Obrt vs d.o.o - u smislu "netto" zarade

[Simpson]

Poštovanje svima!

Želio bih postaviti jedno početničko pitanje, pa se nadam da mogu dobiti odgovor koji ću kao poduzetnik-početnik (vlasnik paušalnog obrta) i razumjeti.

Daklem, samo pitanje je jednostavno - koji od dva poslovna subjekta donosi veću "netto" zaradu uz pretpostavku istog godišnjeg prometa, istog broja zaposlenika, istih troškova, isti po ulasku/ne-ulasku u sustav PDVa... (ukratko, da je u svim mogućim parametrima isti)? Također, postoji li neka granica godišnjeg prometa gdje se ta dva izjednačuju, odnosno da jedan postaje isplativiji od drugog i naravno, koja bi to bila granica?

Molim vas, recite ako je pitanje nedorečeno ili nedostaje parametara, jer ću rado konkretizirati sa vlastitim primjerom kako biste mi pomogli u odluci.

Puno hvala unaprijed i radujem se vašim odgovorima!

[Darsey]

Pitanje ti je vrlo kompleksno i konkretan odgovor nećeš dobiti.
Sve ovisi o djelatnosti, o tome gdje je sjedište, imaš li ili nemaš neke dodatne olakšice, početna ulaganja, isplativost cijele te priče, sigurnost tržišta i plasmana ... ma milijun stvari.
Ono što je jednom poduzetku isplativo, drugom možda i nije, ovisi o djelatnosti, tržištu.....
Ono što ti mogu preporučiti da svakako pogledaš malo što ti se nudi od radionica za poduzetnike-početnike na tvom području.
Županijske komore HGK povremeno organiziraju takve tečajeve i radionice, pa pogledaj malo na netu.

[Simpson]

Darsey kaže:

Pitanje ti je vrlo kompleksno i konkretan odgovor nećeš dobiti.
Sve ovisi o djelatnosti, o tome gdje je sjedište, imaš li ili nemaš neke dodatne olakšice, početna ulaganja, isplativost cijele te priče, sigurnost tržišta i plasmana ... ma milijun stvari.
Ono što je jednom poduzetku isplativo, drugom možda i nije, ovisi o djelatnosti, tržištu.....
Ono što ti mogu preporučiti da svakako pogledaš malo što ti se nudi od radionica za poduzetnike-početnike na tvom području.
Županijske komore HGK povremeno organiziraju takve tečajeve i radionice, pa pogledaj malo na netu.

Darsey, puno ti hvala na odgovoru!

Da, mogao sam i pretpostaviti da mi pitanje nije baš najbolje definirano, ali nadao sam se da tema može ostati na nekoj općenitoj razini. Međutim, jasno mi je iz tvog odgovora da je situacija prilično individualna, te da nema nekog generalnog odgovora.

Osim eventualne radionice HGK (budem proguglao, hvala na savjetu!), svakako ću u detalje proći izračun sa knjigovođom, ali eto, čisto me zanimaju i ostala mišljenja.

Pa evo, da konkretiziram i naravno bit ću zahvalan ako se na temelju navedenih informacija može dati neka smjernica.

Dakle:
- djelatnost je računalno programiranje
- radim kod kuće, suvlasnik sam stana sa suprugom
- jedini sam "zaposlenik" svog obrta, nisam nigdje drugdje zaposlen, a tako bi i ostalo bez obzira na vrstu poslovnog subjekta, tj. nemam namjeru širenja u smislu novih zaposlenika
- od olakšica imam jedino dijete (koje je trenutno na PK supruge)
- ulaganja nemam nikakvih (već posjedujem računalo i nekoliko testnih mobilnih uređaja) i to se mijenja rijetko - recimo za mobitele max. 1 uređaj godišnje, i max. 1 računalo u dvije godine
- radim isključivo sa strancima (ako i radim s "domaćom" firmom, to je u pravilu podružnica neke strane firme) i to najčešće sa klijentima iz USA.
- što se tiče prometa:
* idealno: 48 tjedana godišnje po prosječno 40 naplaćenih sati tjedno po trenutnoj satnici ~ 480 000 kn
* loše: 44 tjedna godišnje po prosječno 20 naplaćenih sati tjedno po nižoj satnici ~ 143 000 kn
* realno: 44 tjedna godišnje po prosječno 30 naplaćenih sati tjedno po prosječnoj satnici ~ 250 000 - 300 000 kn

Jasno mi je da se ovaj raspon prometa čini vrlo šarolikim, ali tržište mobilnih aplikacija (pogotovo iOS) je izuzetno dinamično, i zaista je moguće da poslujem čak po lošijem od "lošeg" modela i boljem od "idealnog" modela. Naravno, zato sam naveo prosjek od nekih 250 to 300 tisuća kn godišnje, jer je to nekako najrealnije za očekivati prema dosadašnjem trendu.

Vjerojatno kao i svi IT-jevci najveću muku mučim s time što realno nemam nikakvih velikih troškova niti ulaganja. Uz plaću supruge, treba mi maksimum 5000 kn ("netto") mjesečno za normalan život (znači uračunate režije, hrana, vrtić, auto, održavanje, odjeća... apsolutno sve).

Znači, ciljam sav višak novca uštedjeti, pa me zato toliko i zanima na koji način to mogu napraviti sa što manjim gubitcima. Naravno, pri tome me zanimaju isključivo legalni "trikovi", poput najma stana svom poslovnom subjektu, režije, putni nalozi (ili nešto četvrto i peto za što ni ne znam, ali da mogu mirno spavati)

Oprostite što sam se toliko raspisao, ali nadam se da sada cijela priča ima nekog smisla i da postoji veća šansa za nekakav odgovor!

Puno hvala na čitanju i lijep pozdrav!

[Simpson]

Nitko? Ništa?

[najt2]

Pa eto ja ti imam tako nešto. Radim od doma računalno programiranje za strance, zapravo sve isto kao što si napisao. Otvorio sam d.o.o., prijavio se na 5000 bruto (bruto 2 je oko 5800), iznajmio si sobu u kući za 1000kn (više nećeš moći za neki sobičak u stanu), troškovi nikakvi (kjigovodstvo,mobitel,banka), kupujem tu i tamo stvari koje mogu pravdat da mi kao treba za poslovanje, namjeravam uzet sad auto na leasing. Putne troškove zaboravi ako radiš od doma i sa strancima. Ali to su ti sve sitnice, jer je mi je dobit ogromna s obzirom na troškove. Jedini način da više love dobiješ van iz firme je kroz dobit, što ti je 20% + oko 13%. Meni se s obrtom uopće nije dalo zezat, ovako je sve na čisto odvojeno od mene kao fizičke osobe. Da ne govorim da je ozbiljnije kad vani nastupaš kao Firma d.o.o., a ne "Obrt za računalno programiranje Tvrtko Tvrtkić".

Kak god okreneš računaj da ćeš oko 30% zarade ostavit državi.

[dragec84]

Obrt ili doo je stvarno kompleksno za diskusiju.Bilo bi dobro da se sjedne sa knjigovođom i da se na papir stave cifre koliko što košta.Ja sam paušalac i to mi je bilo isplativije nego da imam doo.Svaka djelatnost je specifična pa nema nekog univerzalnog odgovora.Logično bi bilo da se opredjeliš za ono gdje ti je mjesečni trošak manji.

[Simpson]

Dečki, puno hvala na odgovorima!

najt2 kaže:

Pa eto ja ti imam tako nešto. Radim od doma računalno programiranje za strance, zapravo sve isto kao što si napisao. Otvorio sam d.o.o., prijavio se na 5000 bruto (bruto 2 je oko 5800), iznajmio si sobu u kući za 1000kn (više nećeš moći za neki sobičak u stanu), troškovi nikakvi (kjigovodstvo,mobitel,banka), kupujem tu i tamo stvari koje mogu pravdat da mi kao treba za poslovanje, namjeravam uzet sad auto na leasing. Putne troškove zaboravi ako radiš od doma i sa strancima. Ali to su ti sve sitnice, jer je mi je dobit ogromna s obzirom na troškove. Jedini način da više love dobiješ van iz firme je kroz dobit, što ti je 20% + oko 13%. Meni se s obrtom uopće nije dalo zezat, ovako je sve na čisto odvojeno od mene kao fizičke osobe. Da ne govorim da je ozbiljnije kad vani nastupaš kao Firma d.o.o., a ne "Obrt za računalno programiranje Tvrtko Tvrtkić".

Kak god okreneš računaj da ćeš oko 30% zarade ostavit državi.

Joj, ovih 30% mi se još čini tako prihvatljivim, ali bojim se da je stvarnost bliže 50%?

Vjerujem da svi hajdemo reći "freelanceri" imaju isti takav problem. Mali troškovi samog radnog mjesta, prosječni troškovi života i ako dobro zarađuješ, previše toga odlazi u dobit. Ili dohodak, kako god gledaš, firma ili obrt, jel. Ono što sam do sad dobio dojam je da dobit/dohodak treba smanjivati koliko god je moguće, što je u našem slučaju izuzetno teško ili praktički nemoguće.

Po ovome što kažeš, definitivno mi se firma čini kao logičniji i povoljniji izbor, što zbog samog nastupa, što zbog poreza na dobit koji je fiksan, a sa obrtom bih sigurno ušao i u onaj razred od 40%... A da ne pričam o sigurnosti, odnosno odgovornosti. Gdje je veća lova u pitanju, naravno da je i veća odgovornost, pa je bolje odgovarati temeljnim kapitalom nego stanom

dragec84 kaže:

Obrt ili doo je stvarno kompleksno za diskusiju.Bilo bi dobro da se sjedne sa knjigovođom i da se na papir stave cifre koliko što košta.Ja sam paušalac i to mi je bilo isplativije nego da imam doo.Svaka djelatnost je specifična pa nema nekog univerzalnog odgovora.Logično bi bilo da se opredjeliš za ono gdje ti je mjesečni trošak manji.

Da, jasno mi je da neće cijela priča funkcionirati bez detaljnog proračuna s knjigovođom, što ću svakako uskoro i morati napraviti. Kao što sam napomenuo isto sam krenuo kao paušalac (mislim, trenutno sam paušalac) jer je to kao najjednostavnije, međutim vidim da bih već krajem 4. mjeseca kad naplatim tekuće projekte mogao biti na preko 100 000 kn. I što sad, da u 6. ili 7. mjesecu stanem i ne radim ništa do 1.1.? Baš i nije pametna opcija

Slažem se naravno da je svaka djelatnost specifična, a i dosta su specifični i uvjeti ljudi koji su u istoj branši. Poznajem kolegu koji je isto programer i iznajmljuje svojoj firmi svoj stan za nekih 5000-6000 kn.

U svakom slučaju, još jednom puno vam hvala na odgovorima. Naravno, ako se nađe još koje iskustvo, bit ću zahvalan da ga pročitam.

Živjeli i lijep pozdrav!

[katekit]

definitivno ti treba doo.
S obzirom na tvoje prihode i nikakve troškove, koji će na kraju biti iznad prvog razreda od 12% poreza na dohodak, većina u 25% a dio možda i 40%.

Ne znam jedino, da li ti je bolje doo ili jdoo, ovisno da li imaš 20000 početni temeljni kapital u novcu ili stvarima, a ako ga imaš onda ti je bolje otvoriti doo jer, ako otvoriš jdoo onda moraš svake godine dokapitalizirati firmu do onih 20000 od ostvarene neto dobiti(koju ćeš imati) a to ti donosi neke nove nepotrebne administrativne troškove.

Prednosti obrta su nikakve, moraš isplaćivati poduzetničku plaću (blizu 10000kn bruto), veći porezi i sl...

[Simpson]

katekit kaže:

definitivno ti treba doo.
S obzirom na tvoje prihode i nikakve troškove, koji će na kraju biti iznad prvog razreda od 12% poreza na dohodak, većina u 25% a dio možda i 40%.

Ne znam jedino, da li ti je bolje doo ili jdoo, ovisno da li imaš 20000 početni temeljni kapital u novcu ili stvarima, a ako ga imaš onda ti je bolje otvoriti doo jer, ako otvoriš jdoo onda moraš svake godine dokapitalizirati firmu do onih 20000 od ostvarene neto dobiti(koju ćeš imati) a to ti donosi neke nove nepotrebne administrativne troškove.

Prednosti obrta su nikakve, moraš isplaćivati poduzetničku plaću (blizu 10000kn bruto), veći porezi i sl...

katekit, hvala lijepa na odgovoru! Da, svakako sam i mislio na d.o.o, svjestan sam komplikacija koje j.d.o.o nosi sa sobom.

Imam samo jedno podpitanje vezano za poduzetničku plaću - nije li to samo za "dobitaški" tip obrta? Ili sam nešto pobrkao?

[devilgirl]

katekit kaže:

definitivno ti treba doo.
, ako otvoriš jdoo onda moraš svake godine dokapitalizirati firmu do onih 20000 od ostvarene neto dobiti(koju ćeš imati) a to ti donosi neke nove nepotrebne administrativne troškove.

Prednosti obrta su nikakve, moraš isplaćivati poduzetničku plaću (blizu 10000kn bruto), veći porezi i sl...

Netočno i jedno i drugo, kod jdoo nema nikakve dokapitalizacije svake godine, a poduzetničku plaću isplaćuje obrtnik dobitaš.

Jdoo svake godine mora ostaviti 25% dobiti u zakonske rezerve i kad te rezerve dosegnu 20 k kn tada može donijeti odluku o povećanju temeljnog kapitala (čitaj može,ali ne mora). Više ima napisano na temi o jdoo...ali eto ukratko.

Simpson kaže:

katekit, hvala lijepa na odgovoru! Da, svakako sam i mislio na d.o.o, svjestan sam komplikacija koje j.d.o.o nosi sa sobom.

Imam samo jedno podpitanje vezano za poduzetničku plaću - nije li to samo za "dobitaški" tip obrta? Ili sam nešto pobrkao?

Za tebe je u svakom slučaju tvrtka bolja opcija ako se radi o tim iznosima.

[Simpson]

devilgirl kaže:

Za tebe je u svakom slučaju tvrtka bolja opcija ako se radi o tim iznosima.

Puno hvala na odgovoru! Eto, budem još provjerio s knjigovođom gdje se otprilike nalazi ta granica iznosa gdje bi se porezi iz obrta i porezi iz tvrtke izjednačili u mom slučaju. Dobro je naravno što ovu godinu mogu (a zbog poticaja HZZa i moram) biti obrtnik paušalac, pa ću barem vidjeti jesu li moje projekcije o mogućem prometu realne, pa je onda lako početkom iduće godine (p)ostati dohodaš ili zatvoriti obrt i otvoriti d.o.o.

Hvala još jednom svima na odgovorima - s obzirom da je tema ipak ostala na subjektivnom nivou, što se mene tiče, zaključena je.

Lijep pozdrav svima!

[katekit]

Simpson kaže:

katekit, hvala lijepa na odgovoru! Da, svakako sam i mislio na d.o.o, svjestan sam komplikacija koje j.d.o.o nosi sa sobom.

Imam samo jedno podpitanje vezano za poduzetničku plaću - nije li to samo za "dobitaški" tip obrta? Ili sam nešto pobrkao?

Je točno je tako, nisam se do kraja izrazila, a ono što sam mislila je da ako ostaneš obrtnik da bi izbjegao one više porezne razrede možeš biti "dobitaš" a u tom slučaju imaš isti porez kao firma 20%, ali imaš i obvezu poduzetničke plaće.

[Simpson]

katekit kaže:

Je točno je tako, nisam se do kraja izrazila, a ono što sam mislila je da ako ostaneš obrtnik da bi izbjegao one više porezne razrede možeš biti "dobitaš" a u tom slučaju imaš isti porez kao firma 20%, ali imaš i obvezu poduzetničke plaće.

Hvala na pojašnjenju. Kad sam još jednom pročitao, i pomislio sam da je kontekst bila usporedba d.o.o - dobitaš zbog istog poreza na dobit (20%).

Nevezano, poprilično me ljuti što se priča o porezu na dobit kao 20%, kad to uopće zapravo nije 20% - jer ako hoćeš doći do svoje dobiti, moraš još platiti 12% + prirez gradu. Znači, već si na sumarnih oko 34-35%, ovisno o gradu Ali dobro, možda sam i tu nešto propustio s obzirom da sam početnik u svemu tome.

[Simpson]

Ha - taman kad sam pomislio da nemam više pitanja, porazgovaram s kolegom koji ima j.d.o.o i opišem mu svoj "problem" prevelikog prometa/zarade za paušalni obrt i kaže on meni 'ladno

"Pa što si samo ne otvoriš d.o.o uz taj obrt koji imaš? Doprinose si već platio u obrtu, a u svom d.o.o.-u ne moraš biti zaposlen i radiš samo za dobit. Samo šaltaš projekte/račune malo na obrt, malo na d.o.o i tako nećeš preći ni 149 500 u obrtu, niti 230 000 u d.o.o.-u."

Ovo zvuči super logično, tim više što je firma odvojena od mene OIB-om i naravno, što bih platio porez na dobit - znači nije neko nerealno "jeftino" rješenje. Ali me zanima je li to izvedivo i naravno je li to legalno?

Hvala unaprijed i lijep pozdrav svima!

[najt2]

Ne razumijem što te muči tih 230 000. Valjda mišliš na prag obveze ulaska u sustav PDV-a? Ako radiš sa strancima (barem u EU) ti si obvezan od prvog dana ući u sustav PDV-a kao mjesečni obveznik (to će te odmah u poreznoj ispitat), ali na usluge koje radiš (consulting, razvoj softvera) i tako ne naplaćuješ PDV ako radiš sa stranima firmama... tak da ti je svejedno. U d.o.o. se možeš zaposlit kao direktor na minimalac.

[Simpson]

najt2 kaže:

Ne razumijem što te muči tih 230 000. Valjda mišliš na prag obveze ulaska u sustav PDV-a? Ako radiš sa strancima (barem u EU) ti si obvezan od prvog dana ući u sustav PDV-a kao mjesečni obveznik (to će te odmah u poreznoj ispitat), ali na usluge koje radiš (consulting, razvoj softvera) i tako ne naplaćuješ PDV ako radiš sa stranima firmama... tak da ti je svejedno. U d.o.o. se možeš zaposlit kao direktor na minimalac.

Muči me tih 230 000 jer nisam siguran da to vrijedi i za EU, morao bih provjeriti u poreznoj. Da sam 100% siguran da ću raditi samo sa "trećim" zemljama, ne bi mi bio problem PDV, ali već imam klijenta iz EU... A mislim da sam njemu obvezan naplaćivati PDV?

[najt2]

Simpson kaže:

Muči me tih 230 000 jer nisam siguran da to vrijedi i za EU, morao bih provjeriti u poreznoj. Da sam 100% siguran da ću raditi samo sa "trećim" zemljama, ne bi mi bio problem PDV, ali već imam klijenta iz EU... A mislim da sam njemu obvezan naplaćivati PDV?

Ne, ti ćeš njima naplatiti bez PDV-a, a onda će oni PDV platiti u svojoj zemlji. Ključna riječ je "Mjesto obavljanja usluge", a kad radiš neku usluge za nekog vani mjesto obavljanja usluge je mjesto sjedišta te strane tvrtke i tamo se plaća PDV.

Na računu napišeš "PDV nije obračunat temeljem članka 17. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13." i bok. Na računu treba pisat tvoj i njihov VAT broj.

Pitaj knjigovođu.

[Simpson]

najt2 kaže:

Ne, ti ćeš njima naplatiti bez PDV-a, a onda će oni PDV platiti u svojoj zemlji. Ključna riječ je "Mjesto obavljanja usluge", a kad radiš neku usluge za nekog vani mjesto obavljanja usluge je mjesto sjedišta te strane tvrtke i tamo se plaća PDV.

Na računu napišeš "PDV nije obračunat temeljem članka 17. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13." i bok. Na računu treba pisat tvoj i njihov VAT broj.

Pitaj knjigovođu.

Hvala na pojašnjenju! Međutim, vidiš problem - znači da sam automatski 20-25% skuplji. E sad, ako nisam u sustavu PDV-a (znači ispod 230 000), da li su onda oni i dalje dužni plaćati PDV u svojoj državi? Ako jesu, onda mi klijent može 'ladno reći: "OK, budžet za projekt ti više nije 5000€, nego 4000€ zbog PDVa."

Ponavljam isprike, početnik sam, pa vjerujem da su mi pitanja možda blesava ili nedovoljno formirana, ali eto - što je, tu je... Zato sam vam neizmjerno zahvalan na bilo kojoj informaciji!

[najt2]

Simpson kaže:

Hvala na pojašnjenju! Međutim, vidiš problem - znači da sam automatski 20-25% skuplji. E sad, ako nisam u sustavu PDV-a (znači ispod 230 000), da li su onda oni i dalje dužni plaćati PDV u svojoj državi? Ako jesu, onda mi klijent može 'ladno reći: "OK, budžet za projekt ti više nije 5000€, nego 4000€ zbog PDVa."

Ponavljam isprike, početnik sam, pa vjerujem da su mi pitanja možda blesava ili nedovoljno formirana, ali eto - što je, tu je... Zato sam vam neizmjerno zahvalan na bilo kojoj informaciji!

Pošto je mjesto oporezivanja njihova zemlja bitno je da li su oni u sustavu PDV-a (tj. njihov ekvivalent, VAT i sl.). Ako jesu platiti će PDV u svojoj zemlji, ako nisu neće. Ti ćeš u sustavu PDV-a biti skuplji za hrvatske firme jer je mjesto oporezivanja u tom slučaju Hrvatska.

Kaj da ti kažem... i ja sam u početku zujao, ali s vremenom pohvataš te stvari

[Simpson]

najt2 kaže:

Pošto je mjesto oporezivanja njihova zemlja bitno je da li su oni u sustavu PDV-a (tj. njihov ekvivalent, VAT i sl.). Ako jesu platiti će PDV u svojoj zemlji, ako nisu neće. Ti ćeš u sustavu PDV-a biti skuplji za hrvatske firme jer je mjesto oporezivanja u tom slučaju Hrvatska.

Kaj da ti kažem... i ja sam u početku zujao, ali s vremenom pohvataš te stvari

Sad sve razumijem - puno ti hvala još jednom!