Pomozite, filozofija!

[Drugi Tales]

planiram obraditi Schopenhauera (no homo) za diplomski, pa ako neko ima neku knjigu u pdfu, članak, ili jednostavno neku ideju neka se javi
i budući da je na njega dosta utjecalo istočnjačko i budustičko učenje, može li netko preporučiti neko djelo u kojem se može nešto korisno naći o tome

hvala

samarra kaže:

Mozete li mi reci koji su sve filozofi obradili srecu u svojim radovima?

Dosad sam nasla senecu ( dobar zivot), ali treba mi sto vise njih za jedan rad.

evo ovaj dečko o kojem pričam se bavio time

[nitko drugi]

Drugi Tales kaže:

i budući da je na njega dosta utjecalo istočnjačko i budustičko učenje, može li netko preporučiti neko djelo u kojem se može nešto korisno naći o tome

Članak Č. Veljačić, Schopenhauer i buddhizam, u Veljačić, Philosophia perennis.

[expresso_exo]

Oj ekipo! Trebam pomoć. Naime, nikako ne mogu naći odogovore na tri pitanja koja mi trebaju pa bih zamolio, ukoliko ima neka dobra duša, da mi odgovori na sljedeća pitanja:

* U kojem djelu, tj. djelima Aristotel tematizira filozofiju jezika, a u kojem dijalogu to čini Platon?
* Prije više od sto godina otkriveno je jedno Aristotelovo djelo na papirusu. Koje je to djelo?
* Navedite jedan primjer za neprekinute kvantitete!

Zahvaljujem, dobre duše!

[expresso_exo]

Nitko?! Nešto?! Haloo!

[nitko drugi]

expresso_exo kaže:

* U kojem djelu, tj. djelima Aristotel tematizira filozofiju jezika, a u kojem dijalogu to čini Platon?

Platon u Kratilu, za Aristotela nisam siguran na što se misli, valjda na Kategorije.

Navedite jedan primjer za neprekinute kvantitete!

Duljina?

[fotosof]

Pišem esej na temu Donald Davidson:"Psihologija kao filozifija". Akko netko zna nesto o time ili zna gdje se može naći vise informacija. hvala!!

[expresso_exo]

nitko drugi kaže:

Platon u Kratilu, za Aristotela nisam siguran na što se misli, valjda na Kategorije.
Duljina?

Hvala ti puno! Nadam se da će poslužiti. Imaš moju viritualnu pivu!

[LNP20]

fotosof kaže:

Pišem esej na temu Donald Davidson:"Psihologija kao filozifija". Akko netko zna nesto o time ili zna gdje se može naći vise informacija. hvala!!

Baš pogledah, i na Gigapediji imaš za skinuti nelošu kolekciju kako njegovih autorskih
djela, tako i second-hand literature. Učlani se i baci pogled, vjerujem da bi među tih
desetak djela mogao naći štogod od interesa.

[monah]

trazim knjigu iz naslova, od Frenssisa Bekona, jel neko ima na prodaju,ili neko elektronsko izdanje, hvala.

[LNP20]

Klikni za download

Francis Bacon; New Organon (eng. izdanje)

[cupa5]

Studiram psihologiju al imam izborni predmet Epistemologiju, pošto ste vi izgleda filofofi, molim vas da mi netko pošalje na mail općeniti neke informacije što je to epistemologija i koje su joj srodne discipline. Za literaturu imam četiri knjige koje uopće ne govore ništa o tome....
hvala unaprijed!
[email protected]

[wager]

Koju su knjige dobre a bave se pitanjem svijesti?

[Limeorange]

Kao što sam naslov kaže imam 2 dana za napraviti zadaću u vezi Platona a nemam nikakve ideje pa mOOOOOlim pomoć

4. sam razred srednje škole, tek sam dobila predmet filozofiju i već drugi sat mi je vlastiti jezik nekoliko puta brži od pameti zaradio dodatnu zadaću. Profesorica nam je pročitala Usporedbu sa spiljom iz Platonovog djela Država i pitala koji je naš prvi dojam na pročitano, a moja prva pomisao je bila da je sve to mogao i jednostavnije reći i da je poprilično zakomplicirao. I, naravno, blesava kakva jesam to sam i izrekla naglas. Rezultat-napiši jednostavniji tekst za sljedeći put. aaaaaaa od petka me to užasno muči jer nisam luda da vjerujem da bi ja mogla nešto bolje napisati ili jednostavnije od Platona.
Ali uvalila sam se. A što je najgore, stalno mi se čini da negdje zaista jesam pročitala nešto što bi također govorilo o tome kako je čovjek ograničen vlastitim spoznajama, nespreman na promjene i sl. a nikako se nemogu sjetiti gdje. Znate li Vi za takav neki tekst?
Zato naaaaajljepše molim ako itko ima bilo koju ideju, objašnjenje, savjet, naslov teksta i autora koji piše o tome ili bilo što drugo da mi pomogne. I sjetite se da sam srednjoškolka koja se prvi put srela sa filozofijom i Platonovim tekstom.
Unaprijed puno puuuuuuno hvala

[LNP20]

Limeorange kaže:

Kao što sam naslov kaže imam 2 dana za napraviti zadaću u vezi Platona a nemam nikakve ideje pa mOOOOOlim pomoć

4. sam razred srednje škole, tek sam dobila predmet filozofiju i već drugi sat mi je vlastiti jezik nekoliko puta brži od pameti zaradio dodatnu zadaću. Profesorica nam je pročitala Usporedbu sa spiljom iz Platonovog djela Država i pitala koji je naš prvi dojam na pročitano, a moja prva pomisao je bila da je sve to mogao i jednostavnije reći i da je poprilično zakomplicirao. I, naravno, blesava kakva jesam to sam i izrekla naglas. Rezultat-napiši jednostavniji tekst za sljedeći put. aaaaaaa od petka me to užasno muči jer nisam luda da vjerujem da bi ja mogla nešto bolje napisati ili jednostavnije od Platona.
Ali uvalila sam se. A što je najgore, stalno mi se čini da negdje zaista jesam pročitala nešto što bi također govorilo o tome kako je čovjek ograničen vlastitim spoznajama, nespreman na promjene i sl. a nikako se nemogu sjetiti gdje. Znate li Vi za takav neki tekst?
Zato naaaaajljepše molim ako itko ima bilo koju ideju, objašnjenje, savjet, naslov teksta i autora koji piše o tome ili bilo što drugo da mi pomogne. I sjetite se da sam srednjoškolka koja se prvi put srela sa filozofijom i Platonovim tekstom.
Unaprijed puno puuuuuuno hvala

----------
Gledamo ispred, umjesto da gledamo IZNAD
Jer da postoji nešto IZNAD - ne želimo priznat!
Pa živimo tako i tratimo vrijeme
Uzimajuć za stvarnost promjenjive sjene
A čak da netko vrati se iz svijeta ideja i sunca
Nećemo vjerovat mu i reć ćemo da bunca
Jer očito nam draže je od kolijevke do groba
Osjetilima pustit da od nas prave roba
----------

Ako ti to nije dovoljno jednostavno, još možemo skratiti metriku

P.S.

Svaka sličnost iznesenog sadržaja stihova sa zbiljskim uvjerenjima pripadnog
im autora jest slučajna

[tzara.girl]

wager kaže:

Koju su knjige dobre a bave se pitanjem svijesti?

pročitaj 'Vrata percepcije' - Aldous Huxley
il si malo prelistaj Freuda

[Limeorange]

Uuuuuuuu, puno hvala LNP20!!!!!!
al stvaaaaarno mi se sviđa,hehe

[vild]

ima li neko raspolozen za malo aristotelove metafizike?sutra mi je ispit a nejasnoca puno

[nitko i ništa]

vild kaže:

ima li neko raspolozen za malo aristotelove metafizike?sutra mi je ispit a nejasnoca puno

Evo ovdje ponešto (a i ovdje).

[tomo99]

... po kojemu ne postoji zlo. Ono što percipiramo kao zlo jest samo nedostatak dobra (dobro u veoma maloj količini).
O ovome si baš razmišljam duže vrijeme i nedavno sam saznao da postoji ovo razmišljanje pod nekim imenom. jeli to 'privacio' (tak sam čuo)?
I postoji li već na forumu topic o ovome?
Ako ne, moilo bih nekog "filozofa" koji zna više o ovome da pokrene topic!!
Srdačno...

[nitko i ništa]

Prema skolastičkoj filosofiji (osobito Toma Aquinski), a u nastavljanju na Aristotela, zlo se ne shvaća kao biće, nego kao manjak bića. Odnosno, sve što jest na neki način jest dobro (u skolastici - jer je svako biće stvorio je dobri Bog; ono što stvori dobri Bog nužno jest dobro). Ukoliko se pojavljuje neko zlo, ono nije u tome što neko biće jest, nego u onome što ono nije, u nekom manjku.

Na primjer: ako je netko loš liječnik, tad je zlo u manjku liječništva (vještine, ili empatije, ili čega već, što liječnika čini liječnikom). Da je više liječnik, bio bi bolji liječnik. Ako je netko loš čovjek, tad zlo je zlo u manjku čovječnosti, u manjku dobra.
Taj nauk je važan u kršćanstvu, jer odriče stvaralačku moć Zlome - naime, ako bi bilo potpuno zlih bića, tad ih je mogao stvoriti samo zli stvoritelj. Dakle, što god jest, još uvijek u sebi ima neko dobro (jer biti znači biti dobar). I, s druge strane, onoliko koliko je nešto dobro, toliko to doista jest (onaj loši liječnik i nije liječnik utoliko koliko je loš).

Ukratko, po onome po čemu neka bića jesu, po tome su dobra. Ako nisu dobra, to je zbog manjka dobra, zbog lišenosti dobra, a ne zbog neke aktivne moći Zla.

Taj nauk, dakle, kaže da je malum (naime, zlo) privatio boni (naime, lišenost dobra). (Kod Aristotela koji prethodi tom nauku se to privatio (lišenost, manjak) naziva steresis.)