Studiji povijesti!? i što nakon njih?

[mohorovicica]

Michael Collins kaže:

Zadar je drugi koliko čujem ili samo neka polja?

Od 50-60 studenata nekoliko ih da prvu godinu, dosta težak je faks, tako da ne znan jel ti baš pametno u zadar...al istina se i nauči dosta, priča san s tipom koji je u osijeku studira i čak završija i to nema veze s faksom u zadru...ako tražiš neki šta brži završetak uz šta manje truda mislim da su pula i osijek dobre opcije.

[car_iz_Osijeka]

Tuli_Kupferberg kaže:

To je doista zadnji program koji valja studirati na Odsjeku za informacijske znanosti.

U svakom slučaju Filozofski fakultet u Zagrebu je najjači. Tu nema nikakve dileme. Isto tako, nema nikakve dileme da je studij u Osijeku, nažalost, najgori.

Apsolutno Iako ima par nada u kadru... ali samo par(potencijalno i u značenju dvoje).

[Tuli_Kupferberg]

car_iz_Osijeka kaže:

Apsolutno Iako ima par nada u kadru... ali samo par(potencijalno i u značenju dvoje).

Da. A to dvoje je 66% asistenata koji su regularnim putem doktorirali i stekli docenturu otkad je studij osnovan 1996.

I k tome su povjesničari, a ne pravnici ili arheolozi. Baltina fascinacija pravnicima je nevjerojatna

Da me se krivo ne shvati, to ne znači da smatram da su alumni Odsjeka po završetku studija u pravilu loši stručnjaci. Pogotovo mlađe generacije (što pripisujem dijelom angažmanu 50% od spomenutih 66%). Da ne kažem kako onima koje povijest zbilja zanima, a nije im samo drugi predmet koji treba odraditi, pa nekog vraga i čitaju, promišljaju o stvarima itd., edukativno može i djelovati ta količina gluposti koju se može čuti/pročitati od pojedinih nastavnika kao trajni podsjetnik što jedan historiograf ne smije činiti. Ali, ako netko želi i ima prilike slušati, u pravilu, daleko ozbiljnije znanstvenike, onda je to FFZG. Ako studij u Osijeku jednog dana ne ukinu, što bi mi bilo žao, ali se ne bih čudio, dugo će trebati da se nastavnički kadar ekipira jer se vodstvo studija, tj. Balta, opredijelilo za paradigmu koja je po tom pitanju neopisivo autodestruktivna, a tijekom 18-19 godina je metastazirala u ovo što imamo danas: dva profesora za koje se može reći da trebaju biti tu gdje jesu. Ostali bi trebali biti negdje drugdje.

Prednost Osijeka su: sam grad koji je jeftniji od drugih, a ima solidnu studentsku infrastrukturu, pa ako netko baš ne pati od velegradskog doživljaja studentskog života... Osijek je prilično udoban grad za život.

Isto tako, želi li netko studirati jezike uz povijest, u Osijeku su odjseci za anglistiku i germanistiku prvoarzredni.

[nikolica]

Povijest se isplati studirati ako imate debelu vezu koja će vas uhljebiti negdje.ta veza može biti osoba ili politička stranka.ogromna većina mojih ex kolega uopće ne radi.završili povijest i uopće ne rade ili rade poslove uz koje životare.samo njih 4-5 radi u struci i to zato jer su članovi hdz/sdp pa su ih stranke pogurale.kolege šalju hrpu zamolbi,prijavljuju se na natječaje koji su ustvari farsa jer su mjesta unaprijed obećana i rezervirana.od svih humanističkih smjerova najviše nezaposlenih je upravo povjesničara.ja i kolege smo studirali na hr.studijima.tu si u startu u hendikepu jer ffzg ima veći značaj i ugled tako da poslodavci uvijek biraju nekoga s diplomom ffzg ispred diplome hr.studiji.
O bivšem faxu sam čuo da se poprilično srozao.ova kriza i rezanja u školstvu su poprilično osakatili fax.kada je na vlast došao sdp gamad sa ffzg je preko svojih veza pokušala ugasiti studije.znam da su čelnici faxa imali gadne probleme sa rektorom bijelišom kojeg su opet pritiskali ovi iz politike.na kraju fax je opstao ali to više nije to što je prije bilo.neki smjerovi su ukinuti,dosta suradnika i profesora je otišlo jer fax više nema novaca.sada je situacija da jedan profesor drži više kolegija što je prije bilo nemoguće.u moje vrijeme na predavanja su nam dolazili profesori zaposleni na ffzg,ffzd ili ljudi zaposleni na raznoraznim institutima koji su bili stručnjaci za određeno područje.sve su to bili vrhunski povjesničari koji imaju svoje ime i prezime u akademskoj zajednici.mene osobno su posebno oduševljavali profesori iz zadra koji su priznati povjesničari,a opet nisu bili uštogljeni nego opušteni i pristupačni.njihova predavanja su mi bila najznimljivija.nažalost oni su otišli kada je počela ova saga oko gašenja studija i rezanja proračuna fakulteta.dobra stvar je ta da oni i dalje predaju na matičnom ffzd.
Znači ako netko želi upisati povijest onda mu moram preporučiti ffzg ili ffzd.studiji su uništeni od strane politike.joj kada se sjetim profesora koji su dolazili držati neke radne grupe s ffzg i njihovo iznenađenje s našim nastavnim programom koji je bio čak i ispred u nekim stvarima u odnosu na njihov.uvijek su gledali studije posprdno i sa visokog.a istina je bila da su imali samo tradiciju i ugled.kvaliteta je tu negdje bila.eto nadam se da sam pomogao.ako i upišeš povijest budi samo uporan.fax ionako završavaju oni koji su marljivi i uporni.

[thucydides]

upravo ovo što je nikolica napisao, posao kao povjesničar/prof. povijesti je vrlo teško naći, isključivo uz debelu vezu. nažalost, govorim iz iskustva, otkad sam diplomirao (na ffzg-u) radim sve samo ne ono što sam diplomirao. zato svima, koji entuzijastično najavljuju svoje planove o studiranju povijesti, kažem da prvo posjete stranicu HZZ-a i potraže broj nezaposlenih povijesničara/prof. povijesti, te da se ponovno zapitaju dal im je to pametna odluka. znam da zvuči vrlo pesimistično, al takva je i brojka nezaposlenih povjesničara na burzi.

http://burzarada.hzz.hr/Poslodavac_PregledPonude.aspx

da danas mogu birati faks, u najširem luku bih izbjegavao one humanističkog il ekonomskog predznaka. al eto, to je samo moje mišljenje

[car_iz_Osijeka]

Tuli_Kupferberg kaže:

...

Sve znaš, kolega Balta je jedno posebno iskustvo, bilo bi super da predaje katkada i na ostalim studijima - tko nije prisustvovao ne može to zamisliti

Iako sam se iznenadio kada sam pročitao da više nije voditelj odsjeka - očito nešto povezano s akreditacijom fakulteta. Naravno da nije postavljena jedina nada za ikakav napredak kvalitete odsjeka, nego Jasna Šimić - divna osoba, ali neambiciozna i suviše neozbiljna. Ne moramo ni komentirati otkud baš ona na čelu.

Dodao bih pod potencialno kvalitetne studije i kroatistiku. Ima dosta dobrog kadra i kvalitetnih kolegija, uz veliki problem ispolitiziranosti jezičnog dijela studija i nepotpune književnosti. Ipak, studenti koji imaju kapacitete oduprijeti se vrbovanju u tabore i koji izabiru provjerene izborne, mogu jako puno izvući sa studija.

Ali dosta o Osijeku, navratite svi na cugu i onda se vratite na FFZG ili ZD

[nasmijanonebo]

Ffzg je najbolji. Os bi bio dobar da maknu Baltu i da uzmu Andrica da vodi taj studij. Sto se tice studija informatologije na FFZG, to nema veze s informatikom. Informatika i informatologija su razlicite branse. Na informatologiji ima smjerova na 4.godini: muzeologija, knjiznicarstvo, arhivistika, nakladnistvo, opca informatologija. Najmanje tesko naci posao je sa knjiznicarstvom, s opcom inform neki predaju u skoli informatiku (par njih znam). Za povjesnicare nema posla previse, mora se imati debela veza.

[24cof24]

Pozdrav ovdje budući student povijest na HKSu (Zagreb). Ove godine sam upisao prvi semestar, ali u cilju mi je sljedeće godine se prebacit na Filozofski u Zagrebu i uz povijest studirat i arheologiju, geografiju ili anglistiku.. jer ipak svaki fakultet ima različitu reputaciju i na žalost, mnogi imaju predrasude prema katoličkom sveučilištu iako se povijest uči na istoj razini kao i na drugim studijima bez "crkvenog svjetonazora/propagande".

Naime, želim otvorit ovu temu kako bi možda buduće generacije povijesti mogle primiti nekoliko korisnih savjeta oko studija ili mogučnosti zaposlenja nakon njih. Većini je u cilju biti profesor povijesti, iako postoje mnogo (možda samo meni) zanimljivija područja; od rada u državnom arhivu (http://www.arhiv.hr/arhiv2/Onama/Ustroj/index.htm), do "običnog" turističkog vodiča ili rada u razno raznim muzejima.

Moj savjet je da ako želite upisat povijest da vam primarni studij bude Filozofski i da ako nemate dobrih veza da dajete sve od sebe za što bolje rezultate.

[Horvan]

Gdje se sve može zaposliti nakon studiranja povijesti?

[lavore]

HORVAT IVAN2 kaže:

Gdje se sve može zaposliti nakon studiranja povijesti?

Studij povijesti - poslije je teško zapošljivo zanimanje, moraš svakako doktorirati da bi imao neku sigurnost u životu i zaposlio se bez potezanja veza, političkih, obiteljskih ...Svakako pored engleskog dobro savladati još jedan jači strani jezik.

[Horvan]

lavore kaže:

Studij povijesti - poslije je teško zapošljivo zanimanje, moraš svakako doktorirati da bi imao neku sigurnost u životu i zaposlio se bez potezanja veza, političkih, obiteljskih ...Svakako pored engleskog dobro savladati još jedan jači strani jezik.

prijedlog za jezik?

[Eror Beara]

Otići u arhive i pronaći nešto novo.Zasigurno ima pregršt toga što čeka izaći van.

[Dilberth]

HORVAT IVAN2 kaže:

prijedlog za jezik?

Turski! Postoje bezbrojni dokumenti u turskim arhivima koji se odnose na nase krajeve i narode, koje mozes proucavati, a za koje vjerujem da je malo tko ozbiljno iztrazivao.
Morao bi naravno nauciti i arapsko pismo. Danasnji turski je ociscen od perzijskih i arapskih tudjica, ali gramaticki je bitno isti kao i stari otomanski turski.

Jeste da to sve izgleda malo teze, ali u drugu ruku nije potrebno da imas govorno znanje tog jezika. Dovoljno je "knjisko" znanje, a bio bi glavni na sveucilistu.

[Horvan]

Dilberth kaže:

Turski! Postoje bezbrojni dokumenti u turskim arhivima koji se odnose na nase krajeve i narode, koje mozes proucavati, a za koje vjerujem da je malo tko ozbiljno iztrazivao.
Morao bi naravno nauciti i arapsko pismo. Danasnji turski je ociscen od perzijskih i arapskih tudjica, ali gramaticki je bitno isti kao i stari otomanski turski.

Jeste da to sve izgleda malo teze, ali u drugu ruku nije potrebno da imas govorno znanje tog jezika. Dovoljno je "knjisko" znanje, a bio bi glavni na sveucilistu.

hvala na prijedlogu ali mene više zanima politička povijest prve polovice 20. stoljeća i slično

[Pomorac35st]

HORVAT IVAN2 kaže:

Gdje se sve može zaposliti nakon studiranja povijesti?

najbolje se odmah uclaniti u neku stranku! tvoje je samo da diplomiras i onda ti ide neiscrpna karijera u expertizi ko je bio u pravu u ww2,ustase ili partizani

[Horvan]

Pomorac35st kaže:

najbolje se odmah uclaniti u neku stranku! tvoje je samo da diplomiras i onda ti ide neiscrpna karijera u expertizi ko je bio u pravu u ww2,ustase ili partizani

nije samo ww2 prva polovica 20.st. i sto me napadas i zakljucujes odmah neke stvari o meni

[Kalijaga]

HORVAT IVAN2 kaže:

hvala na prijedlogu ali mene više zanima politička povijest prve polovice 20. stoljeća i slično

U tom slučaju francuski i engleski je ''must'' zbog toga što su svi sporazumi, mirovni ugovori i sl. sastavljeni na ovim jezicima. Pri tome ti je poželjno da se radi o pravnom, diplomatskom i poslovnom francuskom i engleskom.

[lavore]

HORVAT IVAN2 kaže:

prijedlog za jezik?

Znanje jačih jezika u EU

Njemački (gornjonjemački) se kao strani jezik uči u čitavom nizu zemalja; u Europi je poslije engleskog najrašireniji.
Poslije engleskog, njemački se jezik najčešće koristi na internetu , a slijede ga francuski , japanski, španjolski i kineski. Više od osam posto stranica na internetu su na njemačkom jeziku. Čini mi se da bi njemački bio najracionalniji izbor (poslije neupitnog engleskog) za nas u Hrvatskoj.

U svijetu, učenje stranih jezika u školama je ovim redom: engleski, francuski, španjolski, njemački, talijanski.

Ljubav, sklonost prema nekom jeziku, je najbolji pokazatelj kod odluke o učenju nekog jezika.

[whitestone]

Možda ne bi bilo loše spojiti sve ovakve teme u jednu. baš je nedavno bila: https://www.forum.hr/showthread.php?t=832103

Što se tiče predrasuda, kao što ih neki imaju prema HKS tako ih neki imaju i prema FFZG. Ako su one osnovan razlog tvoje želje za prelaskom, onda ne trebaš prelaziti. Ako uspiješ na FFZG upisati nešto dvopredmetno onda super. Iako podsjećam da je diplomski studij povijesti na FFZG isključivo jednopredmetan. Više o tome na gornjem linku.

Što se tiče zaposlenja, teorijski se možeš zaposliti na jako puno mjesta. U praksi se to svodi na školu. Kako vidim da su se ljudi ovdje usredotočili na ovu daleko manju šansu u kojem bi se povjesničar bavio znanošću nešto više o tome. Skoro na svakom mjestu gdje se znanstvenik može zaposliti traži se određeni pedigre. Zato nije rijetko da znanstvenici prvo rade u školama gdje se paralelno bave istraživanjima i onda, ako uspiju napraviti nešto vrijedno spomena, tek dobe priliku za zaposlenje u nekom znanstvenom području (arhiv, neki institur, fakultet). To je naravno jako teško postići.

Što se tiče jezika. Općenito najtraženiji jezici su i dobra preporuka za povjesničara. Ako želiš istraživati u turskim arhivima onda je turski super, ali valja se zapitati hoćeš li uspjeti doći to turskih arhiva, koliko će ti vremena trebati da nađeš neki vrijedan dokument i naravno čime češ sve to platiti.

[Horvan]

Znam da je francuski dugo bio glavni jezik diplomacije,npr. austro-ugarska objava rata srbiji je bila na francuskoj,ali je težak za naučiti pogotovo jer bi ga vrlo malo koristio izvan povijesti

njemački bi više koristio al se on također čini težak

talijanski sam učio par godina,najčešće sam ga imao 4,ali nije mi nešto drag i nebi ga puno upotrebljavao

španjolski se čini najlakši al bez puno koristi

zar svatko tko studira povijest ili npr. geografiju mora postat profesor,htio bi se baviti poviješću kao znanosti

Ugl. Hvala na savjetima