Je li fizika temeljna znanost?

[nitko drugi]

Naravno da nije.

Temeljna znanost je ona koja se ne temelji ni na čemu drugome, koja može utemeljiti samu sebe. Npr. fizikalisti tipično kažu: psihologija se može utemeljiti na biologiji i kemiji, biologija na kemiji i fizici, kemija na fizici, fizika je temeljna.

Samo, fizika ne može biti temeljna. Da bismo imali fiziku preduvjeti su barem matematika i znanstvena metoda (kako god shvaćena, u minimalnom smislu kao naprosto intelektualno poštenje). Dakle i jedno i drugo logički prethodi fizici. Fizika stoga nije samoutemeljujuća.

Da se matematika ne bavi prvenstveno fizičkim predmetima klasično je mjesto od pitagorejaca i Platona nadalje. Tek mali dio matematičara skloni su fizikalizmu u matematici.

Znanstvena metoda je normativna: ona kaže da to i to treba činiti da bismo nešto smatrali činjenicom. A norme se, što je opet klasično mjesto od Humea nadalje, ne daju izvesti iz činjenica, npr. fizikalnih.

Ako netko misli matematiku i normativnost izvesti iz fizike, sretno mu bilo. Dalek je put pred njim.

[električni_zec]

Mogao si temu sam i zaključati: sam pitaš, sam odgovaraš.
Znanost je sveobuhvatan sustav ljudskog znanja, fizici matematika služi za kvantifikaciju pojava. Gravitacija bi jednako šljakala i da ne znaš integrale...
Proanaliziraj onda koji je temeljni brojevi sustav: binarni, dekadski, hexa...

[nitko drugi]

električni_zec kaže:

Mogao si temu sam i zaključati: sam pitaš, sam odgovaraš.

Može.

[mantisa]

nitko drugi kaže:

Naravno da nije.

Temeljna znanost je ona koja se ne temelji ni na čemu drugome, koja može utemeljiti samu sebe. Npr. fizikalisti tipično kažu: psihologija se može utemeljiti na biologiji i kemiji, biologija na kemiji i fizici, kemija na fizici, fizika je temeljna.

Samo, fizika ne može biti temeljna. Da bismo imali fiziku preduvjeti su barem matematika i znanstvena metoda (kako god shvaćena, u minimalnom smislu kao naprosto intelektualno poštenje). Dakle i jedno i drugo logički prethodi fizici. Fizika stoga nije samoutemeljujuća.

Da se matematika ne bavi prvenstveno fizičkim predmetima klasično je mjesto od pitagorejaca i Platona nadalje. Tek mali dio matematičara skloni su fizikalizmu u matematici.

Znanstvena metoda je normativna: ona kaže da to i to treba činiti da bismo nešto smatrali činjenicom. A norme se, što je opet klasično mjesto od Humea nadalje, ne daju izvesti iz činjenica, npr. fizikalnih.

Ako netko misli matematiku i normativnost izvesti iz fizike, sretno mu bilo. Dalek je put pred njim.

Odakle potice logika? Na cemu je ona utemeljena, bas takva kakva je?

[Sigmund]

mantisa kaže:

Odakle potice logika? Na cemu je ona utemeljena, bas takva kakva je?

Logika je utemeljena u samoj sebi.

[mantisa]

Sigmund kaže:

Logika je utemeljena u samoj sebi.

Ona isto mora proc eksperimentalnu provjeru.


Da zivimo u nekoj skroz drugacijoj stvarnosti i pravila logike bi bila drugacija.

[Sigmund]

mantisa kaže:

Ona isto mora proc eksperimentalnu provjeru.

Logika (ili metafizika, što je isto) temelji se na aksiomima koji se ne mogu (i ne trebaju) dokazivati. Ispravnost logike se može provjeriti samo i jedino istom tom logikom. Svaka eksperimentalna provjera bilo čega opet je utemeljena u logici, pa nema nikakve logike da se logika provjerava logikom.

mantisa kaže:

Da zivimo u nekoj skroz drugacijoj stvarnosti i pravila logike bi bila drugacija.

Nije točno. Svaka moguća stvarnost mora biti logična, inače ne bi bila stvarnost.

[mantisa]

Sigmund kaže:

Logika (ili metafizika, što je isto) temelji se na aksiomima koji se ne mogu (i ne trebaju) dokazivati. Ispravnost logike se može provjeriti samo i jedino istom tom logikom. Svaka eksperimentalna provjera bilo čega opet je utemeljena u logici, pa nema nikakve logike da se logika provjerava logikom.



Nije točno. Svaka moguća stvarnost mora biti logična, inače ne bi bila stvarnost.

Mislila sam na to da je stvarnost oblikovala nas osjecaj sto je logican nacin razmisljanja.
Ako aksiomi nemaju nikakvu pretenziju opisivati bilo kakvu stvarnost, onda mogu biti proizvoljni i doista se ne trebaju dokazivati. U fizici se provjeravaju eksperimentom.
No, na koji nacin smo definirali koja nas vrsta razmisljanja vodi od aksioma do nekog zakljucka koji proizlazi iz njega?

[Bijeli-Druid]

nitko drugi kaže:

cut

http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/gostu...iliste-oxford/

Dođite, povedite djecu, roditelje, braću i sestre, te kućne ljubimce.

[Bijeli-Druid]

Je li to sinkronicitet, slučajnost ili je Nitko drugi zapravo udbaš koji radi za opus dei?

[Grimble Gromble]

nitko drugi kaže:

Samo, fizika ne može biti temeljna. Da bismo imali fiziku preduvjeti su barem matematika i znanstvena metoda (kako god shvaćena, u minimalnom smislu kao naprosto intelektualno poštenje).

Michio Kaku: Is God a Mathematician?

[wand_1]

Grimble Gromble kaže:

Michio Kaku: Is God a Mathematician?

Ne znam...

Biolozi misle da su kemičari.

Kemičari misle da su fizičari.

Fizičari misle da su bogovi.

A Bog misli da je matematičar...

[Bijeli-Druid]

Prestani se drogirati štapino.

[Sigmund]

mantisa kaže:

Mislila sam na to da je stvarnost oblikovala nas osjecaj sto je logican nacin razmisljanja.
Ako aksiomi nemaju nikakvu pretenziju opisivati bilo kakvu stvarnost, onda mogu biti proizvoljni i doista se ne trebaju dokazivati. U fizici se provjeravaju eksperimentom.
No, na koji nacin smo definirali koja nas vrsta razmisljanja vodi od aksioma do nekog zakljucka koji proizlazi iz njega?

Nauči prvo što je aksiom. Aksiomi nisu proizvoljne zamisli, nego su to očite, temeljne istine koje se ne izvode iz neke temeljnije istine. Oni su sami sebi dokaz. Nikakvi aksiomi se ne provjeravaju eksperimentom, ne mogu se provjeriti eksperimentom, niti ima ikakve potrebe da se provjeravaju eksperimentom. Osim toga, logično razmišljanje nije stvar osjećaja.

[Sigmund]

Bijeli-Druid kaže:

Prestani se drogirati štapino.

On je takav od rođenja

[Ljubo]

Temeljna nauka je NAUKA O SVESTI i njenih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti i radnji. Iz Nauke o Svesti se mogu izvesti sve druge nauke - i fizika i logika i matematika i sve ostalo. Svest je jedina prirodna sila i pojava koja postoji i bez nje ne može da bude ničega - ni materije koja, kao kretanje je samo jedna od fizičkih sposobnosti i radnji Svesti, ni prirodnih nauka zajedno sa fizikom i matematikom, ni filozofije zajedno sa logikom, ni psihologije zajedno sa društvenim i duhovnim naukama koje se bave Uzrokom sveta. Nebitno što se u okviru duhovnih nauka još uvek ne shvata i ne zna da je Uzrok sveta Svest, koja sve zna, sve može, sve hoće i sve čini.

Predmet izučavanja svih nauka kojima se ljudska Svest bavi je postojanje sveta u svojstvu Posledice. Nauka o Svesti se bavi postojanjem Uzroka sveta i daje konkretne odgovore na tri osnovna egzistencijalna pitanja ŠTA postoji, KAKO postoji i ZAŠTO postoji to što postoji.

Opširnije o tome u mojoj knjizi "Zakon postojanja", linkovi:
http://ul.to/7hccc0ps (hr)
http://ul.to:80/1lj60snq (sr)
http://ul.to:80/jit9x5an (eng)
besplatno,

ili video na Youtube pod naslovom "Zakon postojanja".

[wand_1]

Bijeli-Druid kaže:

Prestani se drogirati štapino.

Koncentiraj se, ne pratiš priču. To bi bio kolega addx, a ne ja. Ja se nikad nisam drogirao, najbliže tome sam bio kada sam prije spavanja pio cink-magnezij aspartat (ZMA) dok sam se aktivno bavio sportom. Tad sam znao sanjati pizdarije

[wand_1]

Ljubo kaže:

Temeljna nauka je NAUKA O SVESTI i njenih sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti i radnji.

A koje su to sposobnosti ? Prvi put čujem...

[mantisa]

Sigmund kaže:

Nauči prvo što je aksiom. Aksiomi nisu proizvoljne zamisli, nego su to očite, temeljne istine koje se ne izvode iz neke temeljnije istine. Oni su sami sebi dokaz. Nikakvi aksiomi se ne provjeravaju eksperimentom, ne mogu se provjeriti eksperimentom, niti ima ikakve potrebe da se provjeravaju eksperimentom. Osim toga, logično razmišljanje nije stvar osjećaja.

Newtonovi aksiomi ne bi bili temeljni zakoni klasicne fizike da ih eksperiment ne potvrdjuje.

A kako je nesto ocito, na temelju cega? Kako znamo da li je neko razmisljanje logicno?

[Jednostavko]

mantisa kaže:

Newtonovi aksiomi ne bi bili temeljni zakoni klasicne fizike da ih eksperiment ne potvrdjuje.

Na čemu su utemeljeni eksperimenti? Kako znamo da se eksperimentom nešto potvrđuje?