gravitacija fotona

[Faro]

Što se tiče pitanja oko gravitacije fotona, kada bi fotoni imali gravitacijski učinak, onda bi zraka svjetla, odnosno fotoni koji dugo putuju u određenom smjeru, morali gravitacijski osjećati jedan drugoga pa bi međusobno ulazili u interakciju približavajući se. Dakle putujući paralelno, kroz dovoljno vremena, zrake bi se trebale kolimizirati, tj dobili bi efekt nalik na laser. Analizirajući svjetlost dalekih svemirskih objekata takvo ponašanje fotona bi trebalo biti očigledno?

[krena]

Faro kaže:

Što se tiče pitanja oko gravitacije fotona, kada bi fotoni imali gravitacijski učinak, onda bi zraka svjetla, odnosno fotoni koji dugo putuju u određenom smjeru, morali gravitacijski osjećati jedan drugoga pa bi međusobno ulazili u interakciju približavajući se. Dakle putujući paralelno, kroz dovoljno vremena, zrake bi se trebale kolimizirati, tj dobili bi efekt nalik na laser. Analizirajući svjetlost dalekih svemirskih objekata takvo ponašanje fotona bi trebalo biti očigledno?

Sumnjam da se dva fotona mogu jedan drugome približavati zbog utjecaja njihove gravitacije. To se neće moće moći registrirati promatranjem svjetlosti dalekih zvijezda jer se zrake prostorno i "bočno" udaljavaju. Trebali bismo imati dvije paralelne laserske zrake koje će mo detektirati na jako velikoj udaljenosti.
I jako precizan detektor.

ža što se tiče gravitacije , foton ima svoju energiju: https://hr.wikipedia.org/wiki/Foton
Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju

Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan

Kako stvari stoje , kinetička energija stvara gravitaciju i to je dokazano kod orbite Merkura. https://hr.wikipedia.org/wiki/Zakret_perihela
Valjda onda i foton stvara gravitaciju zbog svoje energije dok se giba, ali će ta gravitacija biti jako, jako, jako mala.

Da se podsjetimo: https://www.forum.hr/showthread.php?t=8457

[skeptik]

Faro kaže:

U crnoj se rupi nalazi singularnost ili nešto slično tome. Fizika singularnosti ne postoji, prema tome možemo reći kako nemamo pojma što se u samim crnim rupama događa. Do horizonta događanja (event horizon), možemo znati, no unutar toga your guess is as good as mine.

Singularnost ne ispunjava čitavu unutrašnjost crne rupe. Singularnost se nalazi samo u središtu r=0. Za sve ostalo, my calculation is much better than your guess.

[skeptik]

krena kaže:

Da se podsjetimo: https://www.forum.hr/showthread.php?t=8457

Ha ha, Aganor, Geza i Hiarcs, to su bila vremena ...

[Wronski]

skeptik kaže:

Sudar dva fotona je različit od upada fotona u crnu rupu u tome što kod crne rupe foton, kad upadne u crnu rupu, i dalje postoji. Drugim rječima, energija fotona doprinosi ukupnoj masi crne rupe.

I ne mora biti crna rupa. Npr. ako imaš puno fotona u rezonancijskoj šupljini, dakle fotona zarobljenih u kutiji, energija tih fotona doprinosi ukupnoj masi kutije.

Naravno, sve to gledamo u sustavu u kojem ukupni sistem (crna rupa ili kutija) miruje, iako se pojedini fotoni gibaju.

U čemu je fora? Efektivna masa ukupnog sistema dana je relacijom (u jedinicama c=1) M^2=E^2-P^2, pri čemu su E i P ukupna energija i ukupni 3-impuls. No kako ukupni sistem miruje tj. P=0, slijedi da je M=E.

A dobro, što je masa crne rupe?

Stvar je u tome ako imaš, na primjer, Kerrovu crnu rupu i u njoj foton kojem geodezik nije na njenoj osi simetrije, strogo govoreći* takvo prostorvrijeme gubi oba Killingova vektora što ima za posljedicu da Komarovu masu ni u principu ne možeš izračunat.

U svakom slučaju se slažemo. Foton nema masu, a za dva ili više fotona koji nisu paralelni može se definirat neiščezavajući Lorentz skalar koji eksperimentalni čestičari s punim pravom zovu invarijantna masa.

*Pod ti mislim da je doprinos fotona u Tmini nezanemariv.

[Faro]

skeptik kaže:

Singularnost ne ispunjava čitavu unutrašnjost crne rupe. Singularnost se nalazi samo u središtu r=0. Za sve ostalo, my calculation is much better than your guess.

Tvoje kalkulacije unutrašnjosti crne rupe mi ne znače ništa. Osim toga crne rupe, osim gravitacijskih učinaka, i vjerojatno hawkingovog zračenja, ne pružaju nikakvu drugu mogućnost opažanja, analize ili eksperimenta za današnju fiziku. Tako da poštenije je reći, kako iza horizonta događanja, sudbina fotona, stanje materije i sličnog je nepoznanica.

[Faro]

krena kaže:

Sumnjam da se dva fotona mogu jedan drugome približavati zbog utjecaja njihove gravitacije. To se neće moće moći registrirati promatranjem svjetlosti dalekih zvijezda jer se zrake prostorno i "bočno" udaljavaju. Trebali bismo imati dvije paralelne laserske zrake koje će mo detektirati na jako velikoj udaljenosti.
I jako precizan detektor.

ža što se tiče gravitacije , foton ima svoju energiju: https://hr.wikipedia.org/wiki/Foton
Foton je elementarna čestica cjelobrojnog spina, kvant elektromagnetskog zračenja, koji se u vakuumu giba brzinom svjetlosti c. Nema masu mirovanja, a sadrži energiju

Energija fotona može se prikazati i u drugom obliku, koji je matematički korektan

Kako stvari stoje , kinetička energija stvara gravitaciju i to je dokazano kod orbite Merkura. https://hr.wikipedia.org/wiki/Zakret_perihela
Valjda onda i foton stvara gravitaciju zbog svoje energije dok se giba, ali će ta gravitacija biti jako, jako, jako mala.

Da se podsjetimo: https://www.forum.hr/showthread.php?t=8457

Čudan je taj foton kao čestica, mislim hajmo pokušati zamisliti nekakvu materijalnu česticu veličine nekoliko metara ili nekoliko kilometara Primjerice koliko bi veliki bio foton nekog radio vala, dugovalnog, ili ovaj od 50 Hz? Nekako, si ne mogu prispodobiti stvarnu čestičnu prirodu fotonu, prije bi rekao da on pri visokim frekvencijama (tipa svjetlosti i više) daje privid čestice.

[sali]

Faro kaže:

prije bi rekao da on pri visokim frekvencijama (tipa svjetlosti i više) daje privid čestice.

nije li to prava suština stvari, ako nešto miriše kao jabuk, izgleda kao jabuka, ima okus kao jabuka, onda valjda to i jeste jabuka

[Faro]

sali kaže:

nije li to prava suština stvari, ako nešto miriše kao jabuk, izgleda kao jabuka, ima okus kao jabuka, onda valjda to i jeste jabuka

Ne. Kako to izgleda foton radio vala? Materijalna čestica kojih dimenzija?

[sali]

Faro kaže:

Kako to izgleda foton radio vala? Materijalna čestica kojih dimenzija?

prvo, foton je dualne prirode, on postaje čestica tek trenutkom uništenja
mada to nije ništa loše, fotona bez toga nemožemo niti konstatirati

drugo, šta znači materijalna čestica? čestica nije zrno nečega, nego naprosto nešto što ima svojstvo masu, a masa daje dva efekta: inerciju i gravitaciju
pri tome je svojstvo 'masa' nešto kao i druga svojstva, nalektrisanje ili spin
masa nije direktno vezana sa dimenzijom
inercija fotona nije upitna jer sunčani vjetar može pogoniti [međuzvjezdanu] letjelicu sa 'fotonskim' jedrom

ostaje pitanje gravitacije

[Faro]

sali kaže:

prvo, foton je dualne prirode, on postaje čestica tek trenutkom uništenja
mada to nije ništa loše, fotona bez toga nemožemo niti konstatirati

drugo, šta znači materijalna čestica? čestica nije zrno nečega, nego naprosto nešto što ima svojstvo masu, a masa daje dva efekta: inerciju i gravitaciju
pri tome je svojstvo 'masa' nešto kao i druga svojstva, nalektrisanje ili spin
masa nije direktno vezana sa dimenzijom
inercija fotona nije upitna jer sunčani vjetar može pogoniti [međuzvjezdanu] letjelicu sa 'fotonskim' jedrom

ostaje pitanje gravitacije

Pa mislim da je pitanje inercije elektromagnetnog vala, zaključeno time da EM ne podliježe inerciji. Drugo teško da postaje čestica u trenutku uništenja. Jer kad je uništen, više ne postoji ili?

[sali]

Faro kaže:

Pa mislim da je pitanje inercije elektromagnetnog vala, zaključeno time da EM ne podliježe inerciji. Drugo teško da postaje čestica u trenutku uništenja. Jer kad je uništen, više ne postoji ili?

upravo, tek činom sraza (uništenja) on se manifestira kao čestice, bio i nema ga više ...

a o inerciji, spomenut je foton elektromagnetnog radio vala, a ne elektromagnetni val
inercija, promjena količine kretanja, razmjena kinetičke energije, sve je to istoznačnica jednog pojma, ili ne?

[Faro]

sali kaže:

upravo, tek činom sraza (uništenja) on se manifestira kao čestice, bio i nema ga više ...

a o inerciji, spomenut je foton elektromagnetnog radio vala, a ne elektromagnetni val
inercija, promjena količine kretanja, razmjena kinetičke energije, sve je to istoznačnica jednog pojma, ili ne?

Pa nisam baš siguran, kao prvo tijelo sa inercijom mirovanja ne može se kretat brzinom svjetla c, dok svjetlo to čini. Drugo, tijelo sa inercijom opire se ubrzanju, odnosno potrebno je ulagati energiju da bi se tijelo ubrzalo. Foton u vakumu čim je emitiran, bez akceleracije, kreće se odmah brzinom c.

[R A V E N]

Već je dat mislim barem približno tačan odgovor na ovoj temi, a to je da je struktura prostora (ili prostorvremena?) distorzirana gravitacijom, pa zato dolazi do zakretanja svjetlossti.

Neka letjelica je propustila laserski zrak pored Jupitera (ili Saturna?) i detektovano je odstupanje od prave linije.

[Faro]

R A V E N kaže:

Već je dat mislim barem približno tačan odgovor na ovoj temi, a to je da je struktura prostora (ili prostorvremena?) distorzirana gravitacijom, pa zato dolazi do zakretanja svjetlossti.

Neka letjelica je propustila laserski zrak pored Jupitera (ili Saturna?) i detektovano je odstupanje od prave linije.

Vjerojatno dolazi do promjene brzine svjetla u gravitacijskom polju (dakle delta v(c)), pa analogno promjeni brzine svjetla u nekom drugom mediju pr. vodi, dolazi do refrakcijskog fenomena koji mi detektiramo kao otklon od pravocrtnog kretanja.

[BolajiBadejo]

Kako u astronomiji funkcionira gravitacijska leća?

[skeptik]

BolajiBadejo kaže:

Kako u astronomiji funkcionira gravitacijska leća?

Gravitacijska leča nije alat nego fenomen. Drugim rječima, to nije uređaj koji koriste astronomi da bi bolje vidjeli udaljene objekte. To je pojava da čitava galaksija svojim gravitacijskim poljem skreće putanje svjetlosnih zraka, tako da astronomima na Zemlji objekt koji se nalazi iza galaksije izgleda drugačije. Dakle čitava galaksija djeluje kao gravitacijska leća.

[BolajiBadejo]

skeptik kaže:

Gravitacijska leča nije alat nego fenomen. Drugim rječima, to nije uređaj koji koriste astronomi da bi bolje vidjeli udaljene objekte. To je pojava da čitava galaksija svojim gravitacijskim poljem skreće putanje svjetlosnih zraka, tako da astronomima na Zemlji objekt koji se nalazi iza galaksije izgleda drugačije. Dakle čitava galaksija djeluje kao gravitacijska leća.

Naravno da je fenomen. Nisam ni mislio da netko lansira i koristi instrument koji se zove - gravitacijska leća

[skeptik]

BolajiBadejo kaže:

Naravno da je fenomen. Nisam ni mislio da netko lansira i koristi instrument koji se zove - gravitacijska leća

OK, a što ti onda točno nije bilo jasno? I jeli ti moj odgovor to razjasnio?

[BolajiBadejo]

skeptik kaže:

OK, a što ti onda točno nije bilo jasno? I jeli ti moj odgovor to razjasnio?

Vjerojatno dolazi do promjene brzine svjetla u gravitacijskom polju (dakle delta v(c)), pa analogno promjeni brzine svjetla u nekom drugom mediju pr. vodi, dolazi do refrakcijskog fenomena koji mi detektiramo kao otklon od pravocrtnog kretanja.

Ovo me malo zbunilo. Kad bi ovo bilo točno, bi li gravitacijska leća bila moguća?