SAR, HEMS, CSAR

[AMARU]

Podosta sam involviran u HEMS i SAR pa bi htio samo razjasnit par detalja-je da je off topic, ali već kad se povuklo pitanje-prijedlog i gotov proizvod za HEMS postoji već par godina, ali konstantno se sve zaustavlja po raznim ladicama ministarstava, nitko ne želi donijeti odluku. Po važećim zakonima EU civili nemaju šta radit u vojnoj letjelici i naprosto je nezamislivo da se HEMS radi s Mi-8, a koliko to tek košta bolje ne pitajte, ali naši "vladari" imaju čudnu logiku, svi misle da let HRZ-a(jer ga ne plaća nitko osim MORH-a) ne košta ništa, a sami znate da Mi-8 ili An-32 troše podosta goriva,a ostalo da i ne spominjem. Ponavljam, postoji prijedlog, postoji rješenje i za par mjeseci HEMS i SAR mogu postat operativni s prikladnim letjelicama i obučenim ljudima(kojih u RH ima, i to podosta) i još sve to s nikakvim troškovima za državu, ali netko na vrhu nikako da donese odluku...kad postanemo član EU morat će se donijet neka ad hoc odluka i onda će to vjerojatno radit neki stranac jer naša država to nije "prepoznala" na vrijeme.

[Decimus]

"Put u pakao popločan je dobrim namjerama."

Osobno, nikad nisam dovodio u pitanje humanost i potrebu da se spasi ljudski život, pa makar čovjek bio prevežen i borbenim helikopterom. Međutim, ako se to ponavlja iz dana u dan treba li početi razmišljati o nabavi nečeg učinkovitijeg i racionalnijeg? Posada svakog MI-8/117 je sigurno ponosna kad spasi život (pogotovo život djeteta), a i ja bih bio. ALi...

U ovoj državi (koju smo krvavo stekli) nitko ne razmišlja o državnim novcima kao svojim. Ali ako za trenutak počnemo i zamislimo da su državni novci naši vlastiti (u pozitivnom smislu) bi li i onda recimo za svakodnevni odlazak na posao koristili TAMić ili kakav drugi kamiončić?

Bi li i onda susjedima govorili da su ludi i neracionalni ako kažu da si trebamo kupiti Punto, Clio ili Polo i bi li i tada govorili "što će mi autić kad već imam kamiončić"? Troši ali jebiga, njega imamo!" Bi li se to isplatilo kroz par godina? Servis, tehnički, gorivo, kategorije vozačke, dijelovi? Bi li se onda moglo nešto i uštedjeti (osim na hrani, obuci i grijanju)? Ali jebiga, državni novci su nešto strano, tuđe, nepostojeće, neopipljivo i apstraktno.

Kakav smo narod, da dobijemo Ferrarija na lutriji, montirali bi mu euro kuku, u Pevecu bi na akciji kupili autoprikolicu i napravili ga "višenamjenskim". Tako nam je jeftinije.

"Naši" (opipljivi) novci su nešto drugo. A onda kad dođeš u WC u kakvu bolnicu psuješ sve redom jer je WC zapišan i prljav, a papira nema. A u krizi se država prvo odriče WC papira. Iako se sranja nikad ne bi odrekli.

[Buck]

Da, nama je dovoljno 6 helikoptera da pokrijemo potrebu za SAR ali i hitnim transportima oboljelih i stradalih. Veći dio troškova bi i tako snosila osiguranja i HZZO (tako je to barem rješeno u EU) uz dodatne subvencije od strane Županija ili države (no to nije previše). Recimo Eurocopter EC 135 (koristi ih Austrija npr.) stoji oko 3,5 mil. € po letjelici, što bi bilo ukupno oko 22 mil.€ za 6 helikoptera (to nije previše). Time bi bili riješeni svi naši problemi kada je riječ o brzom transportu ozlijeđenih i oboljelih.

Link: http://en.wikipedia.org/wiki/FileC135T1.jpg

[9aplus]

Nama radi konfiguracije treba 6 spremnih helikoptera 24/365,
što u naravi ispada da ih treba 8-10.
Nadalje uz svaki taj spremni treba minimalno 10 pilota i 10 mehosa ako se radi 24 h ili 6 + 6 ako se radi samo dan.
U RH ima 20tak civilnih dozvola (policija je uračunata u taj broj)
Za SAR & HEMS treba ipak malo veći stroj od EC135 .
Za taj malo veći pilot treba minimalno 1000 h naleta te rating na tipu
a preko još i instrumentalna IFR i NVG specijalnost.
E takvog pilota nemamo niti jednog...a treba nam 60

Ovo što se sada radi je SEKUNDARNI medicinski transport zrakom....

[zdrug2000]

9aplus kaže:

Nama radi konfiguracije treba 6 spremnih helikoptera 24/365,
što u naravi ispada da ih treba 8-10.
Nadalje uz svaki taj spremni treba minimalno 10 pilota i 10 mehosa ako se radi 24 h ili 6 + 6 ako se radi samo dan.
U RH ima 20tak civilnih dozvola (policija je uračunata u taj broj)
Za SAR & HEMS treba ipak malo veći stroj od EC135 .
Za taj malo veći pilot treba minimalno 1000 h naleta te rating na tipu
a preko još i instrumentalna IFR i NVG specijalnost.
E takvog pilota nemamo niti jednog...a treba nam 60

Ovo što se sada radi je SEKUNDARNI medicinski transport zrakom....

Ali nije neizvedivo,bilo bi to vec i rijeseno da normalni ljudi donose odluke,a treba nam svakako takva sluzba. A taj veci je Eurocopter Douphin(valjda sam dobro napisao) ili jeftinija kineska izvedenica Z-9 za obadva.

[AMARU]

bilo bi idealno 6, ali to je bajka, a i nije prijeko potrebno...bilo bi sasvim dovoljno(za početak) imat 2 heli. spremna za let. EC-135 nije mali, sasvim bi zadovoljio naše potrebe...no, vratimo s na temu

[dk1]

recimo da jednog dana vi ili netko vama blizak doživite prometnu nesreću.
čekate sat vremena i konačno stiže vojni doktor u patriji...
u ovoj situaciji možete reći:
a) bravo dečki, radite posao koji nije vaš,za koji niste opremljeni i koji vam nitko neće platiti. svaka čast
ili
b) pa dobro majku mu, zar nismo u stanju kupiti neki citroen jumper, organizirati neku službu ko svaka normalna država od bangladeša do norveške

oba razmišljanja su opravdana i ispravna, samo zavisi kakav ste tip čovjeka.
ja sam b.

kad su prije neki dan oni slovenci stradali na jahorini, spasio ih je austrijski sfor,unprofor-šta li već, helikopterom koji brat bratu vrijedi manje od 500 000 eura.nitko me ne može uvjeriti da bosna i hercegovina nema novca za takav helikopter ali što bi ljudi trošili pare kad drugi rade za njih besplatno

isto je i u hrvatskoj. što bi netko davao pare kad vojska radi besplatno.

ove gore brojke su neka idealna situacija do koje možda dođemo 2050.
ali moramo krenuti od nečega. za početak 90% posla je u dalmaciji. da smo bili pametni mogli smo umjesto 10 bell 206 jetrangera ( što nam je i onako previše) uzeti i bar jedan bell 206 longranger. nisu neki najmoderniji strojevi ali eto, ljudi rade i sa njima. za hems su sigurno primjereniji od milova a ta 2-3 sar-a godišnje nek odradi vojska. i koštaju samo oko 2 mil dolara. ako već država neće, nek skupe 4 dalmatinske županije. svaka po 500 000. toliko potroše svaki put kad iskopaju rupu 2x2.
p.s
http://www.lifeteam.net/service_area/bases

privatna američka firma koja ima STO DESET helikoptera i svoje usluge pruža u svakoj selendri od 20 000 stanovnika

[Hollow Point]

AMARU kaže:

bilo bi idealno 6, ali to je bajka, a i nije prijeko potrebno...bilo bi sasvim dovoljno(za početak) imat 2 heli. spremna za let. EC-135 nije mali, sasvim bi zadovoljio naše potrebe...no, vratimo s na temu

Budući da si u nekoliko navrata pisao o ovoj tematici po raznim temama zanima me možeš li, ako imaš volje i vremena, otvoriti temu o civilnom SAR u Hrvatskoj? Recimo započneš sa malo dužim postom pa ćemo onda dalje raspravljati.

Mislim da je to jako zanimljiva tema koja zaslužuje svoje mjesto na forumu.

[9aplus]

EC-135 nije mali, sasvim bi zadovoljio naše potrebe

Bojim se da ne poznaješ tip u detalje te EASA regulativu jer:
Hipotetski polijetanje po noći znači:
- 2 pilota
- 2 medicinara
koji voze 1 hipotetskog pacijenta, taj helikopter je samim time prekrcan, ima jako ograničen domet a da bi imao IFR rezervu
od 30 min, ako otkaže respirator, jedini način ručnog CPR je da se jedan kopilotski sic okrene prema natrag, pa onda više
nemaš drugog pilota. Kada dodaš hoist (to ti je ona dizalica sa strane) performansa opadne još i više, stoga nema šanse za SAR.
Ispad jednog morora duži od 60 sec znači ispad glavnog reduktora koji je tako dizajniran.

Minimum je BK117 C1 ili AW109 ili AS365 ili MD 902 ili B212 možda B429 u naravi helikopter poletne težine 3000 - 5000 kg (MTOW)

EC 135 da, isključivo HEMS samo za dan, te u vizualnim uvjetima.... uostalom tako se i koristi u Austriji i Njemačkoj

[AMARU]

da, koristi se za HEMS, a njegov udio u SAR-u je osjetno manji, ali većinu stvari odrađuju još manji lame ili SA B2, a tek u manjem djelu veći EC 145...ne poznajem regulativu do detalja, ali znam na čemu rade jer sam i sam letao s njima, ali svakako hvala na opasci...obično ti je winch operator ujedno i medicinar i spašavatelj
P.S. SAR se ne izvodi po noći pa ti ni ne trebaju 2 pilota, a vjeruj mi gotovo nitko ih ni nema(vani paze na troškove i više nego na pravila)
predlažem da ovu raspravu nastavimo PM-om ili otvorimo temu jer trujemo topic

[9aplus]

Ma ne trujemo topic jer je nekom čudnom nuždom vezan za HRZ
evo već 15 godina
Ali poslušajmo savjet Mod-a pa otvorimo poseban topic, ti počni a mi ostali
ćemo nastaviti. Uostalom nije isključeno da se i znamo ;-) ako ti se neda
pisati uvod reci, budem ja zalijepio jedan moj tekst...

PS SAR iznad mora se izvodi i po noći a mi ga falabogu imamo 50k km2

[dk1]

9aplus kaže:

PS SAR iznad mora se izvodi i po noći a mi ga falabogu imamo 50k km2

da, ali ga svugdje u svijetu rade mornarica ili obalna straža.
mi smo u 20 godina imali čini mi se jedan slučaj ( infarkt na cruiseru)

[9aplus]

Bilo je više, nažalost naši nisu primjereno opremljeni niti za to... fali autopilot, NVG, IFR avionika
hoist od 300 kg, nitesun, radar, VHF marine radio, ali i SOP procedure...

Da radi samo vojska baš ne stoji napr. za UK ili CAN gdje je sustav mješovit
obično vojska radi u međunarodnim vodama (pokazivanje zastave)

Imaš frišak primjer Norrlandsflyg iz Švedske SAR od 2002., privatni operator
otkupljen od države ali nastavlja raditi kao civilna služba sa S76 helićima

Evo malo RAF literature koga zanima:
http://www.raf.mod.uk/rafsearchandrescue/rafcms/mediafiles/786C1D69_5056_A318_A8A97B2C43CB3E85.pdf

[AMARU]

S obzirom da se pokazala potreba evo teme pa možemo ovdje raspravljat o SAR-u, HEMS-u kod nas, a nadam se da će se naći i ponešto podataka i interesanata za ono što treba raditi HRZ-CSAR.
Po međunarodnoj praksi i EU normama SAR i HEMS(u većini zemalja) rade isključivo civilne strukture. Postoji cijela lepeza helikoptera koje koriste s tim da za HEMS idu isključivo dvomotorni, a za SAR to nije obaveza.
Molim modove da ovdje prebace postove o ovoj temi s teme Budućnost HRZ ...

Trenutno je stanje kod nas približno ovakvo-SAR, HRZ sudjeluje s Mi-8(gotovo nikad s Mi-171), a na poziv HGSS-a koji ujedno i obavlja spašavanje. HEMS se radi, opet, s MI-8 uz lječnike HMP-a u sezoni, ponekad i HGSS, a van sezone samo s ekipom HRZ-a. Postoji jedan medicinski Mi-8, ali nisam ga vidio već duže pa ne znam jel operativan. Ekipe operativaca-HRZ, HGSS, HMP su odlične i jako dobro surađuju, ali problemi nastaju u vrhu. Za sada to klapa, ali to nije sustav kakav trebamo i možemo imati.
Za prvi post toliko...

[9aplus]

Napisano u ljeto 2009. u nastavku sve do 2011(3).

HEMS i SAR u Hrvata, jučer i danas, a tko zna sutra

Turizam kao ključna gospodarska grana RH kao bitan faktor predmijeva sigurnost naših gostiju, vozača na cestama, jedriličara na moru, splavara na rijekama, planinara u planinama. Naša krilatica „Hrvatska, mala zemlja za veliki odmor“ bi mogla u ovom trenutku imati i svoju crnu verziju „Hrvatska, mala zemlja, daleko od Zlatnog sata“.
Ova činjenica zvoni još i jače u ovoj godini recesije, kada očekujemo domaće i strane turiste kao goste tipa „last minute“ da u zadnjem trenutku dođu, odmore se i sigurno vrate cestom i morem. U tom svjetlu pisati o SAR i HEMS operacijama u RH je sve, samo ne lako i jednostavno, štoviše pisati a da se pri tome autori nekome ne zamjere (čak i bez namjere) još je teže. Zato krenimo od činjenica.
U ovom trenutku SAR i HEMS je SEKUNDARNA zadaća dvije vojne postrojbe HRZ, jedne eskadrile u Divuljama koja ima godišnje više stotina takvih zadaća, te eskadrile Lučko koja samo povremeno sudjeluje u takvim zadaćama. Angažman u sadašnjosti i budućnosti je problematičan radi kompliciranog lanca zapovjedanja, manjkavih i nepostojećih Standardnih operacijskih procedura, neodgovarajuće i nepostojeće namjenske opreme, nepostojanja osiguranja posade, putnika te protiv šteta trećoj strani, neizvjesnosti oko održanja ovakvog sustava, ulaskom u NATO integracije (vidi primjer Češka republika po ulasku u NATO) kada se po pravilima Saveza prvo iskorištavaju svi civilni resursi, onda policijski pa tek na kraju i u slučaju katastrofa vojni resursi. Pri čemu je u opće usvojenim Procedurama ključno pitanje interoperabilnosti svih resursa koji postoje u jednoj državi i na zadanom prostoru.

-2008. Program smanjenja broja mrtvih na cestama -10%, provođen iste godine završio je sa rezulatatom +8%. (više mrtvih)
-2007. Koalicijski sporazum Vlade za mandat 2007.-2011. Predviđa:
Organizirati hitnu medicinsku pomoć dostatnim kapacitetima za pružanje pomoći
u roku 20 minuta na cijelom području RH:
• organizirana i koordinirana mreža s medicinskim timom i opremom uz nabavu
300 novih opremljenih vozila hitne pomoći;
• hitna helikopterska medicinska pomoć s medicinskim timom i opremom u
najmanje tri središta;
• povećati će se broj timova hitne medicinske pomoći u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti. Realizacija naizvjesna, dvije godine su prošle…..
-Prema izlaganju GSS g. Vinko Prizmić na manifestaciji „Dani hrvatskog turizma“ 22.-24. Listopada 2008. Čuli smo da GSS ima preko 500 intervencija godišnje od čega je dobar dio u kombinaciji sa helikopterskim prijevozom i operacijama, sve sa porastom od oko 50 intervencija godišnje. GSS je svijestan da pravilo zlatnog sata u RH u ovom trenutku nije moguće ostvariti, da ne postoje Standardne operacijske procedure, da je nužna uspostava najmanje 6 baza koje bi bile dežurne u SAR i HEMS funkciji. Te da je čitav sustav u ovom trenutku „Nestabilan Sustav“ .
-2007. Vjesnik .hr PROMET Hoće li Hrvatska dobiti hitnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS) HITNA HELIKOPTERSKA SLUŽBA SPAS ZA STO ŽIVOTA GODIŠNJE
Sve institucije i organizacije u Hrvatskoj podržavaju osnivanje helikopterske
službe, ali je glavni problem novac, jer je riječ o vrlo skupom projektu
-2006. Pilot projekt HEMS HIKO-Županija Splitsko-Dalmatinska, mjesec dana je služba funkcionirala na pilot-projekt osnovi, bez osiguranog financiranja, događalo se da na isti događaj dolete dva helikoptera, jedan iz Divulja, drugi od HIKA, uzrok nepostojanje SOP i interoperabilnosti.
-2005. Projekt VHS „PROJEKT ORGANIZACIJE VIŠENAMJENSKE HELIKOPTERSKE SLUŽBE (VHS) U REPUBLICI HRVATSKOJ“ Organizacija sustava VHS u Republici Hrvatskoj – Organizacija sustava VHS bez inozemne pomoći praktično je neprovediva, jer Republika Hrvatska ne raspolaže potrebnim letjelicama (helikopterima), pilotima, mehaničarima i servisom. Isto tako nemamo iskustva u organizaciji takve višenamjenske helikopterske službe, te je potrebno sagledati čime raspolažemo, a što nam nedostaje.
U ovom trenutku raspolažemo: sa stručnjacima za zračni promet u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, te zakonskom regulativom koja omogućava uvođenje sustava VHS, te zrakoplovnom jedinicom Ministarstva unutarnjih poslova koja raspolaže nedovoljnim brojem letjelica, ali dovoljnim brojem educiranih posada. Takoder postoji dovoljan broj heliodroma na kopnu i otocima (koji se moraju i dalje proširivati). Organizirane su službe potrebne za funkcioniranje sustava: hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, te ustrojen vatrogasni sustav.
Nedostaju: helikopteri, piloti, mehanicari i servisne službe, te organizacija sustava VHS.

* (solidan broj tada priređenih helidroma sveukupno više od 20 u međuvremenu nije održavan, prilazne ravnine su zarasle, na platformama je nabacano kamenje ili imaju neku drugu “svrhu”. Novi nisu građeni sa izuzetkom helidroma Vis)

Ovaj kratki pregled bi mogao ići još dalje u prošlost ali i ovo gornje navedeno je sasvim dovoljno da se vidi da generalno postoji svijest o potrebi uspostave Sustava ali da realizacija do sada nije mogla ići u skladu sa realnim potrebama a još više nerelanim očekivanjima.
Postojeći HRZ vojni resursi su sve nedostupniji a u budućnosti sa ulaskom u NATO te preuzimanjem zadaća na zajedničkom Europskom nivou do njih će biti gotovo nemoguće doći u redovnim operacijama. Potrebno je naglasiti da i dalje postoji problem uskladivosti sa EASA, JAR i EN-13718 regulativom bez koje takve operacije unutar EU nisu moguće.
Problem nedostatka civilno školovanih pilota i mehaničara je još složeniji jer u bližoj okolici za sada ne postoji JAA odobren FTO do CPL (H) programa a naša nova CCAA u ovom trenutku još ni blizu nije ekipirana niti spremna popratiti osnivanje takvog programa u RH. Vojni nalet se sustavno do sada, nije priznavao, premda je to u izravnoj suprotnosti sa međunarodno usvojenim JAA standardima, a civilnog helikopterskog školovanja jednostavno nema.

Koliko košta SAR/HEMS u RH?

Pitanje je svih pitanja, bilo, a i sada je, kada smo svijesni da ovako više ne ide, jer faktor nesigurnosti spašavanja i zbrinjavanja na ozemlju RH predstavlja opasnost za stanovnike te direktnu prepreku uspješnom razvoju turzma kao ključne grane u vanjskotrgovinskoj bilanci RH. Ključno za sređivanje stanja je jednom konačno priznati da cijena sata korištenja vojnog HRZ helikoptera nije 1.500 USD kako se to godinama tvrdi potpuno bez osnove već 4000-5000 USD bez osiguranja. Mi 8 MTV je pogodan samo za velike akcije potrage i spašavanja dok je za operacije izvlačenja u usjecima ili spuštanje na autocestu radi svoje veličine 22m promjera rotora samo nužno zlo.

Hrvatska specifičnost je potreba korištenja najmanje dva različita tipa helikoptera i to za kopnene, cestovno-nizinske operacije helikopterima oko 3500 kg MTOW te morsko-planinske operacije helikopterima do 7000 kg MTOW. Nažalost neki popularni HEMS tipovi helikoptera kao što je tip EC135 u RH su teško primjenjivi uzevši u obzir JAR OPS 3 te naš zakon koji propisuju dva člana posade u noćnom i IFR režimu te doktora i medicinskog tehničara na letu. U tom slučaju samo jedan pacijent jedva stane a nije moguće radi nedostatka prostora raditi niti CPR (oživljavanje, ventilacija, masaža srca) tijekom smještaja u helikopteru, o drugom pacijentu nema niti govora.
Operacije na moru i u planinama zahtijevaju uz sve to i veću posadu, naprimjer članove GSS-a te u pravilu više od jednog pacijenta ili čovjeka u opasnosti. Poznata je činjenica da je prosječna EU mjesečna cijena dežurnog lakog dvomotornog helikoptera sa posadom oko 300.000 eura za prosječnih 50 sati leta dok je cijena za srednji helikopter viša za oko 50% te iznosi oko 450.000 eura.

Gruba procjena je da u štednom režimu sa 50% manjim kapacitetom u 6 zimskih mjeseci SAR-HEMS helikopterska služba može koštati RH oko 200 milljuna kuna a u punom cjelogodišnjem kapacitetu na 6 točaka te dva primjerena tipa helikoptera doseže razinu od 400 milijuna kuna.
Slijedeći ključan problem je nepostojanje ICAO ANEX 14 usklađenih helidroma uz naše bolnice gdje je čak i jedini operativan helidrom uz bolnicu Firule doveden u pitanje, izgradnjom u neposrednoj okolici te nepoštivanjem zaštitne zone 200m od centra u pravcu prilaznih ravnina. U Zagrebu ICAO operativnog helidroma uz bolnice nema, o noćnoj rasvjeti ili IFR uvjetima možemo samo sanjati.
Zanimljivo je, isto tako, da niti nadležno Ministarstvo turizma čija je djelatnost direktno pogođena ovakvim stanjem, ne prepoznaje niti valorizira pokušaje razvoja ICAO prometnih helidroma koji imaju i SAR-HEMS komponentu, primjer helidrom Hvar, aplikacija na sustav sufinanciranja od strane Ministarstva, aplikacija grada Hvara krajem 2008. ostala je potpuno bez odgovora.

Za kraj samo da ustanovimo da generalno u praksi kod Europskih država postoji nekoliko različitih modela financiranja od samog osiguranja kao u Austriji, koji je trenutno problematičan, preko potpuno proračunskog u Francuskoj, do kombiniranih oblika donacija, članstva, osiguranja te proračuna kao u Švicarskoj.

Smatramo da je jedini ispravan put kojim mora krenuti RH uspostava okvira Standardnih operaciskih procedura, uz striktno poštivanje normi JAR, EASA, EN-13718 za sve faktore koji mogu sudjelovati u sutrašnjem SAR-HEMS sustavu. U prijevodu, ista pravila moraju važiti za sve operatere, AOC moraju imati svi, ili propišimo i branimo odluku da ga za HEMS ne treba nitko. Tek tada možemo reći da smo napravili okvir za razvoj sustava na korist svih građana i gostiju RH.

[Growler]

Nisam previše upućen bilo je o tome govora prije 7-8 godina: HELIKO ili tako nekako se zvala kompanija bili su nabavili 2 helića B117/Ec145 i čini mi se Ec135. Odškolovali su ili gotovo odškolovali posadu ili dvije... a onda NITKO nije raspisao natječaj ili kako već i sve se ugasilo; Ec145 je vraćen Eurocopteru;

Kao što sam naveo na početku imam samo dijeliće slagalice molio bi ako netko zna nešto više da popuni ovu poluinformaciju.

[dk1]

bilo bi zanimljivo znati koliko je od tih više stotina letova godišnje na divuljama hems a koliko sar? moja procjena 95% hems, 5 % sar. hems je problem,hems troši novce i resurse. a mogli bi ga raditi relativno jeftinim helikopterima.izgradili smo tolike heliodrome, svako selo ima nogometno igralište
ako su civili nesposobni, nek i dalje to radi vojska. ali primjerenim letjelicama.
one se moraju nabaviti. nije bitno tko, država,županije,hzzo,hak, turističke zajednice, svi zajedno
da smo uveli 50 lipa na svaku naplaćenu boravišnu pristojbu, do danas bi imali neku službu.

[9aplus]

@Grov
Heli Kompanija - Hiko ne Heliko (MD Heliko = R44)
Bk 117 C1 i EC145, 6 pilota, 2 mehosa, bez baze na livadi

@DK1
Letova ima po 500-650 godišnje, samo sa Hvara ovo ljeto u 4 mjeseca 95,
samo to nije HEMS, to je sekundarni medicinski transport zrakom. Vojska
sada nema ni ljudskih ni materjalnih resursa da to radi sukladno EU regulativi,
a da ostane vojska.
Helidrome nitko ne održava niti odgovara za njih, sa par časnih iznimaka...

Vojska nije opremljena niti obučena za HEMS, SAR ili CSAR, sve je to nivo eto "dajca" pa tovari....

[Proxy1969]

Zašto se opet „igrati i prepucavati“ oko toga koji je „leteći objekt“ bolji i navijati samo da je zapadni (još ak' je švabo ). Činjenice ja da taj oblik službe, ne da treba RH danas, već je trebao jučer. Netko je napisao i da je ex SFRJ-ot odnosno AMSJ još tamo početkom 80-tih imao Mi-2 za te potrebe. Osobno se sjećam napisa o tome u AUTOmagazinu i koliko se sjećam bila su dva jedan u Zg i jedan u Bg. Osobno bih to riješio na po meni jednostavan način, ali bi trebalo napraviti nekoliko predradnji. Kao prvo famozno Ministarstvo uprave bi dobilo zadaću da nešto radi i to način da se digne ne veći nivo kao zajednički servis za određene poslove i posebna stanja (elementarne katastrofe i sl.). Po meni bi objedinilo poslove traganja i spašavanja, nadzora državne granice na moru, provođenja propisa, poslove vatrogastva i sl. Na način da bi bilo nositelj programa , sustava odlučivanja i upravljanja te servis za financiranje. MTS (sviđa mi se ova kratica ma da je pase') bi se nabavljao i održavao sukladno planu, ali bi bio u sastavu pojedine službe involirane u sustav. Obveza bi bila svakog ministarstva (MUP, MORH,Finacija itd.) i organizacije (GSS, HMP..) da ciklički unutar svog rasporeda daje tim na raspolaganje skupa s opremom koje je tome namijenjena. Znači rotacijom svaka tri ili četri mjeseca svako bi poslao ljudstvo na „prekomandu“ s tehnikom koje je nabavljena za tu svrhu od strane države koja osigurava tekuće i „vremensko“ održavanje na način da je ta tehnika kompatiblina s tehnikom onog ministarstva iz kojeg dolazi ljudstvo na popunu. Na primjer helikopter koji bi se koristio za ove poslove po meni bi trebao biti kompatibilan s onima koje koristi HRZ, iz vrlo jednostavnog razloga što imamo resurse, ljudski potencijal, znanje i iskustvo u korištenju istog (zašto je to Mil Mi 8 je neka druga priča premda osobno mislim da je kao letjelica jedan od boljih). Naravno da bi ih trebalo posebno naručiti, opremiti i platiti. 2+2 ovakva stroja ne bi trebao biti problem za RH usprkos sveumu, a da je neki problem u njega ugraditi „vozilo hitne pomoći“ i nije. Znači oko letjelice: kupljene bi bile posebnim proračunskim sredstvima, održavane posebnim proračunskim sredstvima, pod kontrolom Ministarstava uprave kao nositelja projekta, posebno su opremljeni sukladno namjeni, koriste se namjenski, posadu i tehničko osoblje daje na ispomoć MORH (ukoliko je nespojivo (premda ne vidim zašto) vojno/civilno i MUP ima helikoptersku jedinicu) s tim da su i dalje pripadnici HRZ-a s istim pravima i plaćom dok dežuraju tu smjenu na recimo „crvenim ili žutim helićima“. Medicinsko osoblje daje Ministarstvo zdravstava, tu je problem posebni zahtjevi i obuka te recimo licenca za „letače“. Po meni samo strukturalni problem (naravno da ljude treba obučiti) imamo nezaposlenih liječnika/teničara (a vjerujem da bi bilo i dragovoljaca) na biroima, neka sabor aktivira (deklarativno) ZNG kao sustav Nacionalne Garde/ Teritorijalne obrane/Aktivne pričuve uposli te ljude, obuči ih i da im licencu i jednim udarcem dvije muhe imamo medicinski kadar stručan za letačke misije i MORH ima u slučaju potrebe izučen sanitetski kadar…… naravno ovo je samo za HMP, ali bar sam se potrudio malo razmišljati. Molim one koji će sad tražiti lošu stranu ovoga da usput daju i svoj prijedlog kako to onda napraviti ako znaju bolje…………

BTW neprestano pozivanje i vađenje na propise EU ne trebe baš samo tako prihvaćati, naime unutar odnosa u EU postoji mogućnost da svaka članica može na svom tertotoriju suspendirati zajedničke propise nauštrb nacionalnih ukoliko su oni za nju (unutar njenih granica) povoljniji, a ne štete zajednici (ovo za ono oko toga vojno/civilno usput Carabinieri (I), Gandarmerie (F i CH), Guardia civil (E) su zapravo VOJSKA.............)

[9aplus]

Mislim da si na dobrom tragu, ali da je prekasno i za to, naime to je trebalo
napraviti prije 10-tak godina, jer bi onda kao takvo ušlo u EU skupa sa nama
svima. Sada je to u neskladu sa onim što smo (su) potpisali u međuvremenu.

AMSJ je "imao" 4 žuta Mi2 i jedan Mi8T

U MORHu se ovih mjeseci proučava debela knjiga o tome kako
se NATO nosi sa katastrofama, nema drugog nego se uskladiti sa
sadržajem.

Mi 8 je pomalo preskup i nezgrapan za HEMS, Za SAR mu fali puno
opreme. A nije više niti jeftin kako su jeftine bile Ešice, sada je to x2