Junaci koji nikada nisu spomenuti u knjigama :)

[Maja Sky]

Koliko je bilo junaka što su branili Hrvatsku a nikad nisu spomenuti u knjigama školskim?
Npr. Knez Ivan Okički --> bio je od velike važnosti
Što vi mislite o tome? Da li treba ih uvest ili ne?

[Zagorski Križar]

Maja Sky kaže:

Koliko je bilo junaka što su branili Hrvatsku a nikad nisu spomenuti u knjigama školskim?
Npr. Knez Ivan Okički --> bio je od velike važnosti
Što vi mislite o tome? Da li treba ih uvest ili ne?

A da veliš dvije-tri pametne o tom junaku?

[Maja Sky]

Kad je 1193. prvi put spomenut Okić i njegova desetina koja je pripadala biskupiji zagrebačkoj, nije navedeno tko je bio okićki vlastelin. Možemo samo pretpostaviti da je to bio spomenuti Jaroslav Okićki čije je ime zapisano u jednoj povelji samo dvadesetak godina kasnije. Naime, 1217. je zabilježeno da posjed (feud) kneza Okićkog Jaroslava dopire sve do sela Blata na Savi, dakle tamo gdje se danas gradi zagrebačka Sveučilišna bolnica. Pretpostavlja se da je Jaroslav bio i veliki župan ili čak ban.
Ivan I. sin Jaroslavov, proslavio se 1242. kad su Tatari provalili u Hrvatsku, opsjedali neuspješno Kalnik, opustošili Zagreb i krenuli prema moru. Prema svemu sudeći, napadali su neuspješno i Okić-grad koji je, navodno, obranio knez Ivan i pomogao kralju Beli IV. u borbi protiv Tatara. Za priznanje dobio je knez Ivan od kralja Vladislava 1284. i posebnu povelju. Pretpostavku o uspješnoj obrani Okića potvrđuje i povelja kralja Bele IV. iz 1242, dakle odmah po odlasku tih azijskih agresora, koji je dao posebnu povelju susjednom trgovištu Samoboru, gdje spominje i utvrđeni grad Okić ili Oklić, ali ne kaže da je bio razoren ili oštećen. Godine 1251. dobio je knez Ivan Okićki još jedno priznanje, kad mu je opet kralj Bela IV. dopustio da može sagraditi uz Okić još jedan grad za buduću obranu ovog područja. Bio je to Lipovec u Samoborskoj gori koji otada služi Okiću kao grad-dvojnik.

Izvorni spisi govore lijepo o knezu Okićkom Ivanu I. i na temelju njih I. Kukuljević zaključuje: "lvan knez oklićki ne bijaše samo hrabar junak i vierni privrženik svoga vladara, nego takodje čovjek veoma pobožan i podupiratelj crkve i svetjenstva. Kao, što je u ratu tatarskom junački vojevao za svoju domovinu, tako se iskaza još više u ratu češkom proti kralju Otokaru, kojega ljudi bijahu u neposrednom susjedstvu grada Oklića, i to na zemljištu hrvatskom, sagradili novi pogranični grad Samobor, na veliku opasnost čitave okolice. Ovu uvriedu načinjenu njemu, narodu i kralju ne mogoše podnijeti junački Ivan, te je u gradu Okliću nastojao velikim trudom i troškom, da taj novi grad neprijatelju svoga kralja oduzme, što mu napokon, iza dugotrajna i krvava boja sretno za rukom podje. Radi ove velike zasluge darova mu kralj Vladislav IV. god 1284. mjesto i novi grad Samobor zajedno s vratarinom (tributum Portae) što se pobirala blizu mjesta na granici kraljevine Hrvatske".

Prema poveljama darovnicama možemo zaključiti da je knez Ivan I. Okićki bio i bogat i moćan. Posebnu pozornost je poklonio samostanskom redu cistercita koji su nedavno došli u Hrvatsku i isticali se svojim gospodarstvima i građevinama, kao npr. u Topuskom (ili tada Toplici) gdje i danas stoji portal njihove nekoć velike crkve, u Zagrebu i u Otoku savskom kraj Zagreba.Toj je cistercitskoj opatiji Ivan darovao crkvu svete Jelene kraj Samobora, a uz nju neko polje, tri vinograda i jedan mlin na samoborskom potoku (vjerojatno Gradni). Iduće godine poklonio je istom samostanu i svoje daće koje su ubirane u trgovištu Samobor, a nedugo zatim dade uzidati i novu opatiju cistercita u Brezovici kraj Zagreba koja je tada pripadala njegovu, okićkom vlastelinstvu. Iz toga možemo zaključiti da su međe toga vlastelinstva prema Zagrebu bile na rijeci Savi, pa bi, prema tome, današnji Novi Zagreb pripadao gospoštiji okićkoj. I brezovičkom samostanu dao je neke zemlje za uzdržavanje i stavio je pod upravu opata sv. Jakova u Otoku na Savi.

Vjerojatno da je Ivan bio i ugledan čovjek, pa tako jedna listina spominje da je bio određen za suca-pomiritelja između topličke opatije (Topusko) i nekog kneza Martina oko posjedovanja zemlje. Njegov posljednji korak ujedno je najavio i skori kraj knezova Okićkih. Naime, godine 1283. prodao je utvrdu Lipovec knezu Radoslavu Blagajskom ili Baboniću koji će uskoro postati i gospodari Okića.

Bogatstvo ali i brojnost knezova Okićkih potvrđuju još neki pisani izvori u kojima se spominje neki Jurko, sin Oklića bana (1256), pa Dionis ili Dioniš Okićki koji je prije 1275. bio palatin (nadvornik, glavni dvorjanin) na dvoru ugarsko-hrvatskih kraljeva, a to znači da su Okićki pripadali velikaškom sloju ondašnjeg društva. On je u prekomurskom gradu Kormendu, u Mađarskoj (nedaleko Čakovca), dao izgraditi neku crkvu ili kapelu i dao joj zemlju za uzdržavanje. Iz toga možemo zaključiti da su Okićki imali svoja imanja i preko Drave i Mure, dakle u središtu tadašnje zajedničke države.

izvoli :P

a nije samo on
ima ih mnogo xD

[Zagorski Križar]

Hvala na ovoj opširnoj informaciji!To se traži !

[Maja Sky]

ništa
još je Marija Jurić Zagorka pisala o njemu ( a za nju se zna da je uzimala istinite podatke i predočila ih u knjigu :P )

[p3ro]

E Maja jel ima ista kojim slucajem o nasima da su isli u krizarske ratove?

[Zagorski Križar]

p3ro kaže:

E Maja jel ima ista kojim slucajem o nasima da su isli u krizarske ratove?

Blagajski knez Stjepan brat Babonićev je krenuo u V. križarski rat s kontigentom od 250 konjanika.Kući se vratio samo se jednim dijelom svojeg kontigenta - drugi dio je ostao u Svetoj zemlji.

[p3ro]

Zagorski Križar kaže:

Blagajski knez Stjepan brat Babonićev je krenuo u V. križarski rat s kontigentom od 250 konjanika.Kući se vratio samo se jednim dijelom svojeg kontigenta - drugi dio je ostao u Svetoj zemlji.

Znaci dosao je do dole.Jesu isli kopnom ili morem?
Jel ima kakva literatura da mi se moze preporuciti na tu temu nesih u krizarskim ratovima?

[Dilecto Filio]

Maja Sky kaže:

Kad je 1193. prvi put spomenut Okić i njegova desetina koja je pripadala biskupiji zagrebačkoj, nije navedeno tko je bio okićki vlastelin. Možemo samo pretpostaviti da je to bio spomenuti Jaroslav Okićki čije je ime zapisano u jednoj povelji samo dvadesetak godina kasnije. Naime, 1217. je zabilježeno da posjed (feud) kneza Okićkog Jaroslava dopire sve do sela Blata na Savi, dakle tamo gdje se danas gradi zagrebačka Sveučilišna bolnica. Pretpostavlja se da je Jaroslav bio i veliki župan ili čak ban.
.
.
.

bilo bi pošteno navesti da je ovaj citat preuzet iz knjige martine čuline moja baština.

inače, ako se ti junaci ne spominju u knjigama - kako onda znamo za njih :P

Zagorski Križar kaže:

Blagajski knez Stjepan brat Babonićev je krenuo u V. križarski rat s kontigentom od 250 konjanika.Kući se vratio samo se jednim dijelom svojeg kontigenta - drugi dio je ostao u Svetoj zemlji.

...kao i da je ovo doslovni citat iz knjige rudolfa horvata povijest hrvatske.

p3ro kaže:

Znaci dosao je do dole.Jesu isli kopnom ili morem?
Jel ima kakva literatura da mi se moze preporuciti na tu temu nesih u krizarskim ratovima?

http://www.scribd.com/doc/36090770/Kresimir-Kuzic-Hrvati-i-Krizari

[p3ro]

Dilecto Filio kaže:

http://www.scribd.com/doc/36090770/Kresimir-Kuzic-Hrvati-i-Krizari

Tnx

[Magor]

Maja Sky kaže:

On je u prekomurskom gradu Kormendu, u Mađarskoj (nedaleko Čakovca), dao izgraditi neku crkvu ili kapelu i dao joj zemlju za uzdržavanje. Iz toga možemo zaključiti da su Okićki imali svoja imanja i preko Drave i Mure, dakle u središtu tadašnje zajedničke države.

Nisam čuo za ovo.

Inače, Körmend nije blizu Čakovca: 70km od Čakovca, 60km od Mure.
U ovom periodu Körmend je kraljevski posjed.

[Magor]

Maja Sky kaže:

Bogatstvo ali i brojnost knezova Okićkih potvrđuju još neki pisani izvori u kojima se spominje neki Jurko, sin Oklića bana (1256), pa Dionis ili Dioniš Okićki koji je prije 1275. bio palatin (nadvornik, glavni dvorjanin) na dvoru ugarsko-hrvatskih kraljeva, a to znači da su Okićki pripadali velikaškom sloju ondašnjeg društva. On je u prekomurskom gradu Kormendu, u Mađarskoj (nedaleko Čakovca), dao izgraditi neku crkvu ili kapelu i dao joj zemlju za uzdržavanje. Iz toga možemo zaključiti da su Okićki imali svoja imanja i preko Drave i Mure, dakle u središtu tadašnje zajedničke države.

isti tekst i na mađarskom:
"Az Okicsi ispánok gazdagsága, de számuk is megállapítható némely írásos forrásból, melyek egyikében (1256) megemlítettek egy bizonyos Jurkót, mint Oklics bán fiát, majd egy Okicsi Dénest, vagy Dienest, aki 1275. előtt nádorként, a magyar-horvát királyi udvar egyik udvari embere volt, ami azt jelenti, hogy Okicsiak az akkori állam főúri osztályához tartoztak. Okicsi Dénes volt az, aki magyarországi Körmend városában egy valamiféle templom vagy kápolna építésére adott utasítást, melynek fenntartására földeket is adományozott. Ebből az is megállapítható, hogy az Okicsiaknak voltak birtokai, az akkori magyar-horvát államközösség központi részén is (horvát nézőpontból a Murán és a Dráván túl)."

izvor: http://jupiter.elte.hu/okics/okicstortenet.htm

[Shain]

Maja Sky kaže:

Koliko je bilo junaka što su branili Hrvatsku, a nikad nisu spomenuti u knjigama školskim? Npr. knez Ivan Okićki bio je od velike važnosti.

Plemići Okićki poznati su i pod imenom Benvenjudi, a porijeklom su iz Kvarnerskog primorja (Senj) ili iz Dalmacije. Nazivali su ih i Cetinski, Ostrožinski i Skradski - po drugim posjedima.

[Maja Sky]

Shain - bilo ih je u SVIM krajevima Hrvatske.
Dilecto Filio- to je isječak sa jedne stranice.
Znam da su bar 70% podataka točno.

Kako znamo za njih? Čitam knjige i "pročačkam" po internetu o njima
A jeste li vidjeli u kojim udžbenicima za škole o Ivanu Okičkome?
Mislim da ne.

Ni Beatrice Frankopan-Korvin se ne spominje skoro nigdje u knjigama.

~Korvinova udovica Beatrice Frankopan udaje se za Jurja Bradenburškog koji je zbog svoje rastrošnosti morao rasprodati imanja po Zagorju. ~

[Dilecto Filio]

Magor kaže:

isti tekst i na mađarskom:

zanimljivo o tempora, o mores, zbilja ne volim ta prepisivanja od riječi do riječi.

Maja Sky kaže:

Dilecto Filio- to je isječak sa jedne stranice.

znam da je sa stranice - no naglašavam da je prepisano iz rečene knjige, kao što se vidi ovdje... ja samo ističem da treba cijeniti trud autorice (ili "trud", prema magorovom postu) ili barem navesti stranicu sa koje se preuzima....

Maja Sky kaže:

Kako znamo za njih? Čitam knjige i "pročačkam" po internetu o njima
A jeste li vidjeli u kojim udžbenicima za škole o Ivanu Okičkome?
Mislim da ne.

Ni Beatrice Frankopan-Korvin se ne spominje skoro nigdje u knjigama.

~Korvinova udovica Beatrice Frankopan udaje se za Jurja Bradenburškog koji je zbog svoje rastrošnosti morao rasprodati imanja po Zagorju. ~

ah, pa koliko se toga ne spominje po školskim knjigama, ne samo iz povijesti... no školska godina je ograničena, a broj sati povijesti još ograničeniji. uostalom, ne znam zašto bi ivan okićki ili beatrice frankapan bili značajniji od milijuna drugih koji nisu spomenuti.

no tema je zanimljiva, nadam se da će biti još doprinosa...

[Maja Sky]

Oke nisam znala da je iz knjige, da je navela bih
A šteta što su skračeni satovi....koliko bih ja mogla priča slušati iz povijesti :P
Zato i gutam Zagorku

Jeste li znali da na Cresu ~ Prema teoriji meksičkog znanstvenika Julia Salinasa Pricea, na ovom otoku se nalazila čarobnica Kirka, koja je začarala i opčinila Odiseja i argonaute.

[Zagorski Križar]

Dilecto Filio kaže:

bilo bi pošteno navesti da je ovaj citat preuzet iz knjige martine čuline moja baština.

...kao i da je ovo doslovni citat iz knjige rudolfa horvata povijest hrvatske

Zapravo je Slavko Pavičić - Hrvatska vojna i ratna povijest i Prvi svjetski rat

[Dilecto Filio]

Maja Sky kaže:

A šteta što su skračeni satovi....koliko bih ja mogla priča slušati iz povijesti :P
Zato i gutam Zagorku

zato bi ti trebalo biti žao što je malo školskih satova iz hrvatskog

Zagorski Križar kaže:

Zapravo je Slavko Pavičić - Hrvatska vojna i ratna povijest i Prvi svjetski rat

eto, može i to. iako i horvat i pavičić očito preuzimaju iz klaićeve serije "povjest hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća". citiram:

Kad je išao dalje na jug, pridružiše mu se neki hrvatski velikaši, kao vodički (blagajski) knez Stjepan, brat Babonićev, sa svojim i bratovim podanicima. Stjepan vodio je sa sobom 250 konjanik...

ne znam drugima, no meni je klaić još uvijek nenadmašiv po nekom literatnom užitku. na nekim mjestima često da mašati na volju, ali zanimljivo je to čitati kad se zažmiri na jedno oko. maja sky, svakakoti preporučujem njegovu gore navedenu povijest hrvata ako je još nisi vidjela

[Maja Sky]

zašto si mi post izbrisao :P

[Dilecto Filio]

Maja Sky kaže:

zašto si mi post izbrisao :P

divljenje mariji jurić zagorki je lijepo. ona je vrsna književnica. naglasak na književnica. međutim, ovo je forum o povijesti i povijesnim temama, a ne o književnosti i književnim temama. za ovo zadnje postoji forum književnost.