STEM-nezainteresiranost

[mgrci43]

Koliko imam prilike vidjeti,dosta ljudi ovdje je iz ovog područja.

Stavljam pod gospodarstvo jer je sasvim sigurno to jedan od bitnih faktora u razvoju gospodarstvu u svijetu,a valjda i kod nas

Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiriju područja - science, technology, engineering i mathematics. Sve češće se u posljednje vrijeme koristi i u hrvatskom, zbog jezične ekonomije, a svakako i radi važnosti grana koje obuhvaća.

Ostalo ovdje : http://srednja.hr/Zbornica/Nastava/E...-obuhvaca-STEM

Tu bi dodao,pošto i sam pripadam STEMu,jednu rečenicu profesora na faksu koji je rekao da ako želite visoki omjer uloženog i dobivenog da ste fulali faks.

Odmah da napomenem,ne ograničavam se samo na Hrvatsku,cijeli svijet ima problema s ovime.

Zanima me zbog čega,po vama ?

Moje mišljenje,najkraće rečeno,da se slažem s ovim gore navedenim,da je odgvoornost,rad na sebi premalo plaćeno kad se pogleda neke druge struke.

[drumforce]

Nemaju svi ljudi smisla za matematiku, fiziku, logiku, tehnički mindset.
Većina ljudi to nema.
Inženjeri i IT-evci naprosto skroz drukčije razmišljaju od ostalih ljudi, drukčiji mentalni sklop. Ne kažem da je bolji ili lošiji od ostalih ljudi, nego je... specifičan i drukčiji.

Ja sam društveni fah ali družim se sa tom tech ekipom, većina mojih prijatelja je iz tog područja i rade u tom području i primjećujem to. Oni svi govore da su se jednostavno rodili sa smislom za to i da im idu takve svari, još od osnovne škole su znali da ih to zanima.

Interes za STEM mora doći najkasnije za vrijeme srednje škole, poslije je kasno. Moguće je ali nećeš biti naročito uspješan...

[mako]

Ja bih prije rekao da je STEM uvjetovan odgojem a ne "smislom" za nj. Kako se ono kaže - 5% nadarenosti a 95% truda.
Nisam nikad volio ideju predodređenosti jer ne postoji neki biološki jak dokaz za to, bar po pitanju mentalnih sposobnosti.

Ali da su STEM zanimanja podcjenjena... pa baš i nisu. IT je vodeći primjer gdje čak i hrvatske IT plaće nadilaze standard. Ja sam u HVAC automatičarstvu i tu je omjer odgovornosti i plaće solidan. Ali najveća prednost koju STEMovac u odnosu na druge poput društvenjaka ima je taj, da u bilo kojem trenu može dati otkaz i pronaći boljeg poslodavca. Naravno, pod uvjetom da je "ulagao u sebe" kako si napisao na početku, i da zna koliko vrijedi.

[drumforce]

Svaka VSS struka može naći boljeg poslodavca ako ulaže u sebe.
Ako ne u Hrvatskoj, onda u inozemstvu sigurno.

[blort]

mako kaže:

Ja bih prije rekao da je STEM uvjetovan odgojem a ne "smislom" za nj. Kako se ono kaže - 5% nadarenosti a 95% truda.
Nisam nikad volio ideju predodređenosti jer ne postoji neki biološki jak dokaz za to, bar po pitanju mentalnih sposobnosti.

Ali da su STEM zanimanja podcjenjena... pa baš i nisu. IT je vodeći primjer gdje čak i hrvatske IT plaće nadilaze standard. Ja sam u HVAC automatičarstvu i tu je omjer odgovornosti i plaće solidan. Ali najveća prednost koju STEMovac u odnosu na druge poput društvenjaka ima je taj, da u bilo kojem trenu može dati otkaz i pronaći boljeg poslodavca. Naravno, pod uvjetom da je "ulagao u sebe" kako si napisao na početku, i da zna koliko vrijedi.

Ako netko nema razvijenu analitičku inteligenciju možeš ga odgajati koliko hoćeš ali on nikada neće uspjeti u tom području.

To što ti voliš ili ne nimalo ne umanjuje istinitost da postoje predispozicije za određene djelatnosti.

[Triton10]

Ova tema je vrlo interesantna. Skrenuo bih pažnju na samo jedan vid zapostavljanja STEM-a, prirodoslovlja ili kako već hoćete nazvati taj sklop znanstvenih disciplina. Na TV kvizovima (HRT-ova Potjera i Šifra) uočava se jako velika diskrepancija između društvenih i nedruštvenih područja. Do te mjere da su kvizaši i forumaši otvorili zasebnu temu Tematska uskoća TV-kvizova koja se odnosi na izostanak pitanja iz čitavih predmeta koji se uče u školama https://www.forum.hr/showthread.php?t=983309

Slobodno napišite na toj temi svoje viđenje ovog društvenog problema i uporno ignoriranje da se stave teža i više pitanja iz prirodoslovlja, matematike i IT-a na jednom kvizu. Prisutan je fenomen da se pitanje Koji metal ima najveću električnu vodljivost smatra teškim pitanjem za kviz? , a pitanje koja je druga žena Henrika VIII. je lako i legitimno pitanje.

Da ne govorimo o lovcima, ali i igračima koji su uzeli velike pare na HRT-ovim kvizovima svrstavajući životinje u totalno krive rodove, ili ne znajući kako izgleda otpornik na el. shemi (lovkinja morana), misleći kao alkemičari srednjeg vijeka da se iz jednog metala može dobiti drugi ili ne razumijevajući temeljne pojmove iz fizike ili biologije. Bio je slučaj s jednom natjecateljicom koja nije znala prve dvije decimale broja PI, a osvojila je ogromne novce i još dalje će osvajati jer će biti pozivana na kvizove.

ovo je samo jedan primjer sustavnog zanemarivanja, jer ljudi koji su na ključnim pozicijama imaju ograničeni sklop razmišljanja i razumijevanja za ekviparticijom različitih područja na tv-u.

[čupavostvorenje]

Triton10 kaže:

Ova tema je vrlo interesantna. Skrenuo bih pažnju na samo jedan vid zapostavljanja STEM-a, prirodoslovlja ili kako već hoćete nazvati taj sklop znanstvenih disciplina. Na TV kvizovima (HRT-ova Potjera i Šifra) uočava se jako velika diskrepancija između društvenih i nedruštvenih područja. Do te mjere da su kvizaši i forumaši otvorili zasebnu temu Tematska uskoća TV-kvizova koja se odnosi na izostanak pitanja iz čitavih predmeta koji se uče u školama https://www.forum.hr/showthread.php?t=983309

Slobodno napišite na toj temi svoje viđenje ovog društvenog problema i uporno ignoriranje da se stave teža i više pitanja iz prirodoslovlja, matematike i IT-a na jednom kvizu. Prisutan je fenomen da se pitanje Koji metal ima najveću električnu vodljivost smatra teškim pitanjem za kviz? , a pitanje koja je druga žena Henrika VIII. je lako i legitimno pitanje.

Da ne govorimo o lovcima, ali i igračima koji su uzeli velike pare na HRT-ovim kvizovima svrstavajući životinje u totalno krive rodove, ili ne znajući kako izgleda otpornik na el. shemi (lovkinja morana), misleći kao alkemičari srednjeg vijeka da se iz jednog metala može dobiti drugi ili ne razumijevajući temeljne pojmove iz fizike ili biologije. Bio je slučaj s jednom natjecateljicom koja nije znala prve dvije decimale broja PI, a osvojila je ogromne novce i još dalje će osvajati jer će biti pozivana na kvizove.

ovo je samo jedan primjer sustavnog zanemarivanja, jer ljudi koji su na ključnim pozicijama imaju ograničeni sklop razmišljanja i razumijevanja za ekviparticijom različitih područja na tv-u.

moj je neki dojam da te kvizove (pogotovo po brtijama i sl.) mahom pohodi ekipa s filozofskog i sl. za jednog sastavljaca pitanja sam znao da je s filozofskog. jednostavno ne mogu ljudi sastaviti pitanje kad o njemu nemaju pojma. neki od njih su sebi jako vazni ali u principu i nije neke prakticne vaznosti od znanja ko je bio 15. zena nekog prdonje.
s druge strane vecina ljudi fakat nema pojma ni da postoji broj pi. vecina ljudi prevrne ocima kad ih pitas nesto iz stem podrucja jer je to navodno tesko. i onda na kraju i postane tesko.

[rolandus]

Pošto sam i sam u tom području mogu reći da je ta ekipa daleko precijenjena. Prodaju drugima i ono što znaju a pogotovo ono što ne znaju jer drugi znaju još manje pa su im porisiljeni vjerovati.

Po ničemu ta ekipa nije bolja od drugih, a u dosta stvari je lošija. Trenutno su plaće bolje, sutra će biti bolje negdje drugdje. Ne treba država poticati to, ne možeš nekoga natjerati da nešto voli, a što je uvjet da postane dobar u nečemu. Ovi što idu iz oportunizma i novca ionako niš koristi od njih.

STEM je običan buzzword koji će nestati kada algoritmi postanu bolji od ljudi (uskoro) pa će i STEM-ovci postati suvišni (osim kreme naravno)

[eqinor]

Odbojnost prema STEM-u iz nekog razloga je duboko ukorijenjena u društvu. Ako ne odbojnost, onda bar neki bias prema društvenim znanostima. Zanimljivo mi je recimo da će ti se ljudi rugati ako ne znaš tko je autor Voćke poslije kiše ili koje godine je počeo Drugi svjetski rat, al ako ne znaš što je Lorentzova sila to je OK, nema veze (iako svi imaju bar 5 elektromotora doma u kući). Al jebiga, to je fizika, to je teško, to se ne treba znati, to je za geekove, to je za one koji su se rodili s tim.

Priča se o "smislu za matematiku" i "razvijenu analitičku inteligenciju". Osobno nisam sklon vjerovati da je to nešto s čim se rodiš. NDT je lijepo sažeo: https://www.youtube.com/watch?v=-GayiXWecG0

[mako]

drumforce kaže:

Svaka VSS struka može naći boljeg poslodavca ako ulaže u sebe.
Ako ne u Hrvatskoj, onda u inozemstvu sigurno.

Profesor povijesti ili filozofije teško danas može naći posao i u Hrvatskoj, a vani može jedino raditi kao šljaker. Takva zanimanja su u silaznoj putanji i svatko od njih strepi za posao. Skladno tome, plaće su također na razini potražnje, i kvaliteta poslova.

S druge strane, dobar inženjer, IT-ovac, kemičar, ili geolog može naći drugi posao u manje od mjesec-dva dana.

blort kaže:

Ako netko nema razvijenu analitičku inteligenciju možeš ga odgajati koliko hoćeš ali on nikada neće uspjeti u tom području.

To što ti voliš ili ne nimalo ne umanjuje istinitost da postoje predispozicije za određene djelatnosti.

Postoje, ali ujedno i dokaz za ovo što si ti napisao ne postoji. Svatko u teoriji može uspjeti u svakom području uz dovoljno truda. Čak je i smisao za umjetnost nešto što se da razviti, i ako se ne varam, u jednoj knjizi to su dokazivali na primjeru Mozarta.

On topic...

Ne bih se složio da postoji nezainterisarnost za STEM znanosti. Zapravo, plaće, potražnja, mogućnosti i sve ostalo su poprilično razvijene za STEM-ovce.

Tema bi se trebala zapravo zvati "pretjerana zainteresiranost za društvene znanosti". Potpuno podržavam sve napisano za kvizove (čak sam i sam pisao o tome prije koju god). Ispada da je veća sramota ne znati koliko spjevova ima Smrt smajl-age nego Ohmov zakon.

Kako postajem stariji, oholiji i realnijeg pogleda na svijet, shvatio sam da su društvenjaci zapravo najviše društveno neodgovorni. Svjesno biraju struku koja nema budućnosti ni za njih ni za zajednicu. Najaktivniji i najglasniji su akademskoj zajednici, ali s najmanje argumenata u svoju korist. Oni zapravo stvaraju i održavaju atmosferu u kojoj oni sami vrednuju svoju struku više nego što ista objektivno vrijedi.

Primjer je obavezno postojanje hrvatskoj jezika kao predmeta u sve 4 godine strukovne škole, gdje budući STEM-ovac 4 godine mora analizirat osjećaje pisca dok je pisao Majka hrabrost i njena djeca.

Nisam nikada mislio da ću ih veličat, ali srećom pa industrija i kapitalizam su tu da stanu na kraj tome.

[Brogan]

Visoki omjer uloženog i dobivenog je pokazatelj inteligencije. Opće, životne.
Ako nekome taj visoki omjer STEM - nije, onda taj ne uživa u tome dovoljno (ili ne prima benefite). A uživanje u STEM-u je priča za sebe....

Bildanje kvalitetnog, ugodnog života je racionalni cilj.
Veliko je pitanje točno kome i gdje STEM omogućava kvalitetan, ugodan život...i zašto da ili zašto ne. Te što je kome zaista definicija kvalitetnog života..?
Također je pitanje postoje li objektivniji pokazatelji kvalitetnog života. Ima li to STEM osoba? Ili ima nešto suprotno tome?


Kakva je korelacija ključnih crta ličnosti i ljudi koji su dobri u STEM-u, koji ga vole...?
Postoje li opravdani stereotipi i zaziranja od STEM ljudi u društvu...?


itd....tema je ogromna i izuzetno zanimljiva ali siguran sam (vidjevši tisuće raznih topica i način rasprave) da populacija forum.hr-a nije dorasla toj temi...



edit: jedan zanimljiv quote, ne nužno točan niti osobito vezan uz temu, ali je zanimljiv..
"“Poets do not go mad; but chess-players do. Mathematicians go mad, and cashiers; but creative artists very seldom. I am not, as will be seen, in any sense attacking logic: I only say that this danger does lie in logic, not in imagination.”
- G.K. Chesterton

[žalac_1]

mako kaže:

Primjer je obavezno postojanje hrvatskoj jezika kao predmeta u sve 4 godine strukovne škole, gdje budući STEM-ovac 4 godine mora analizirat osjećaje pisca dok je pisao Majka hrabrost i njena djeca.

djeca u hrv. školama imaju najmanji broj sati materinskog jezika u EU.

Neke nacije, koje se često u javnosti uzimaju kao popularni pojam napednosti i uspješnosti, i u STEM području, imaju i tri puta više od nas (Finci- 14 sati tjedno; većina hrvatskih strukovnih škola - 3 sata).

sve je to na koncu stvar organizacije sustava i podučavanja.
Ne mora značiti da se izbacivanjem ili smanjenjem opsega jednog područja, npr. hrv. jezika, proporcionalno jača interes za drugim.

a da je očajno i otužno vidjeti nepismenog, friško svršenog VSS inženjera, bogami jest, i ima ih takvih.

[Taroth]

Hrvatsko drustvo je kao izaslo iz kasnog 19. Stoljeca po pitanju odnosa prema strukama...
Kao da je bolje biti neki cato ili fiskal (odvjetnik, ekonomista), nego neki inzenjer..
Naime, inzenjer je i dalje blue collar, iako malo finiji.. dok je menager i dalje manager, pa makar bio menager u Zepteru...

Inace, jedino sto objektivno svim STEMovcima nedostaje su prodajne i prezentacijske vjestine.. nedostatak takvih socijalnih vjestina jest prepreka prema nekom uspjehu

Sent from my iPad using Tapatalk HD

[saurs]

blort kaže:

Ako netko nema razvijenu analitičku inteligenciju možeš ga odgajati koliko hoćeš ali on nikada neće uspjeti u tom području.

To što ti voliš ili ne nimalo ne umanjuje istinitost da postoje predispozicije za određene djelatnosti.

Postoje razine STEM-a. Od majstora, tehničara, pogonskog inženjera, magistra do znanstvenika u STEM-u su brutalne razlike. Pa sad koliko je tko pametan i koju razinu dosegne je individualna stvar koju omogućuje baš to što si rekao raspon analitičke inteligencije.

[Brogan]

Taroth kaže:

Hrvatsko drustvo je kao izaslo iz kasnog 19. Stoljeca po pitanju odnosa prema strukama...
Kao da je bolje biti neki cato ili fiskal (odvjetnik, ekonomista), nego neki inzenjer..
Naime, inzenjer je i dalje blue collar, iako malo finiji.. dok je menager i dalje manager, pa makar bio menager u Zepteru...

Inace, jedino sto objektivno svim STEMovcima nedostaje su prodajne i prezentacijske vjestine.. nedostatak takvih socijalnih vjestina jest prepreka prema nekom uspjehu

Sent from my iPad using Tapatalk HD

ne kao da je bolje - nego je bolje.

a plaća nije jedini pokazatelj koliko je, zašto, gdje i kako bolje.

Jebiga, to je tako kod nas. Valjda jedino mjesto gdje to nije tako je nešto tipa Menlo Park ili Houston...
ovo sve ostalo je - voda, kaj se tiče inženjera.

Primjerice i Houellebecq je pisao o psihički sjebanim inženjerima po francuskim tech kompanijama koji gotovo svi masovno imaju psihičkih problema, prilično čudan odnos sa (francuskim) društvom, te kao populacija visok udio suicida....

[saurs]

Taroth kaže:

Hrvatsko drustvo je kao izaslo iz kasnog 19. Stoljeca po pitanju odnosa prema strukama...
Kao da je bolje biti neki cato ili fiskal (odvjetnik, ekonomista), nego neki inzenjer..
Naime, inzenjer je i dalje blue collar, iako malo finiji.. dok je menager i dalje manager, pa makar bio menager u Zepteru...

Inace, jedino sto objektivno svim STEMovcima nedostaje su prodajne i prezentacijske vjestine.. nedostatak takvih socijalnih vjestina jest prepreka prema nekom uspjehu

Sent from my iPad using Tapatalk HD

Svugdje je tako. I na Zapadu. Talijan/Nijemac/Amer ti neće zaprljati ruke. Svi oni gledaju kako bi se uboli u kakav management. Jebi ga. Blue collar je onaj tko mora.

[Brogan]

blue collar ljudi dijele slične ključne stavove o brojnim stvarima...

uniformnost stavova mi ide na živac generalno i svugdje unutar društvenih skupina, a pogotovo mi ide na živac među mojim blue collar kolegama..iritira me...jer je enormno predvidljivo i neurotično sa strane takve ekipe..
fundamentalistički mentalni stupor u svjetonazoru..i interesima. odnosima. ...
prekrasno.

[Brogan]

Taroth kaže:

Inace, jedino sto objektivno svim STEMovcima nedostaje su prodajne i prezentacijske vjestine..

prodaja i vještine prodaje su u tradicionalnom, katoličkom te bigotizirano stem-ovskom svjetonazoru definicija ljigavosti, moralne iznakaženosti, intelektualne nesposobnosti i društvene džubrastičnosti...
gotovo negacija muškog principa. autsajderska je to, judeo vrijednost koju stara oldskul treši provincijska europa prezire...

pa ti vidi te stavove...skuži..


Ne kažem da se STEM ljudi regrutiraju isključivo iz treš okruženja, ali ono... ne tvrdim ništa. samo bacam kul činjenice...


Ima jedan frend koji je završio IT faks, pa bio šokiran da ga žene po uredima kompanija gdje dolazi nešto implementirati zovu - majstorom.
jer je tip, naravno, sa sela, i preko IT faksa je mislio nadrasti seljačko, majstorsko porijeklo.. :klap:
da bi ga cijeli svijet potom smatrao majstorom... iako čovjek smatra da je IT wizard... (s plaćom za kurac iako jest - wizard. )

uberzanimljivi fenomeni

[Brogan]

skroz deseta zanimljiva stvar mi je to da u Europi inženjerska karijera omogućava nemjerljivo bolji ukupni standard i život nego ovdje (dakle, daleko je bolje i negativnih stvari nema kao ovdje), pa oduvijek zapravo imaju problema sa interesom populacije za ta područja (što će reći da nema previše niti pozitivnih aspekata..društvo ne smatra to nečim atraktivnim niti profinjenim)..nema tu puno ugleda, a kamoli ikakvog prestiža..samo se fejka da ga može biti. al ljudi jednostavno ne ulaze u to, iako su načelno dovoljno sposobni za STEM.

Ne okuplja se društvena krema oko toga niti se ikad okupljala.
To su oduvijek bili i jesu - samo majstori. sa erotskim kalendarom na zidu (ako su pravi blue collar ) ili sa periodnim sustavom elemenata na zidu, votevr...


Jedan frend je kvalitetni kemijski inženjer. Čovjek obožava kečere.
EOD.

[žalac_1]

kvaka leži i u iskustvima koja djeca prolaze kroz obrazovni proces... nekima škola, ili čak pojedinac (učitelj/učiteljica), jednostavno zgadi matematiku, fziku ili kemiju, i stvori odbojnost prema tim predmetima.
Puno toga polazi i od profesionalnih kvaliteta, kompetencija, zainteresiranosti i sposobnosti nastavnika.
Činjenica je da npr. djeca u prvom osnovne obožavaju matematiku, a već u srednjoj školi gledaju kako se maknut što dalje od nje.

A treba uzet u obzir i to da je kod starijih generacija, prije ovih digitalija i Interneta, nažalost, upoznavanje sa STEM iskustvom ostajalo ograničeno samo na gledanje ilustracija u udžbenicima. Praktični rad nula.
Danas je znanje neusporedivo dostupnije, vjerujem da je i praktični rad donekle zastupljeniji, a svatko imalo zainteresiran za izvanškolsko samostalno učenje ima daleko bolje startne pozicije.
Prije si se mogao tuć glavom o zid ako ne bi shvatio novu lekciju na satu, jer kasnije nisi imao gdje razbistriti nejasnoće (danas barem imaju klipove na YT), a za sve dodatno jedini izvor su bile knjižurine u knjižnici.