Freud vs Jung

[Dunj@]

Solaris kaže:
Molim te objasni na što točno misliš

Nisam sigurna da ću uspjeti, ali da pokušam.

U našoj kršćanskoj (katoličkoj) civilizaciji, ubojstvo je grijeh samo po sebi iako je ubojstvo u obrani opravdano.

Dakle, obrana je i dužnost...ali prilikom obavljanja te dužnosti upadaš u situcije koje se sukobljavaju sa savješću...gdje ti je dužnost ne prekoračiti "granicu".. Nalaziš se u situaciji kad sam moraš donijeti odluku i odgovarati za nju...

Sad, kakva god je odluka...naknadno se (uvijek?) pitaš, je li baš moralo tako ili je moglo drugačije....i uglavom se SAM nosiš s tim pitanjem. Okolina pa i najbliži mogu te pokušati razumjeti i opravdati...ali kad bi znali detalje koje samo TI znaš...pitaš se...itd itd... Tko te može "osloboditi" te odgovornosti...Eventualno, ispovjednik ili dobar psiholog. Ostali, obični ljudi...hm...

E, u indijskoj civilizaciji... taj je mehanizam "usvojen" generalno. I svaka odluka proizašla iz "sukoba dužnosti" prihvaća se kao takva a čovjek i dalje normalno funkcionira.
Naprosto, postoji svijest (vjerska) ...da ne postoji "ispravna" odluka koja nikog ne bi povrijedila...

Nisam sigurna da sam dobro objasnila. Mogu potražiti taj dio u Junga i prepisati.

Da, u redu je, razumijem

samo taj PTSD (PTSP) se ne mora odnositi samo na rat, nego na bilo koje traumatične situacije, pa mi zato nije bilo potpuno jasno

[Dunj@]

Naravno.

Napisala to ovako: Ja to vidim i kod PTSP.

[England]

1.Jung ponesen okutizmom i spiritizmom od studentskih dana prisustvom seansama prizivanje duhova od svoje rodice H.P.
2. Zedan saznanja i pronalaska raznih odgovora na tajne zivota i zaokupljen arheoloskim saznanjima.
3. Problemi iz djetinjstva i dvojstvo licnosti kroz cijeli zivot ga podsticu da specijalizira psihijatriju.
4. Privlaci ga akademska psihijatrija i svojim talentom doprinosi nauci istrazivajuci komplekse i demenciju prekoks, objavljuje radove sto donose svjetsku slavu u svijetu psihijatrije.
5. Zagrijava se za Freuda i saradjuje ali krijuci nezadovoljstvo seksualnom teorijom i pocinje se udaljavati iz psihijatrije prema psihologiji.
6. Duboko intoksiciran mitologijom, knjizevnoscu, njemackom filozofijom, gnostikom, mistikom E. svedenborgom..pocinje da stvara novi pravac u psihoanalizi koji se nije mogo progutati u Freudovim krugovima.
7. Jung postaje filozof, mistik, psiholog, terapeut, hermeneutic, pjesnik, gnosticar, vizionar, zanesenjak, cudak.
8. Uvodi teoriju arhetipova i cudnu mjesavinu hinduizma, budizma, gnosticizma, alkemije, spiritizma, teozofije.. opasno se udaljava od psihoanalize kao nauke.
9. Pocinje da se osjeca kao prorok i mistik, ima vizije razgovora sa mrtvima i hoce odgovore, razgovara sa svojim likovima iz snova i vizija, mudri starac, nepoznata zena dusa, razni drugi likovi koji mu daju pravac prema sebstvu ili slike boga ali ne vjeruje u konkretnog Boga niti u religijske dogme nego pronalazi paganskog Boga Abraxasa, koji sjedinjuje sve moguce suprotnosti.
10. Pocinje da se divi germanskom mitu paganskog Votana i privlaci ga nacisticki zanos germanskih nacista i pomalo izljece u antisemitske izjave koje se kose sa teorijom kolektivnih univerzalnih arhetipova za sve ljude pa pise o zidovskom nesvjesnom i arijevskom nesvjesnom kao potentne razlike. Veoma brzo shvata tu gresku i ispravlja je odrzavajuci saradnju i prijateljstvo sa jevrejskim ucenicima sa kojima je uvijek bio ali na njihovo ocigledno nezadovoljstvo poput E. Neumana..
11. Pocinje da se dubogo interesuje za alkemiju i parapsihologiju i sve kasnije knjige vecinom pise kroz alkemiska ucenja i terminologiju.
12. Jung niti je krscanin niti hindu, niti ateista niti teista, skrti agnostik sa otvorenom ljubavlju prema kristu kao arhetipu i izjavama vjere i nevjere u Boga.
13. Vjerovao je u I Ching knjigu proricanja i cesto je bacao novice kod vaznih odluka svojih ucenika a i sebe.
Iz njega je buktila nezasita stvaralacka energija i pisao je mnogo, klesao u kamen likove i latinske tekstove, crtao i slikao svoje vizije i snove, vozio jedrilicu na jezeru pored svoje kamene kule zamja kojeg je sam izgradio ali sa radnicima zidarima gdje nije bilo vode, struje, samo stare drevne stvari i prostorije kako mnogi kazu prepune duhova.
14. Vjerovo je da su duhovi projekcije arhetipova a kasnije da su i stvarne pojave, upustao se u razgovore sa njima i trazio odgovore, bio je hirovit i brzog mjenjanja misljenja i odbijanja ljudi od sebe.
15. Ponesen kompleksom moci i velicine, nacitan do neba, guran neprestalnom energijom za stvaralastvo, uspjesna karijera, guru, vodja pokreta, petero djece sa dvadesetak unuka, teznja za usamljivanjem i autisticnim zatvaranjem, vjera da vizije govore o svjetskim desavanjima kao npr. predvidjanje 1. sv. rata vizojom rijeke krvi po europi.
16. Jung je bio nestabilan od djetinjstva i imao je dvojstvo licnosti ponesen teskim tjeskobama i filozofskim pitanjima, sklon osamljivanju, prebistar za dobru zivotnu karijeru, nekoliko puta tokom zivota zapado u psihoticne slomove iz kojih se izvukao kako kaze izgradnjom licnosti suocavanjem sa unutrasnjim slikama, dobrog socijalnog polozaja uz prilicno dobre novce i prostor za udobno filozofiranje bez ikakvih revolucionarnih aktivizama ili mjenjanja drustv. poredka, sukob sa autoritetima, dobar brak sa petero djece, dvije afere sa ucenicama Toni W, i Sabina S.koje su ga umalo kostale razvoda braka, i gorki raspad prijateljstva sa svojim uciteljem Freudom.
Na junga su najvise uticali Nitsche, Shopehauer, Goete, E.Svedenborg, Wiliam James, M.Charcot, P.Janet, T. Flurnoy, E. Bleuler..pa i djelom Freud.


Freud je bio autoritarna licnost racionalista koji je htio oko sebe sljedbenike prijatelje da kao apostoli sire njegove ideje i da ih potkrepljuju svojim doprinosima radovima.
1. Racionalist i neurolog i neurofiziolog, radovi na izucavanja kokaina i povremeno koristenje kokaina.
2. Stravstveno druzenje i raspad prijateljstva i saradnje sa W.Flisdom, H.Elissom, J.Breureom i otkrivanje seksualne teirije neuroza i mnogih drugih pojava u zivotu.
3. Racionalizam i uticaj Nietscheovog ucenja dali su podstrek za razradjivanje seksualne teorije neuroza i duboko se posvecuje izucavanju nesvjesnih iracionalnih determinanti ljudskog ponasanja.
4. Mnogi talentovani ucenici se priklanjaju i bivaju vjerni sljedbenici i vremenom pocinju da se odvajaju sto je rezultiralo trajni raskid prijateljstva, Stekel, Adler, Jung, Rank, Ferenzi, Reich...itd ..
5. Freud je bio mjesavina osjecajnog njeznog covjeka sa jakim krutim razionalnim odbacivanja osjecanja i vrlo okrutnih reakcija prema prijateljima neistomisljenicima.
Izgradio je svoje ucenje kao slozen i razumljiv racionalan sistem koji nije trpio okultizam, ezoteriju, misticizam..itd.. popit Junga.
6. Freud je bio bojazljiva licnost sa mnostvo hirova i fobija, cudnih sklonosti sakupljanja antickih figura, pedantnih sklonosti da sve bude na mjestu i opsjednutosti gradom Rimom i Mikelandjelovom skulpturom Mojsije.
Puno puta je dolazio u kapelu da to iznova gleda i volio je putovanja iako je imo tjeskobu od voza.
7. Freud se pogresno interpretira kao neko ko zagovara seks i samo o seksu prica! Istina, samo o seksu prica ali nikada nije zagovarao promiskuitet niti perverzne sklonosti nego samo rad, intelekt ili fizicki rad. On je to nazivao sublimacija agresivnog i seksualnog nagona kroz soc.prihvatljive djelatnosti i mnogi biografi spominju da je jako malo imo vremena za svoju zenu pired mnogo radnih obaveza oko nauke, ljecenja, politike pokreta, putovanja..itd..
8. S obzirom da je volio da stravstveno pusi cigare obolio je od raka nepca i desetine operacija je izvrseno na nepcu.
Protjeran u London od nacista u dubokoj starosti umire od raka eutanaziran svojom voljom i smrt prihvaca dostijanstvenobhrabro bez imalo strepnje koja ga je cijeli zivot pratila.

[nitko drugi]

Glede Junga i nacizma možda valja još dodati i da je Jung tijekom drugog svj. rata bio agent ("Agent 488") američke tajne službe.

[amadeus40]

U ovom odabiru definitvno Jung...
Dakle uopćeni odabir između njih dvojice bi bio:

libido/požuda vs bezuvjetna ljubav
istinktivna svijest vs viša svijest
niske strasti i ukusi vs viša strast i stil

Čime je čovjek vođen?
Po Freud-u dominatno libidom po Jungu višim ukusima.

Odgovor nije jednoznačan tj. postoje općenito obje kategorije ljudi..., jedni su više Freudovci drugi su više Jungovci.

[England]

amadeus40 kaže:

U ovom odabiru definitvno Jung...
Dakle uopćeni odabir između njih dvojice bi bio:

libido/požuda vs bezuvjetna ljubav
istinktivna svijest vs viša svijest
niske strasti i ukusi vs viša strast i stil

Čime je čovjek vođen?
Po Freud-u dominatno libidom po Jungu višim ukusima.

Odgovor nije jednoznačan tj. postoje općenito obje kategorije ljudi..., jedni su više Freudovci drugi su više Jungovci.

Nije to tako jednostavno.

Frojda i sljedbenike takvih ucenja vodi strogi tvrdi racionalizam i sav libido agres.i seks. je sublimiran u vise socijalne ciljeve( duhovnost, rad, intelekt, umjetnost, sport..itd..)
Oni ne dopustaju prostoru ikakvih sujevjerja, duhova, religije, dogme, predosjecaja..itd..sve svode analizi kroz racionalnu uzrok- posljedicu do ateizma.
Usput vole kod drugih i kod sebe loviti greske, omaske, zaboravljanja, saplitanja, snove, nakane, pomisli, sale..i to je determinirano iz nesvjesnog i moze se interpretirati trazeci uzrok tome. Jung je takav bio u pocetku karijere i vodio se Frojdovim ucenjima ali sa unutrasnjom skepsom koja je kasnije isplivala u teski antagonizam.

Jung je vodjen osjecajima bozanskog, numinoznog nesvjesnog, utisci, osjecaji, vizije, snovi , razne pojave u zivotu vidi kao znakove i vece mudrosti koje trebaju da imaju rijec i da vode kroz zivot. Jung je vjerovao u nadmoc simbola koji su vodici i sudbina a poricanje njih znaci zapadanje u jednostrani racionalizam. Jung je ezotericar iracionista koji pokusava vezati frojdovski racionalizam i mehanizam psihickih procesa sa misticno ezoteriskim iracionalizmom i religiskim osjecanjima.. niti je jedno niti drugo, sve je povezao pa je nervirao psihologe i kolege a i teologe u isto vrijeme.

[amadeus40]

England kaže:

Nije to tako jednostavno.

Frojda i sljedbenike takvih ucenja vodi strogi tvrdi racionalizam i sav libido agres.i seks. je sublimiran u vise socijalne ciljeve( duhovnost, rad, intelekt, umjetnost, sport..itd..)
Oni ne dopustaju prostoru ikakvih sujevjerja, duhova, religije, dogme, predosjecaja..itd..sve svode analizi kroz racionalnu uzrok- posljedicu do ateizma.
Usput vole kod drugih i kod sebe loviti greske, omaske, zaboravljanja, saplitanja, snove, nakane, pomisli, sale..i to je determinirano iz nesvjesnog i moze se interpretirati trazeci uzrok tome. Jung je takav bio u pocetku karijere i vodio se Frojdovim ucenjima ali sa unutrasnjom skepsom koja je kasnije isplivala u teski antagonizam.

Jung je vodjen osjecajima bozanskog, numinoznog nesvjesnog, utisci, osjecaji, vizije, snovi , razne pojave u zivotu vidi kao znakove i vece mudrosti koje trebaju da imaju rijec i da vode kroz zivot. Jung je vjerovao u nadmoc simbola koji su vodici i sudbina a poricanje njih znaci zapadanje u jednostrani racionalizam. Jung je ezotericar iracionista koji pokusava vezati frojdovski racionalizam i mehanizam psihickih procesa sa misticno ezoteriskim iracionalizmom i religiskim osjecanjima.. niti je jedno niti drugo, sve je povezao pa je nervirao psihologe i kolege a i teologe u isto vrijeme.

Slažem se... naravno da je moj odabir bio pojednostavljivanje.. svi smo mi u suštini i jungovci i fruedovci...pitanje samo šta u kojem trenutku prevladava u nama.
No ja sam više htio naglasiti kako bazični instnkti u čovjeku u većini ljudi ukoliko uzmu previše maha sužavaju svijest, dok bi jungov pristup ukoliko se ne pojmi u opet drugom ekstremu mogao, a i po mom sudu brže vodi ka širenju svijesti i otkrivanju cjelovitosti.