|
|
04.05.2014., 22:58
|
#201
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2014.
Lokacija: Nigdjezemska
Postova: 547
|
Džore Držić: Grem si grem
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir u mom srcu obnadje
Inako iz prsi srce van se seli,
ar ga svoj stan mrzi a k onoj poć želi
ke pogled veseli njemu na smrt pride,
jur tako tko želi da srce otide
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Ovi da minem bijes ki ćutim cić vile,
ke oči, um i svijes mene su smamile
a srce ranile sebi smrt da želi,
vaj, možne t` bi sile nje pogled veseli
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Razlike još kušam kriposti u travi,
gdi moćnu ku slušam jeda me ozdravi
ter muke izbavi ka mi je velika
nu protiv ljubavi vidim da ni lika.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Er ako pomoći ne budu ke sada,
zime će čas doći srce ke mnom vlada
ZAČ trpit nikada udorca tej strile;
ah, gorku t` smrt zada sam pogled od vile.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Ter kako kuf bili od lovac ustriljen
pojuć kad cvili pred smrt uhiljen,
ja tužim umiljen i ranu svim kažu
komizi bih nadiljen kroz stvar najdražu.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Aj, li je jur trijebi van srcu otiti,
ni od koga kad ne bi ku pomoć primiti,
meni je umriti nevolja prem taj čas,
bez srca živiti ar človik ne ima vlas
Jednu sam riječ posebno istaknuo i mislim da je time stvar jasna, ali na ispravnost moje tvrdnje upućuju i brojne druge osobine jezičnog izraza. Ije se najvjerojatnije izgovaralo kao diftong ie koji je čakavskom narječju svojstven.
|
|
|
04.05.2014., 22:59
|
#202
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: Split
Postova: 3,314
|
Quote:
Veliki Despot kaže:
Natko Nodilo je istoricar tema je "Prvi ljetopisci i davna historiografija dubrovačka" znaci da je radio po starim letopisima i zapisima i istorigrafije dubrovacke,na osnovu tih izvora je napisao to sto je napisao,tema nije filologija vec istorija,tako da ne mesaj babe i zabe,nije on bio u nikakvoj zabludi vec pisao po izvorima upravo iz DU
|
Sve što je rekao je rekao iz zablude da su svi štokavci Srbi.
Drugo, smiješan si kad kažeš da ne vjerujemo "vlastitim povjesničarima", pa 99% hrvatskih povjesničara danas i u prošlosti bi ove tvoje zaključke proglasili redikuloznim, čak ste i vi sami duboko podijeljeni po tim pitanjima. Samo što su nenormalni kvazipovjesničari u Srbiji glasniji.
Primjer je Pejin ili Deretić.
|
|
|
04.05.2014., 23:01
|
#203
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Veliki Despot kaže:
Natko Nodilo je istoricar tema je "Prvi ljetopisci i davna historiografija dubrovačka" znaci da je radio po starim letopisima i zapisima i istorigrafije dubrovacke,na osnovu tih izvora je napisao to sto je napisao,tema nije filologija vec istorija,tako da ne mesaj babe i zabe,nije on bio u nikakvoj zabludi vec pisao po izvorima upravo iz DU
|
Nije on imao nikakve izvore koje nisu imali pretraživači dubrovačkih arhiva, Srbi su godinama po tim arhivima kopali i tražili dokaze o srpstvu Dubrovnika i nisu našli ama baš ništa. Par puta lingua serviana u različitim kontekstima je zaista baš ništa, kao i Dušanov posjet, i slične stvari od kojih kontruirate mitomaniju.
Nodilo je živio u vrijeme u kojima se lingvistika tek počela razvijati, kao i povijesna znanost, a istovremeno je bio bombardiran da je štokavica srpska, da su štokavci Srbi. Ta su shvaćanja u međuvremenu postala zastarjela, ali onda kad ljudi nisu znali, u samim počecima lingvistike mogli su nekoga u to i uvjeriti.
|
|
|
04.05.2014., 23:02
|
#204
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Genneral kaže:
Džore Držić: Grem si grem
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir u mom srcu obnadje
Inako iz prsi srce van se seli,
ar ga svoj stan mrzi a k onoj poć želi
ke pogled veseli njemu na smrt pride,
jur tako tko želi da srce otide
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Ovi da minem bijes ki ćutim cić vile,
ke oči, um i svijes mene su smamile
a srce ranile sebi smrt da želi,
vaj, možne t` bi sile nje pogled veseli
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Razlike još kušam kriposti u travi,
gdi moćnu ku slušam jeda me ozdravi
ter muke izbavi ka mi je velika
nu protiv ljubavi vidim da ni lika.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Er ako pomoći ne budu ke sada,
zime će čas doći srce ke mnom vlada
ZAČ trpit nikada udorca tej strile;
ah, gorku t` smrt zada sam pogled od vile.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Ter kako kuf bili od lovac ustriljen
pojuć kad cvili pred smrt uhiljen,
ja tužim umiljen i ranu svim kažu
komizi bih nadiljen kroz stvar najdražu.
Grem si, grem gdigodir misal mi pozadje,
jeda se gdi ki mir mom srcu obnadje.
Aj, li je jur trijebi van srcu otiti,
ni od koga kad ne bi ku pomoć primiti,
meni je umriti nevolja prem taj čas,
bez srca živiti ar človik ne ima vlas
Jednu sam riječ posebno istaknuo i mislim da je time stvar jasna, ali na ispravnost moje tvrdnje upućuju i brojne druge osobine jezičnog izraza. Ije se najvjerojatnije izgovaralo kao diftong ie koji je čakavskom narječju svojstven.
|
Još jedan divan primjer istočnohercegovačke pastirske književnosti.
|
|
|
04.05.2014., 23:05
|
#205
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2013.
Lokacija: Forum objektivnih modova
Postova: 2,966
|
Koji vam je k****?
Zašto dajete ovoliku pažnju ovom liku?
Dobio je što je i htio, isprovocirao vas.
|
|
|
04.05.2014., 23:06
|
#206
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2013.
Postova: 1,146
|
Quote:
DoggTagg kaže:
Sve što je rekao je rekao iz zablude da su svi štokavci Srbi.
Drugo, smiješan si kad kažeš da ne vjerujemo "vlastitim povjesničarima", pa 99% hrvatskih povjesničara danas i u prošlosti bi ove tvoje zaključke proglasili redikuloznim, čak ste i vi sami duboko podijeljeni po tim pitanjima. Samo što su nenormalni kvazipovjesničari u Srbiji glasniji.
Primjer je Pejin ili Deretić.
|
haha kao sto rekoh on nije filolog vec istoricar,nije tema jezik Dubrovnika vec istoriografija i stari letopisi i izvori,po tome se dotakao i jezika i to napisao,ne konstruisi pricu naopako,kad nije tako.
Pa znam ja odlicno vase istoricare sta pisu,neki su dobri i nepristrasni,ali neku si mitomani samo takvi,pa se nadje da HAZU pokusa da prisvoji Miroslavljevo jevandjelje da li je to ridikulozno
Deretic nije istoricar vec covek koji se bavi istorijom ali na pogresan nacin,on je mitoman i pise neverovatne gluposti,tako da stavi tacku na to,neozbiljno je i pominjati.
|
|
|
04.05.2014., 23:07
|
#207
|
U samoizolaciji
Registracija: Apr 2014.
Postova: 675
|
Quote:
DoggTagg kaže:
Sve što je rekao je rekao iz zablude da su svi štokavci Srbi.
Drugo, smiješan si kad kažeš da ne vjerujemo "vlastitim povjesničarima", pa 99% hrvatskih povjesničara danas i u prošlosti bi ove tvoje zaključke proglasili redikuloznim, čak ste i vi sami duboko podijeljeni po tim pitanjima. Samo što su nenormalni kvazipovjesničari u Srbiji glasniji.
Primjer je Pejin ili Deretić.
|
Taj Veliki_Despot je trol u rangu Deretića
Prof. dr. Jovan Ilić Deretić - Evropa je Velika Srbija -
https://www.youtube.com/watch?v=yBv7jL4dWzw
|
|
|
04.05.2014., 23:10
|
#208
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Veliki Despot kaže:
haha kao sto rekoh on nije filolog vec istoricar,nije tema jezik Dubrovnika vec istoriografija i stari letopisi i izvori,po tome se dotakao i jezika i to napisao,ne konstruisi pricu naopako,kad nije tako.
Pa znam ja odlicno vase istoricare sta pisu,neki su dobri i nepristrasni,ali neku si mitomani samo takvi,pa se nadje da HAZU pokusa da prisvoji Miroslavljevo jevandjelje da li je to ridikulozno
Deretic nije istoricar vec covek koji se bavi istorijom ali na pogresan nacin,on je mitoman i pise neverovatne gluposti,tako da stavi tacku na to,neozbiljno je i pominjati.
|
Misliš na Miroslavov evangelistar? Postoje 4 evanđelja i nijedno nije od ikakvog Miroslava.
Nađen na Hilandaru, u srpskim rukama, ali ga nisu pisali Srbi i nije pisan za Srbe.
|
|
|
04.05.2014., 23:12
|
#209
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: Split
Postova: 3,314
|
Quote:
Veliki Despot kaže:
haha kao sto rekoh on nije filolog vec istoricar,nije tema jezik Dubrovnika vec istoriografija i stari letopisi i izvori,po tome se dotakao i jezika i to napisao,ne konstruisi pricu naopako,kad nije tako.
Pa znam ja odlicno vase istoricare sta pisu,neki su dobri i nepristrasni,ali neku si mitomani samo takvi,pa se nadje da HAZU pokusa da prisvoji Miroslavljevo jevandjelje da li je to ridikulozno
Deretic nije istoricar vec covek koji se bavi istorijom ali na pogresan nacin,on je mitoman i pise neverovatne gluposti,tako da stavi tacku na to,neozbiljno je i pominjati.
|
Ti nikad nećeš postat povjesničar. Pa nisi povjesničar ako laprdaš gluposti kako ti padne. Što mene briga kad Pejin kaže da je završio ovo ili ono i da je povjesničar, ako izjavi da su Hrvati ukrali Višeslavovu krstionicu od "Talijana". Kakvi crni Talijani na početku srednjeg vijeka? Ja da sam autoritet, odmah bi ga poslao natrag u školu i oduzeo mu diplomu (ako je i ima). Problem je što su takvi poput tebe i Pejina (ako se školuješ za povjesničara) stalno na pozornici, a u Srbiji zapravo ima jako puno onih povjesničara koji se s vama ne slažu i koji su za razliku od tebe i Pejina koji se ponašate kao nekakvi kvazipovjesničarski navijači za Srbe, jako kritični.
|
|
|
04.05.2014., 23:13
|
#210
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2008.
Postova: 4,013
|
.
Snimak razgovora od 07.10.1991. gdje Karadžić objašnjava da će Dubrovnik osvojit za dan dva...
http://www.domovina.net/intercepts/C...A001-184!s.mp3
Dakle , nema prostora za ono " mogli smo nismo hteli"...
Ne ne , velikosrbi su htjeli i još žele , ali nisu mogli jer su papci...
Nisu mogli čak ni u omjeru 60 na 1...
Čim srbci počnu gulit kvazipovijest , samo treba prebacit loptu na dokaz toga kakvi su ti velikosrbci nesposobne pičkice...
.
Zadnje uređivanje Keva : 04.05.2014. at 23:21.
|
|
|
04.05.2014., 23:14
|
#211
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2014.
Lokacija: Nigdjezemska
Postova: 547
|
Rafo Bogišić uvjerljivo je pokazao da je u dubrovačkih renesansnih pisaca narodnosni identitet bio hrvatski. Zahvaljujući izgradnji zajedničkoga identiteta s hrvatskim sjeverom, Vladislav Menčetić proglašava Petra Zrinskoga 1663. „trubljom slovinskom“ i najglasovitijim pjesnikom ne samo u „dubrovačkih krajeva“ odnosno „dubrovačkijeh država“, već takvim pjesnikom „kojim se diči sadašnji narod svega puka slovinskoga“. „Narod puka slovinskoga“ nadregionalna je etnička cjelina kojoj pripadaju Dubrovčani. Menčetić u nju ne ubraja Srbe, već „narod puka hrvatskoga“, s kojim ujedno izjednačuje „narod puka slovinskoga“: „Tva svies znana tebe izvisi / Varh svieh častih svieta ovoga, / O tvom svietu diha i visi / Narod puka harvatskoga.“ Menčetić u hrvatstvu sagledava snagu koja je od ropstva spasila čak i Italiju: „Od robstva bi davno u valih / Potonula Italija / O harvackieh da se žalih / More otmansko ne razbija.“ Povezujući i izjednačujući „narod puka hrvatskoga“ i „narod puka slovinskoga“, Menčetić na svoj način nastavlja tradiciju kojom se Dubrovčani uvrštavaju u kulturno-jezični krug koji je za sebe rabio sinonimne nazive slovinski – hrvatski – ilirski – dalmatinski. Takvo je uvrštavanje omogućilo leksikografu Jakovu Mikalji da u rječniku Blago jezika slovinskoga (1649) s jedne strane za „Hervat“ kaže da znači osim „Croata“ još i „Illyricus“, a „Hervatska zemglja“ da je ne samo „Croatia“, već i „Illyricum“, a da s druge strane za ime „Serbljin“ i „serbska zemglja“ kaže da znače samo „Servianus“ i „Seruia/Rasia“. U skladu s tim ni Joakim Stulli svoj (književni) jezik ne zove „srpskim“, već „ilirskim“ i „slovinskim“, a oboje poistovjećuje s „hrvatskim“ (Lexicon Latino-Italico-Illyricum, 1801, str. 674).
|
|
|
04.05.2014., 23:15
|
#212
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2014.
Lokacija: Nigdjezemska
Postova: 547
|
Jovan Popov prešućuje da sve do reforme srpskoga književnoga jezika u 19. stoljeću u režiji Jerneja Kopitara Srbi nisu dubrovačku književnost smatrali potencijalno svojom. Štoviše, oni su se oštro suprotstavljali pokušajima austrijskih vlasti da im putem škola nametne njezin jezik. Austrijske vlasti pokušale su s tim ciljem krajem 18. stoljeća Srbe na svojem teritoriju potaknuti da u školama kao obvezatan priručnik rabe rječnik Dubrovčanina Joakima Stullija. Kako bi im rječnik toga znamenitoga dubrovačkoga leksikografa učinile prihvatljivijim, otvorena je čak i mogućnost da se pripremi posebno izdanje Stullija na ćirilici. Međutim, Srbi su Stullija složno odbili. Zašto im je bio neprihvatljiv, opisao je 1792. episkop Petar Petrović ovim riječima (cit. prema Đ. Magaraševiću, LMS 1898): „Slavenosrbi su svoj crkveni jezik kultivisali i on se kod njih sve više razvijao, pa sad najedanput im se nameće mnogo različitiji jezik hrvatski. ... Hrvatski dijalekat je prema slavenosrpskom, kao npr. gornjonemački prema švapskom... Ako se hoće ovo delo da štampa o državnom trošku, tada referent Petrović po svojoj dužnosti mora izreći, da je ovakvo delo onda zgodno samo za Hrvate i Dalmatince...“ Tek nakon što su Srbi u 19. stoljeću prema uzoru na hrvatski književnojezični model reformirali svoj književni jezik, počeli su, odsječeni od vlastite tradicije, svojatati stariji hrvatski književni jezik i njegovu baštinu.
|
|
|
04.05.2014., 23:16
|
#213
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Keva kaže:
.
Snimak razgovora od 07.10.1991. gdje Karadžić objašnjava da će Dubrovnik osvojit za dan dva...
http://www.domovina.net/intercepts/C...A001-184!s.mp3
Dakle , nema prostora za ono " mogli smo nismo hteli"...
Ne ne , velikosrbi su htjeli i još žele , ali nisu mogli jer su papci...
Nisu mogli čak ni u omjeru 60 na 1...
.
|
Prvi put su pokušali još tamo u 11.st. i odonda do danas x puta, sam Nemanja je pokušavao pa je polomio zube. Nisu Dubrovčani bili naivci, ratovali su kad god ih je netko ugrožavao i nikad nisu bili poraženi.
Osim one generacije koja je pustila napoleonovu vojsku da uđe umjesto da su ih zasuli topovima pa što bude bude.
|
|
|
04.05.2014., 23:20
|
#214
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2013.
Postova: 1,146
|
Quote:
Kexx kaže:
Misliš na Miroslavov evangelistar? Postoje 4 evanđelja i nijedno nije od ikakvog Miroslava.
Nađen na Hilandaru, u srpskim rukama, ali ga nisu pisali Srbi i nije pisan za Srbe.
|
To je ta mitomanija,takvim komentarima smao diskreditujes sebe i potvrdjujes ono sto ja govorim
|
|
|
04.05.2014., 23:20
|
#215
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2014.
Lokacija: Nigdjezemska
Postova: 547
|
Drukčiji pristup nekih srpskih povjesničara
Ovdje iznesene činjenice nisu ostale nezapažene i neprepoznate u srpskoj znanosti. U novinama Borba vodila se je 1967. rasprava o pripadnosti dubrovačke književnosti. U nju se uključio 28. prosinca 1967. ugledni povjesničar srpske književnosti Miodrag Popović. Da bi se vidjelo pripada li dubrovačka književnost hrvatskoj ili srpskoj književnosti, Popović kaže da je treba usporediti s hrvatskom i srpskom književnosti 16. i 17. stoljeća, i to po jeziku, pjesničkim i stilskim svojstvima te po njezinu općem duhovnom i idejnom smjeru. Popović je korak po korak prošao te točke (citiram prema V. Košćaku, časopis Dubrovnik, 1992):
„Jezik prvih dubrovačkih pjesnika, kao što je poznato, ima mnogo čakavskih osobina koje su, po svemu sudeći, dolazile iz susjedne (čakavske) književnosti. S druge strane, mnoga djela (proza i kasnije pjesnička djela) pisana su uglavnom štokavskim ijekavskim jezikom. U to vrijeme, međutim, Srbi imaju drugi književni jezik: srpskoslovenski na kome su i u XVI i XVII vijeku napisali mnoga književna djela.“... „U toku XVIII vijeka u jezičkom pogledu srpska književnost će se još više udaljiti od dubrovačke.“... „U pjesničkom i stilskom pogledu dubrovačka književnost čini cjelinu s hrvatskom književnosti u Dalmaciji i primorju. U hrvatskoj literaturi dominira renesansa i barok, a stara srpska književnost i ova XVI i XVII vijeka slijedi bizantinsku tradiciju i ima vlastite pjesničke i stilske odlike.“
„U općim stilskim i jezičkim odlikama nema na primjer ništa zajedničko između senzualne poezije Šiška Menčetića iz pseudopetrarkističkog zbornika Dinka Ranjine (1507) i Krušedolčeve ‘Službe Maksimu’ ispjevane petnaestak godina kasnije. Sasvim je drukčiji – i tematski i idejno i poetski pristup historiji u Gundulićevu ‘Osmanu’ (1628–1638) od Pajsijevog pristupa u ‘Žitiju Stevana Prvovenčanog’ 1629. Kakve sličnosti ima između komedija Marina Držića i naše pravoslavne, srpskoslovenske retorike?“
Zaključak M. Popovića glasi: „Kao što se vidi, dubrovačka književnost XVI i XVII vijeka po jezičkim, pjesničkim i idejnim svojstvenostima uklapa se u hrvatsku književnost i čini njen sastavni dio. Zato je prirodno što je nova hrvatska književnost spontano pošla za njom i što srpski pisci XVIII vijeka nisu imali nikakve veze s dubrovačkom književnošću. ‘Dalmatinska, a naročito dubrovačka književnost‘ – piše Jovan Skerlić 1914. godine u ‘Istoriji nove srpske književnosti‘ – ‘za vreme ilirskog pokreta bila je od velikog utjecaja za stvaranje nove hrvatske književnosti... Za tu književnost (dubrovačku i dalmatinsku) u Srba se gotovo nije ni znalo, i ako je ko od obrazovanijeg Srba i poznavao, nije je smatrao kao svoju.’“ Glede udjela „srpskog elementa u istoriji dubrovačke kulture“ Miodrag Popović zaključuje da „Postojanje srpskog u dubrovačkoj književnosti ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje njen hrvatski karakter, niti ugrožava jedinstvo i nacionalni integritet hrvatske književnosti.“ U kojoj su mjeri Srbi „baštinili“ dubrovačku književnost, zorno ocrtava i činjenica da je u Srbiji Marin Držić, kako prenosi Mirko Tomasović, prvi put postavljen na pozornicu 1946, „kad ga je glumilo Hrvatsko narodno kazalište, ne iz Zagreba, već iz Subotice (poslije preimenovano u Narodno pozorište).
Kompleksi.
|
|
|
04.05.2014., 23:23
|
#216
|
U samoizolaciji
Registracija: Apr 2014.
Postova: 675
|
Quote:
Michael Collins kaže:
Ispada da je Dubrovački standard ništa prema govoru pastira iz Trebinja
Kakva kultura, kakvi pisci, kada imamo ponosnu istočnu Hercegovinu
Koja mitomanija, to je užaš, taj Dubrovnik ih toliko peče, da mislim da bi dali i Kosovo i Vojvodinu i sve, samo da njega mogu prisvajati a da ne ispadnu smiješni
|
X
|
|
|
04.05.2014., 23:24
|
#217
|
U samoizolaciji
Registracija: Oct 2013.
Postova: 1,146
|
Quote:
DoggTagg kaže:
Ti nikad nećeš postat povjesničar. Pa nisi povjesničar ako laprdaš gluposti kako ti padne. Što mene briga kad Pejin kaže da je završio ovo ili ono i da je povjesničar, ako izjavi da su Hrvati ukrali Višeslavovu krstionicu od "Talijana". Kakvi crni Talijani na početku srednjeg vijeka? Ja da sam autoritet, odmah bi ga poslao natrag u školu i oduzeo mu diplomu (ako je i ima). Problem je što su takvi poput tebe i Pejina (ako se školuješ za povjesničara) stalno na pozornici, a u Srbiji zapravo ima jako puno onih povjesničara koji se s vama ne slažu i koji su za razliku od tebe i Pejina koji se ponašate kao nekakvi kvazipovjesničarski navijači za Srbe, jako kritični.
|
Pa jel ti znas da za tu krstionicu nema nijedan jedini dokaz da ima veze sa Hrvatima? ona je pronadjena u Italiji a zavrsila u HR,jedino sto na njoj pise je ime kneza Viseslava,papo tome jedino povezujete sa hrvatskim knezom Viseslavom a gle cuda u isto to vreme postoji i knez u Srbiji sa istim imenom
|
|
|
04.05.2014., 23:25
|
#218
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Genneral kaže:
Rafo Bogišić uvjerljivo je pokazao da je u dubrovačkih renesansnih pisaca narodnosni identitet bio hrvatski. Zahvaljujući izgradnji zajedničkoga identiteta s hrvatskim sjeverom, Vladislav Menčetić proglašava Petra Zrinskoga 1663. „trubljom slovinskom“ i najglasovitijim pjesnikom ne samo u „dubrovačkih krajeva“ odnosno „dubrovačkijeh država“, već takvim pjesnikom „kojim se diči sadašnji narod svega puka slovinskoga“. „Narod puka slovinskoga“ nadregionalna je etnička cjelina kojoj pripadaju Dubrovčani. Menčetić u nju ne ubraja Srbe, već „narod puka hrvatskoga“, s kojim ujedno izjednačuje „narod puka slovinskoga“: „Tva svies znana tebe izvisi / Varh svieh častih svieta ovoga, / O tvom svietu diha i visi / Narod puka harvatskoga.“ Menčetić u hrvatstvu sagledava snagu koja je od ropstva spasila čak i Italiju: „Od robstva bi davno u valih / Potonula Italija / O harvackieh da se žalih / More otmansko ne razbija.“ Povezujući i izjednačujući „narod puka hrvatskoga“ i „narod puka slovinskoga“, Menčetić na svoj način nastavlja tradiciju kojom se Dubrovčani uvrštavaju u kulturno-jezični krug koji je za sebe rabio sinonimne nazive slovinski – hrvatski – ilirski – dalmatinski. Takvo je uvrštavanje omogućilo leksikografu Jakovu Mikalji da u rječniku Blago jezika slovinskoga (1649) s jedne strane za „Hervat“ kaže da znači osim „Croata“ još i „Illyricus“, a „Hervatska zemglja“ da je ne samo „Croatia“, već i „Illyricum“, a da s druge strane za ime „Serbljin“ i „serbska zemglja“ kaže da znače samo „Servianus“ i „Seruia/Rasia“. U skladu s tim ni Joakim Stulli svoj (književni) jezik ne zove „srpskim“, već „ilirskim“ i „slovinskim“, a oboje poistovjećuje s „hrvatskim“ (Lexicon Latino-Italico-Illyricum, 1801, str. 674).
|
Dubrovnik i Hrvatska su ista kulturna cjelina, isti kulturni krug, veze su bile stalne i neraskidive. ovi srpski mitomani trabunjaju o povezanosti srpske kulture sa dubrovačkom, a nikakve veze nisu imali jedni s drugima, pogotovo nakon nestanka Srbije, više im nisu bila potrbna ni dopuštenja Srba za trgovinu. Dva različita svijeta, srpska i dubrovačka kultura.
|
|
|
04.05.2014., 23:27
|
#219
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2014.
Lokacija: Nigdjezemska
Postova: 547
|
Ovo već postaje degutantno i bezobrazno, MODERATORI?!?
|
|
|
04.05.2014., 23:27
|
#220
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 40,502
|
Quote:
Veliki Despot kaže:
To je ta mitomanija,takvim komentarima smao diskreditujes sebe i potvrdjujes ono sto ja govorim
|
A ti potvrđuješ ono što si prije rekao-da ne možeš prijeći neke granice, granice svoje zaslijepljenosti rekao bih.
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:14.
|
|
|
|