npr. veselje kad se trebaš naći s nekom dragom osobom ili osjećaj kada se približava neki događaj na kojem ne želiš prisustvovati, a moraš, itd.)?
može li mi netko ukratko opisati stanje manije?

[mikimiki]

o razdobljima i duljini trajanja faze ne bih, jer mislim da nema pravila.

a kako izgleda manična osoba?
- malo spava, ne može se zaustaviti pričati, skače sa teme na temu bez reda, upada u riječ, ne može se se skoncentrirati na temu, sklona je suludo hrabrim potezima, rastrošna je.....

[Scorpione]

mikimiki kaže:

o razdobljima i duljini trajanja faze ne bih, jer mislim da nema pravila.

mislio sam da li se u jednom danu mogu izmijeniti nekoliko perioda ili jedan period može trajati više dana...

a kako izgleda manična osoba?
- malo spava, ne može se zaustaviti pričati, skače sa teme na temu bez reda, upada u riječ, ne može se se skoncentrirati na temu, sklona je suludo hrabrim potezima, rastrošna je.....

čini se da mene ipak još uvijek pucaju hormoni (iako već polako izlazim iz puberteta), a ne manija

[ray of light]

https://www.forum.hr/showpost.php?p=3...&postcount=864

[friedric]

Pozdrav svima... imam problem i puno pitanja a toliko sam zbunjen da ne znam kome se obratiti...
Nadam se da ćete mi odgovoriti na pitanja. Ne znam odakle da počnem. Imam 22 godine i mislim da sa mnom nešto nije u redu. Već duže vrijeme osjećam u sebi, ajmo nazvati ''raspad sistema''. Bezvoljan sam jedno vrijeme - na pamet mi padaju neke stvari npr. smrt - ne razmišljam direktno da se ubijem već kako bi bolje bilo da me nema. Imam i problema sa govorenjem istine - koliko god to poricao i koliko god se trudio izboriti se protiv toga jednostavno ne ide. Skrivam neke stvari od javnosti i kao da se drugim lažima izvlačim ili pokrivam pravu istinu. Evo danas sam shvatio da sam malo puknut jer sam prijatelju slagao da imam bipolarni poremećaj da opravdam svoje čudno ponašanje na koje mi je on ukazao.

Pa mi ja na pamet palo, možda i imam? Jeli to moguće? Koji mi je vrag?

Ali ponekad, jednostavno slažem jer kao da mi je ušlo u naviku. Čitao sam o bipolarnom poremećaju i prepoznao sam neke stvari kod sebe - izmjena tuge i sreće. Jedno vrijeme sam sretan. Drži me do nekoliko tjedana. Onda se jedno vrijeme čudno osjećam, tužno, jadno i depresivno. Zna nekad biti i vrlo kratkotrajno primjerice jedan dan sam pun entuzijazma i čvrsto odlučim da ću se promijeniti i više misliti na sebe. Idući dan sam totalno, da izvinite, u ku***. Stvarno ne znam šta mi je ali osjećam kao da mi treba neka pomoć. Ponekad sam agresivan bez razloga, živčan i otresam se na svakoga a pogotovo na majku - koja je inače vrlo teška i kompleksna osoba i dosta slaba sa živcima radi ne baš laganog života. Ali na stranu to, moja majka je divna i mislim da je ne zaslužujem, da ne zaslužujem kako je dobra prema meni. Previše je iskorištavam i previše se istresam na nju. Ne želim to raditi ali se ne mogu boriti protiv toga. Također imam i problema sa kilogramima, imam nekih barem 30 kg viška. Znači patim i od gojaznosti. Previše provodim vremena gledajući serije, na internetu, filmove i uživam u hrani. Puno i pušim. Kad odlučim da ću to sve promijeniti to me drži samo preko noći. Idući dan se monotonija nastavlja. I da ne zaboravim osjećaj ''koji imam u trbuhu i prsima''. Kao neka turobnost, teško za opisati - kao nešto moram, nešto me guši i muči. Neki unutarnji nemir... Molim Vas pomozite mi, uputite me negdje jer jednostavno ne znam šta bih.

Zahvaljujem

[rpxx68]

friedric kaže:

Pozdrav svima... imam problem i puno pitanja a toliko sam zbunjen da ne znam kome se obratiti...
Nadam se da ćete mi odgovoriti na pitanja. Ne znam odakle da počnem. Imam 22 godine i mislim da sa mnom nešto nije u redu. Već duže vrijeme osjećam u sebi, ajmo nazvati ''raspad sistema''. Bezvoljan sam jedno vrijeme - na pamet mi padaju neke stvari npr. smrt - ne razmišljam direktno da se ubijem već kako bi bolje bilo da me nema. Imam i problema sa govorenjem istine - koliko god to poricao i koliko god se trudio izboriti se protiv toga jednostavno ne ide. Skrivam neke stvari od javnosti i kao da se drugim lažima izvlačim ili pokrivam pravu istinu. Evo danas sam shvatio da sam malo puknut jer sam prijatelju slagao da imam bipolarni poremećaj da opravdam svoje čudno ponašanje na koje mi je on ukazao.

Pa mi ja na pamet palo, možda i imam? Jeli to moguće? Koji mi je vrag?

Ali ponekad, jednostavno slažem jer kao da mi je ušlo u naviku. Čitao sam o bipolarnom poremećaju i prepoznao sam neke stvari kod sebe - izmjena tuge i sreće. Jedno vrijeme sam sretan. Drži me do nekoliko tjedana. Onda se jedno vrijeme čudno osjećam, tužno, jadno i depresivno. Zna nekad biti i vrlo kratkotrajno primjerice jedan dan sam pun entuzijazma i čvrsto odlučim da ću se promijeniti i više misliti na sebe. Idući dan sam totalno, da izvinite, u ku***. Stvarno ne znam šta mi je ali osjećam kao da mi treba neka pomoć. Ponekad sam agresivan bez razloga, živčan i otresam se na svakoga a pogotovo na majku - koja je inače vrlo teška i kompleksna osoba i dosta slaba sa živcima radi ne baš laganog života. Ali na stranu to, moja majka je divna i mislim da je ne zaslužujem, da ne zaslužujem kako je dobra prema meni. Previše je iskorištavam i previše se istresam na nju. Ne želim to raditi ali se ne mogu boriti protiv toga. Također imam i problema sa kilogramima, imam nekih barem 30 kg viška. Znači patim i od gojaznosti. Previše provodim vremena gledajući serije, na internetu, filmove i uživam u hrani. Puno i pušim. Kad odlučim da ću to sve promijeniti to me drži samo preko noći. Idući dan se monotonija nastavlja. I da ne zaboravim osjećaj ''koji imam u trbuhu i prsima''. Kao neka turobnost, teško za opisati - kao nešto moram, nešto me guši i muči. Neki unutarnji nemir... Molim Vas pomozite mi, uputite me negdje jer jednostavno ne znam šta bih.

Zahvaljujem

ispričaj ovo psihijatru
sretno

[tincyy]

Pozdrav... mene zanima kako znati radi li se o bipolarnom poremećaju, ili o hormonalnim poremećajima, ''običnim'' izmjenama raspoloženja koje ima svaka druga žena pod utjecajem hormona ?

[Pringles]

tincyy kaže:

Pozdrav... mene zanima kako znati radi li se o bipolarnom poremećaju, ili o hormonalnim poremećajima, ''običnim'' izmjenama raspoloženja koje ima svaka druga žena pod utjecajem hormona ?

Na kakve hormonalne poremećaje misliš, odn. izmjene raspoloženja?

[tincyy]

Mrs. Pringles kaže:

Na kakve hormonalne poremećaje misliš, odn. izmjene raspoloženja?

pa npr jedan dan nekoga mrzim, izderavam se, agresivna, drugi dan sve ok, mijenjam mišljnja, odluke.. jedan dan sam u depri, drugi dan u izvanrednom rasp... a primjetila sam da se to pojača do jakih granica tokom pms-a a kad prođu ti dani osjećam se stabilno ..mislila sam na ženske hormone..ako postoje neki poremećaji toga da utječe na psihu

[ray of light]

tincyy kaže:

pa npr jedan dan nekoga mrzim, izderavam se, agresivna, drugi dan sve ok, mijenjam mišljnja, odluke.. jedan dan sam u depri, drugi dan u izvanrednom rasp... a primjetila sam da se to pojača do jakih granica tokom pms-a a kad prođu ti dani osjećam se stabilno ..mislila sam na ženske hormone..ako postoje neki poremećaji toga da utječe na psihu

hormoni

noradrenalin

serotonin

dopamin

[Prkvc82]

Moj brat se bori vec sa BP oko 10ak godina, i da je bolje ne mogu reci. Promjenio je 10000 tableta, ali su side effects uzasni pa te ne valjaju ove pa ni ove. Cak ih je prije koji mjesec prestao uzimati skroz, krio od nas, i na kraju mu je toliko loste postalo-- rekao je 'imam osjecaj poluditi cu'-- da bi smo saznali da ih ne uzima.
E sad moje pitanje je: on nikada nije bio kod terapeuta, nego samo kod psihijatra koji bi 10 min svaka 3 mjeseca sa njim proveo pricajuci o tabletama.

Kakva su vasa iskustva sa terapijom? Da li mislite da je ophodna ili? Sto vise info to bolje.

volila bih da i on sa 35 jednom mogne normalan zivot voditi..... za sad je bas blaaah, jako malo prica sa nama, a sa ljudima koje ne vidi redovno ne prica vise od 1%. Kada ima manicne napade bas se 'odkaci', lude stvari prica a tako se i ponasa. Nema interes ni zacim, sem sto ga vuce ka alkoholu kada ima manicnu epizodu.

[plava ruža]

Voljela bih da joj mogu pomoći jer mislim da mogu...naime, prijateljica mi se bori s bipolarnim poremećajem već nekoliko godina. Ono što me zanima, i što bih da čujem od vas koji imate iskustva s tim je da li je normalno da osoba koja ima ovakvu dijagnozu posjećuje neuropsihijatra samo jedan put na mjesec?! Naravno, liječnik je taj koji određuje termin. Najgore od svega je što sam joj našla drugog liječnika koji je bio voljan da s njom radi češće, imali smo mogućnost da je ubacimo u "radionicu" pri domu zdravlja ali ona odbija tvrdeći da joj je "ovako dobro". I pije gomilu nekih lijekova, fizički je oronula više od njih, izgleda kao baba.
No, ima i nešto pozitivno u svemu...našla je momka .

Šta da radim? Da je ostavim tako ili....?

[Pringles]

plava ruža kaže:

Šta da radim? Da je ostavim tako ili....?

Da.

[Forestfull]

Pozdrav, sestra mi je oboljela od bipolarnog poremećaja, u otpusnom pismu su joj naveli psihotićni akutni napadaj, imala je napadaj prije nego su je priveli na psihijatriju. Bila je u Jankomiru mjesec dana, sad je na terapiji ljekovima, koji su je samo umrtvili, uglavnom najveći joj je problem sto se nemoze skoncentrirati na nista, okupirala se problemima kojima ne nalazi rjesenje i to je izluduje, htjela bi se socializirati, ukljuciti u nesto da radi ali nije radno sposobna, od ljekova nemoze nista. Razmisljala sam da je posaljem u neku komunu, medutim sve se bave iskljucivo sa ovisnicima, dali znate postoji li neka vjerska komuna koja se bavi i sa psihicki oboljelima

[Forestfull]

Na koji nacin si dosao k sebi, jesi li se maknuo od ljekova, meni je sestra nedavno izasla iz Jankomira, depresivnija nego je posla, motoricki usporena, ne spava kako treba, socijalno se nemoze angazirati, egzistencijano je u krizi i zeli raditi ali nemoze u ovome stanju. Depresivna je a voljela bi se radom maknuti iz tog stanja, a nitko je nemoze zaposliti, a sama nezna sto bi radila. Spomenula sam joj neki dan mozda da postoji neka vjerska komuna, jer se polako okrenula vjeri, ali sad sam trazila i sve komune se bave samo narkomanijom.

[~Scarlet~]

@Forestfull
Ne znam o kakvim vjerskim komunama govoriš, ali ako ti sestri nije dobro onda treba razmisliti o produženom liječenju u vidu hospitalizacije ili Dnevne bolnice u kojoj ima više psihoteapijskog rada, grupa, radne terapije, socijalizacije i druženja. Porazgovarajte o tome s njenim psihijatrom.