Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.09.2003., 17:01   #41
A sta mislis sta bi bilo sa lokalnom klimom kad bi par tisuca kvadratnih kilometara poplocao stalkolm???

A da negovorimo koliko materijala za to treba i to ekstremno skupih materijala.
Nimitz je od zeljeza dok je ova elektrana od stakla i aluminija. A oni kostaju puno puno vise energije.

Da je valda objektivna gradila bi nuklearke. Da su zeleni objektivni nebi srali o njima....
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2003., 23:21   #42
Quote:
decko s knezije kaže:
priznajem da sam izgubio iz vida zagađenje okoliša zbog proizvodnje i eventualno nepotpune recikalže.

glede materijala
m^2 u osnovi sadrži 18 kg celika i 11 kg stakla
dakle receni primjer: 36000 tona celika, 22000 tona stakla
čisto za usporedbu: nosač zrakoplova klase Nimitz: 90000 BRT, dakle nije tako strašno

sto se povrsine tice, amerika ima nekoliko 1000 km^2 beskorisne pustinje

slazem se da bi trebalo napravit studiju, ali vladi, koja je do nosa zapetljana u naftni biznis, fali osnovni preduvjet za realnu ocjenu novog izvora energije - objektivnost.
Pa nevladine institucije su izvodile procjene. Osobito u Nizozemskoji Njemačkoj. Prema zagađenju okoliša, stanje početkom 90-ih je išlo nekako slijedećim redoslijedom: termoelektrana na plin, nuklearna elektrana, hidroelektrana, sunčeve elektrane, vjetrenjače, termoelektrane na ugljen.

Inaće, što se tiče smrtnosti (direktnoj i indirektnoj), studiji su pokazali da najveću smrtnost po proizvedenoj jedinici snage imaju elektrane na fosilna goriva (ugljen), pa zatim hidrocentrale a tek zatim nuklearne elektrane. Na žalost, galami se kada se dogodi Černobil na sva zvona, a nitko ni ne zucne kada izgine 20 000 ljudi u Kini i Indiji (i to po nekoliko puta) zbog pucanja brane, ili još gore 10 000 ljudi u Italiji (i to opet nekoliko puta) zbog odrona i klizanja tla. A sve zbog hidroelektrana.

I kako AxMi kaže, da je objektivnosti u vladi, gradile bi se nuklearne centrale a ne termoelektrane na fosila goriva koje podržava naftni lobi.

Inače, svakako je budučnost u kombiniranoj toplani-elektrani (nuklearna centrala koja otpadne zagrijane vode koristi za rajonsko i djelomično industrijsko grijanje) - to se već gradilo po Rusiji, te u oplodnim reaktorima i velikom iskorišćenju nuklearnog goriva.

Inače, na zapadu nikada se nisu gradile elektrane tipa Černobil, bez vanjske zaštite (samo betonska posuda, bez dekontaminacijske zgrade), bez ikakvog sigurnosnog sustava za zaustavljanje rada reaktora ispod 20% (postojala je samo preporuka, nikakve sigurnosne mjere nisu postojale za rad pri maloj snazi - što je osnovni uzrok nesreće).

Inače, sve se više vjeruje da je na otoku Tri milje izvršena sabotaža. Jer svi izvještaji načinjeni za vrijeme testiranja i remonta elektrane kada je navodno načinjen propust pa odvodni ventil nije otvoren, pokazuju da je taj ventil bio otvoren. Što znači da ga je netko zatvorio u međuvremenu.

TJ
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 00:14   #43
El tomo

Koliko sam ja cuo fora je bila ili da je neka lampa krivo blinkala ili tako nes. A tek kad su kasnije dosli specijalisti se otkrilo da je ventil otvoren i da voda za hladjenje samo curi iz reaktorske jezgre.
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 01:05   #44
Našao sam brojke za broj mrtvih po proizvedenoj GWy električne energije (imao sam sam ispit prije 2 mjeseca iz toga):

ugljen - 8 do 40
nafta - 4 do 35
hidro - 3 do 5.5
nuklearna - 1-3

(UNSCEAR 1977, APS 1978, GESMO 1976, UNEP 1979)

A evo i neposredni smrtnih slučajeva:
ugljen - 0.34
nafta - 0.10
plin - 0.17
hidro - 1.41
nuklearna 0.03

A evo i nešto o Černobilju. Radi se o tipičnom reaktoru kakvi su se gradili u Rusiji bez dovoljnih sigurnosnih mjera. Inače, ruska filozofija gradnje reaktora bila je usmjerena i prema vojnoj industriji - reaktori su bili tako napravljeni da se iz njih za vrijeme rada moglo uzimati gorive čelije i vaditi plutonij potreban za vojne svrhe. To je jedan od razloga zašto nisu imali sigurnosni sustav kontrole rada pri niskoj snazi. Uran se nalazi u člancima oko koje teče voda kao izjenjivač toplina. Moderator je grafit (za usporavanje neutrona). Nuklearne reakcije zagrijavaju vodu koja u cijevima ključa i proizvodi paru. Ovakav reaktor je sam po sebi opasan i nesiguran jer je premoderiran. Naime, za moderiranje je dovoljan grafit, a voda (koja kljuća i služi za hlađenje) samo ga dodatno moderira. Zbog toga je moguće koristit uran niže kvalitete (zbog jakog moderiranja). Pri normalnom radu pozitivan šupljinski efekt kompenziran je, pa je koeficijent reaktivnosti jednak nuli. No, pri maloj snazi pozitivni šupljisnki efekt prevladava, koeficijent reaktivnosti je pozitivan zbog čega rast snage - oslobođene energije nije linearan s porastom temperature reaktora. Iz tog razloga reaktor ne smije raditi snagom manjom od 20%

Na žalost, reaktor nije imao nikakve sigurnosne mjere koje bi onemogučile rad pri snazi manjoj od 20%. Osim toga, reaktor nema dodatne zaštitne dekontaminacijske zgrade.

Operateri su smanjili snagu reaktora zbog nekakvih idiotskih pokusa, što je izazvalo povečanje koncentracije ksenona. Taj ksenon zaustavlja fisiju i uzokuje smanjenje reaktivnosti, pa snaga pada. Kako bi povečali snagu reaktora, izvučene su kontrolne šipke. Kako je snaga počela rasti, opadala je koncentracija ksenona, povečana je reaktivnost zbog manje koncentracije ksenona koji je prije apsorbirao neutrone. Sada više nije bilo dovoljno ksenona za apsorpciju neutrona, a uz pozitivni šupljinski efekt broj fisija po volumenu je naglo porastao i dove do oslobađanja velike energije i visoke temperature. Kako bi zaustavili rast snage, vračeni su kontrolni štapovi u reaktor, ali prekasno. Došlo je do taljenja šipki i prodora ugrijanog goriva iz cijevi. Pri kontaktu užarenog goriva s vodom razvila se eksplozivna smjesa vodika i kisika zbog čega su cijevi eksplodirale. Zatim je još i cirkonij reagirao s vodom. I sve je otišlo kvragu.

TJ
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 10:53   #45
BTW zaboravio sam ranie reci zapadni reaktori imaju i LWR i PWR tipa i oba tipa imaju zastitu tako da nije to do tipa reaktora nego jednostavno se sa time gradi.

(naravno imaju jos i breederi (tj imali ako se nevaram) i candu verzije ali toga je zanemarivo malo).
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 11:08   #46
Da se nadovezem na solarne elektrane...
Ovi njemci ne rabe staklo uopce, rabe stirling masinu hermeticki zatvorenu znaci nema ispustanja plina u prostor, i ogledalo je solarni koncentrator koji se sastoji od jednostavne konstrukcije (kotac od bicikla metoda koja daje uz minimalnu kolicinu materijala izuzatnu cvrstocu) znaci lagana konstrukcija sa sajlama i ogledalo je ploca od poliranog alu-a (0.2-0.3mm debljina ploce) pod laganim vakuumom tako da je ploca konkavna...
Istina to se moze i sa ravnim plocama ne mora biti konkavna ploca moze se koristiti array ravnih ogladala...
Sve u svemu ti projekti su sve jeftiniji i ove studije su malo zastarjele tj moje misljenje je da su ih radili ljudi nedovoljno upoznati sa tehnologijom, bez obzira na njihov ugled i ugled organizacije gdje rade...
E da tipicna insolacija je 1000W/m2 u juznim zemljama a efikasnost sustava dosad 22% sto ce reci 220W iz 1m^2 konkretno...
Na sljemenu/puntjarka ja osobno mjerim insolaciju pyranometrom i ona iznosi preko 600W/m2...
Predlazem malo citanja poslanih linkova prize iznosenja netocnih informacija...
Ako stavim ogledala koja ce toplinsku energiju izvlaciti tako da se ne zagrijava pustinjski pijesak recimo u nekoj pustinji znaci da ce temperatura iste pasti sto je definitivno pozitivno (sirenje pustinja sa smatra negativnim efektom)...
Ovakve konstrukcije (jeftine, lagane, sa minimalnom kolicinom materijala) su definitivno u vrhu ekoloski najprihvatljivijih projekata (imo)...

ZEGA
ZEGA is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 12:19   #47
Zega ajde izracunaj si malo koliko treba energije uloziti u takvu solarnu elektranu po GWh a koliko u nuklearku.

To se neda usporedit. a da ne govorimo da nuklearka radi 24/7 a sunce sija maksimalno samo sat dva na dan. Plus da pola dana je noc. I to je noc najduza kad ti najvise treba struje. Plus da treba ogromne areale pokrit da bi se dobilo iole paznje vrijedne kolicine energije.

Nemoj biti siguran da je hladjenje pustinje odgovor. Problem je da bi tako nesto jako poremetilo klimatske uvijete na zemlji (da recimo poplocis saharu).
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 13:15   #48
Ma da znam ja to...
Jedna razlika je u tome da je broj definitivno na strani nuklearke...
Ali ja kao individua nemam sanse slozit nuklearku a ovakav mali sustav cca 10Kw (8metara promjer ogledala) imam i u konacnici imam energiju jeftiniju od komercijalne, i jeftinija od fotonaponske verzije kucne elektrane tako gledajuci stedim jer ja energiju ne dobivam po cijeni exploatacije nuklearke tu ima niz troskova distribucije i profita bla bla...
Tako gledajuci stvar se isplati (na individualnoj razini) velike elektrane sa fotonaponskim celijama se definitivno nista ne isplate u usporedbi sa nuklearkom ali doma za na krov vrijeme exploatacije se vidi i postoji (mislim da je 20 god) s obzirom na cijenu el. energije "out of the wall"...
Konkretne usporedbe za velike sutave me ne zanimaju jer nit imaju smisla, na kraju od svega toga necu imat nista a trebam malo istrazivati i trosit vrijeme, osobno mislim da ne fulam previse i sa ovim nagadjanjem...
I da potrosnje energije varira na taj nacin da je po danu visestruko veca nego po noci zato imamo jeftiniju struju tako da je to nekak u "ritmu" (ne 100%) solarne verzije...
Tvoje misljenje?
E sad da poplocim pustinju ne znam sto bi bilo, ali ako bi izvlacio 25% te energije mislim da bi vise manje sve ostalo isto, mozda bi se samo zaustavilo sirenje te pustinje (sto je danas trend)...

ZEGA
ZEGA is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 18:09   #49
Lako je mislit ali treba znati. Za pustinju je jako tesko reci sta bi se desilo.

Sto se tice domace elektrane tu sumnjam da se ipslati ikako. Ali za grijanje recimo se ipslati pogotovo ako zivis u hrv.
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 20:43   #50
to kaze covjek koji je predlozio bacanje nuk. otpada u more

recimo centralna stvar koja mene odbija od nuklearki nije ponavljanje cernobila nego:
kako "znas" da ce ti bunker bit siguran sljedecih nekoliko 1000 godina?

ne znam kako fukcioniraju sigurnosna rjesenja koja su spomenuta, ali primjerice kontejnment nas moze spasiti samo od novog cernobila, ako stavrno dodje do havarije, tko ce to ocistiti? Onda se cijela elektrana pretvara u bunker na neodredjeno vrijeme, za sto sigurno nije prikladna.
decko s knezije is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2003., 20:44   #51
glede individualnih izora energije: takvih primjera ima u njemackoj i ovisno o drzavnoj subvenciji se isplate za 15-20 godina
zasto bi drzava subvencionirala tako nesto?
drzava subvencionira mnoge druge grane industrije upitne isplativosti kao sto je istrazivanje svemira, vojna tehnika, zrakoplovstvo opcenito (paradoks: karta berlin-koeln je jeftinija od vlaka) pa zasto ne bi i solarnu energiju

naravno ostaje pitanje koliko proizvodnja solarnih celija trajno steti okolisu, ako bi se pokazalo da steti vise od nuklearke onda odbacujem ovaj argument.

sto se tice pljuvanja po hidrocentralama, tu se mogu pridruziti i s kulturnog stajalista: u juznoj turskoj zele poplaviti ogromne dijelove nizina eufrata i tigrisa arheoloskim nalazistima jedinstvenim na svijetu ( npr. jedini minaret iz mongolskog doba na tom podrucju, novootkrivene rimske terme u okolici pergamona s pripadajucim naseljem ocuvanim gotovo kao pompeji)
osim toga pokazalo se da je lose i za poljoprivredu jer se tlo oko slicnih akumulacijskih jezera zaslanilo
decko s knezije is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2003., 00:25   #52
Quote:
ZEGA kaže:
Da se nadovezem na solarne elektrane...
Ovi njemci ne rabe staklo uopce, rabe stirling masinu hermeticki zatvorenu znaci nema ispustanja plina u prostor, i ogledalo je solarni koncentrator koji se sastoji od jednostavne konstrukcije (kotac od bicikla metoda koja daje uz minimalnu kolicinu materijala izuzatnu cvrstocu) znaci lagana konstrukcija sa sajlama i ogledalo je ploca od poliranog alu-a (0.2-0.3mm debljina ploce) pod laganim vakuumom tako da je ploca konkavna...
A zamisli koliko košta energije održavanje tog vakuuma, pa makar bio i malen. Da ne govorim da je od svih mogučih kovina, aluminij jedan od najskupljih. Jednako vrijedi i za staklo - sumnjam a se može koristiti bilo koje staklo, to mora biti staklo otporno na termička naprezanja, jer kada se zagrije na stotinu stupnjeva mijenja mu se geometrija. Pa sada zamisli koliko košta takvo testiranje i kontrola kvalitete + sama izrada stakla, koji je isto tako jedan od najskupljih "sirovinskih" proizvoda.

Quote:
ZEGA kaže:
E da tipicna insolacija je 1000W/m2 u juznim zemljama a efikasnost sustava dosad 22% sto ce reci 220W iz 1m^2 konkretno...
Pa nigdje ne dobiješ 1 kW/m2, tolika je upadno iradijancija, efektivno se odmah apsorbira 1/3 u atmosferi (dobro, ima i povratni efekt, no takvo se zračenje ne može fokusirati). Dakle, već na startu u optimalnim prilikama imaš oko 650 W/m2, na našim širinama to postaje 400 W/m2, pa ako uzmeš u obzir broj Sunčanih sati godišnje, mislim da to padne još za barem polovicu, pa još efikasnost samog uređaja... na kraju ti ostane manje od 100 W/m2 u prosjeku. A da ne govorim o problemu vršne snage - što češ raditi po noći? Koliko znam, vršna snaga se po zimi postiže negdje oko podneva i oko 6 navečer, tko će dati energiju za 6 navečer? Dakle, opet moraš imati neku "klasičnu" elektranu. najoptimističnija predviđanja dala su Sunčevoj energiji udio do 5% u proizvodnji električne energije (druga je priča toplinska energija).

Quote:
ZEGA kaže:
Na sljemenu/puntjarka ja osobno mjerim insolaciju pyranometrom i ona iznosi preko 600W/m2...
E da, ali zar je to prosjek? Plus što pirometar mjeri toplinu, dakle i doprinos raspršene svjetlosti koja se neda fokusirati.

TJ
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2003., 02:44   #53
A zamisli koliko košta energije održavanje tog vakuuma, pa makar bio i malen. Da ne govorim da je od svih mogučih kovina, aluminij jedan od najskupljih. Jednako vrijedi i za staklo - sumnjam a se može koristiti bilo koje staklo, to mora biti staklo otporno na termička naprezanja, jer kada se zagrije na stotinu stupnjeva mijenja mu se geometrija. Pa sada zamisli koliko košta takvo testiranje i kontrola kvalitete + sama izrada stakla, koji je isto tako jedan od najskupljih "sirovinskih" proizvoda.


Eh tomo tomo da bi napravio lagano konkavnim takav tanki komad alua dovoljna ti je mala membranska pumpica (a la akvarij) od 30Wcca u biti ako dobro dihta ne treba ti nikakva pumpica...
Drugo nit alu nit staklo koncentratora se nikad ne zagriju vise od bilo koje druge povrsine reflektivnog materijala na suncu, apsorber se grije i to na 400-nekoliko tisuca c stupnjeva ovisno o izvedbi a on je napravljen od necega sto dobro spsorbira zracenje, ("lagano rebrasto", hrapavo i mat tamno recimo zeljezni ljev za nize temp.)...
Kad se radi koncentrator od stakla (a to je pusiona) onda se moze koristiti bilo koje staklo otporno na atmosferilije (tuca) npr kaljeno staklo...
Tocnost oblika nije od kljucne vaznosti jer fleka ne mora biti niti je pozeljno da je par mm u promjeru, povrsina apsorbera je par dm^2 za solidnu apsorpciju inace je opet pusiona a takvu fleku nije tako tesko dobit znaci ta prica o super extra tocnosti pada u vodu...
Uostalom pogledaj tanjure za sat TV kolika je njihova preciznost i cijena to je totalna jeftinjara a hrane feeder na 2 cm^2 sa 90-300cm promjera bez nekih "super extra space program" troskova za izradu istih, stancaju ih milone...
Znaci konstrukcija i par kg alua (jer je to ipak tanka ploca do 0.4mm) sto nije tako skupo gledajuci materijal na kg, polirati i staviti pod slabi vakuum...
Da je to tako skupo kako ti tvrdis ne bi se ljudi oko toga uopce zezali vec bi se drzali starih dobrih neefikasnih fotonaponskih...

Pa nigdje ne dobiješ 1 kW/m2, tolika je upadno iradijancija, efektivno se odmah apsorbira 1/3 u atmosferi (dobro, ima i povratni efekt, no takvo se zračenje ne može fokusirati). Dakle, već na startu u optimalnim prilikama imaš oko 650 W/m2, na našim širinama to postaje 400 W/m2, pa ako uzmeš u obzir broj Sunčanih sati godišnje, mislim da to padne još za barem polovicu, pa još efikasnost samog uređaja... na kraju ti ostane manje od 100 W/m2 u prosjeku. A da ne govorim o problemu vršne snage - što češ raditi po noći? Koliko znam, vršna snaga se po zimi postiže negdje oko podneva i oko 6 navečer, tko će dati energiju za 6 navečer? Dakle, opet moraš imati neku "klasičnu" elektranu. najoptimističnija predviđanja dala su Sunčevoj energiji udio do 5% u proizvodnji električne energije (druga je priča toplinska energija).

1200-1300W je iznad zemlje/atmosfere/iznad cca 1000km...
Na povrsini recimo saudi arabia mjereno je 1000W (imas link koji sam slao pa si citaj)...
KOd nas je 600W u 13h, prosjek dana je cca 150W pod pravim kutem, ako pratis sunce koncentratorom prosjek dana je 300W u nas...
Maximalan snaga 8.5 metarskog koncentratora koji je testiran je bila 10Kw (kranja efikasnost ako je insolacija bila 1kw je 22% ili ti 220W elektricne energije za 1m^2 u praksi) prosjek dana je cca 2Kw moja potrosnja doma je 1Kw const a ja sam veoma velik potrosac u odnosu na prosjecno kucanstvo ) 3 el. bojlera, 5 frizidera 3 vesmasine i sl...
Ako sam off grid onda bi srusio potrosnju zbog tople vode (solar) i odabir najefikasnijh fridgeova i imao bi previse za sebe ako bi rabio battery pack 20 Pb baterija kao ljudi koji jesu off grid i batt traju preko 5 god u prosjeku (za solar) sa uredjajem za desulfatizaciju (par w) i vise za faktor 2...
Investicija se vraca razmjerno brzo ca ispod 10 god sa stirling sustavom 20 god fotopaneli...


E da, ali zar je to prosjek? Plus što pirometar mjeri toplinu, dakle i doprinos raspršene svjetlosti koja se neda fokusirati.

Pyranometar je veoma neovisan o toplini u mjerenju sunceve radijacije ispod 1% u odnosu na temp baze uostalom ne kosta to bezveze cca 5K€ a nemas ga kaj vidjeti uostalom ako te bas zanima poslat cu ti podatke od istog (negdje imam papire)...
SAstoji se od photo multipliera sa nekakvom crnim materijalom ispred i dvostrukog polusfericnog kvartznog stakla i jos svari kojih nisam svjestan...
Nego sto ce ti 3 ista posta?

ZEGA
ZEGA is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2003., 19:15   #54
ZEGA ti sebe jako grdo zavaravas. Tvoje brojke su cista fantazija.

Pogledaj samo sat antenu njoj je vazno da joj je oblik koliko toliko ok sve ostalo nema frke. Dok tebi reflektor mora imati odlicnu geometriju plus da mora biti otporan na tucu i jako uglacan. Plus da ti sloj stakla stvara reflekse zbog kojih imas ekstra gubitke.

A da negovorim kako je ekoloski dobro imat olovne baterije i mijenjat ih svakih 5 godina.

A zasto ljudi to rade je jer se placa od strane drzave da izgleda da misle na prirodu.
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 04:44   #55
Quote:
decko s knezije kaže:
glede individualnih izora energije: takvih primjera ima u njemackoj i ovisno o drzavnoj subvenciji se isplate za 15-20 godina
zasto bi drzava subvencionirala tako nesto?
Pa da drzava to ne subvencionira, ne bi nitko koristio solarnu energiju. I tada bi javnost rekla da je drzava protiv "ekoloskih izvora energije". Tako da nije sve u ekonomicnosti, vec itekako i u politici. Zasto drzava subvencionira poljoprivredu kada moze jeftinije uvoziti hranu iz nerazvijenih zemalja? Cista politika.

Quote:
decko s knezije kaže:
sto se tice pljuvanja po hidrocentralama, tu se mogu pridruziti i s kulturnog stajalista: u juznoj turskoj zele poplaviti ogromne dijelove nizina eufrata i tigrisa arheoloskim nalazistima jedinstvenim na svijetu ( npr. jedini minaret iz mongolskog doba na tom podrucju, novootkrivene rimske terme u okolici pergamona s pripadajucim naseljem ocuvanim gotovo kao pompeji)
Eufrat i Tigris u juznoj Turskoj? Pergamon je u juznoj Turskoj, ali Eufrat i Tigris??? No nevazno, hidrocentrale uzasno degradiraju okolis i izazivaju znacajne bioloske, ekoloske i kulturne poremecaje.
[/B][/QUOTE]
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 04:59   #56
Quote:
ZEGA kaže:
Drugo nit alu nit staklo koncentratora se nikad ne zagriju vise od bilo koje druge povrsine reflektivnog materijala na suncu, Znaci konstrukcija i par kg alua (jer je to ipak tanka ploca do 0.4mm) sto nije tako skupo gledajuci materijal na kg, polirati i staviti pod slabi vakuum...
Da je to tako skupo kako ti tvrdis ne bi se ljudi oko toga uopce zezali vec bi se drzali starih dobrih neefikasnih fotonaponskih...
Pa nitko nije niti rekao da je to skuplje od fotonaponskih čelija. Fotonaponske čelije su skupe i ekološki neprihvatljive (rijetki materijali, itd), te energetski prezahtjevne. No i jedno i drugo je skuplje od energije dobivene nuklearno ili fosilnim putem, i to je jedina konačna poanta današnjice - ekonomičnost. Nuklearna i fosilna energija je barem 10 puta jeftinija od sunčeve i alternativne energije.

Sa druge strane, nije mi jasno o kojih "par kg aluminija" ti pričaš. Želiš li centralu od 0.5 MW čisto sumnjam da ti treba "par kg aluminija". Ovdje prvenstveno pričam o masovnoj proizvodnji električne energije, ne o privatnim kučanstvima. I namoj mi reči da staklo može biti obično - pretpostavljam da mora biti posebno kako bi izdržalo termička naprezanja i da se ne bi deformiralo tokom vremena. Ne radi se tu o nekoliko sati rada, već o konstantnom termičkom naprezanju plus atmosferski uvjeti.

A da ne govorim da aluminij treba naparavati svakih nekoliko mjeseci. Znam kako to ide kod teleskopa - 2 puta godišnje. I to je energetski i novčano skup proces.

Quote:
ZEGA kaže:
1200-1300W je iznad zemlje/atmosfere/iznad cca 1000km...
Na povrsini recimo saudi arabia mjereno je 1000W (imas link koji sam slao pa si citaj)...
KOd nas je 600W u 13h, prosjek dana je cca 150W pod pravim kutem, ako pratis sunce koncentratorom prosjek dana je 300W u nas...
Da, ali radi se o UKUPNOM zračenju. Od tog zračenja, koliko je meni poznato, trečina je difuzna i dolazi od raspršenja na česticama atmosfere. Takvo zračenje se NE MOŽE fokusirati i nekorisno je. Prema tome, 1/3 je manja snaga već na početku.

Znači, još ti treba i motorić kako bi pratio Sunce. I sada je to kao jeftino?

Quote:
ZEGA kaže:
moja potrosnja doma je 1Kw const a ja sam veoma velik potrosac u odnosu na prosjecno kucanstvo ) 3 el. bojlera, 5 frizidera 3 vesmasine i sl...
Ako sam off grid onda bi srusio potrosnju zbog tople vode (solar) i odabir najefikasnijh fridgeova i imao bi previse za sebe ako bi rabio battery pack 20 Pb baterija kao ljudi koji jesu off grid i batt traju preko 5 god u prosjeku (za solar) sa uredjajem za desulfatizaciju (par w) i vise za faktor 2...
Investicija se vraca razmjerno brzo ca ispod 10 god sa stirling sustavom 20 god fotopaneli...
Kakve to veze ima s masovnom potrošnjom električne energije? Mislim, ako uspoređujemo sunčevu i nukleranu energiju, onda je uspoređujemo na skali masovne potrošnje i proizvodnje, zar ne? Mislim, nema to smisla uspoređivati na pojedinačnom kučanstvu, pa nečeš si valjda graditi mali nuklearni reaktor!

Quote:
ZEGA kaže:
Pyranometar je veoma neovisan o toplini u mjerenju sunceve radijacije ispod 1% u odnosu na temp baze uostalom ne kosta to bezveze cca 5K€ a nemas ga kaj vidjeti uostalom ako te bas zanima poslat cu ti podatke od istog (negdje imam papire)...
SAstoji se od photo multipliera sa nekakvom crnim materijalom ispred i dvostrukog polusfericnog kvartznog stakla i jos svari kojih nisam svjestan...
Ako koristi PMT onda samo mjeri fotone. Što znači da mjeri i difuzno zračenje od kojeg niš koristi.

TJ
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 13:21   #57
AxMi, El Tomo
dao sam vam podatak da je u kalifornijskom slucaju potrebno 18 kg celika i 11 kg stakla a ne aluminija
i bio sam toliko pristojan da vam dam link pa si citajte ako hocete

jos uvijek cekam odgovor: sta je u slucaju kontaminacije elektrane i njene neupotrebljivosti?
da ju zalijemo s betonom i posadimo par drvca gore i pravimo se da se nista nije dogodilo.
decko s knezije is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 17:49   #58
Quote:
El Tomo kaže:

Znači, još ti treba i motorić kako bi pratio Sunce. I sada je to kao jeftino?
naravno da ti treba motorić

buduci da se radi o masovnoj proizvodnji jednih te istih modula, cijena materijala višestruko prelazi ostale troškove

za sve koji nisu citali sto sam postao do sad 1 m^2 =200-250EUR za kalifornijski slucaj.
i sad si ti izracunaj kaj mozes kupit za pisljivih 70MBucksa s kojima se kongres razbacuje.
I nemoj mi molimte davat paralelu sa ekvivalentnim brojem nuklearki.
to prihvacam samo ako je zagadjenje okolisa zbog proizvodnje stakla i celika vece od rad. otpada, sto ne mogu vjerovat.
decko s knezije is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 20:35   #59
Isuse kriste. Prozivdnjoa toga trazi ekstremne kolicine energije a malo daje nazad. Nema to veze sa ekonomskom cijenom. To daje malo energije nazad.

Radioaktivni otpad nije bas neki problem niti je tako opasan kako je napuhano za hladnog rata. Cernobil i istrazivanja nakon njega su pokazala da je radioaktivnost puno manje opasna. plus da se tog otpada jako malo napravi a i transmutacija jos mu skrati rok radioaktivnosti a i kolicinu.

To je nista prema poplocavanju hrpe zemljine povrsine ogledalima i sl. Kako nekuzis to sta sunce daje je tako mizerna kolicina energije da se to nikada nece isplatiti.
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2003., 23:28   #60
Quote:
decko s knezije kaže:
AxMi, El Tomo
dao sam vam podatak da je u kalifornijskom slucaju potrebno 18 kg celika i 11 kg stakla a ne aluminija
i bio sam toliko pristojan da vam dam link pa si citajte ako hocete

jos uvijek cekam odgovor: sta je u slucaju kontaminacije elektrane i njene neupotrebljivosti?
da ju zalijemo s betonom i posadimo par drvca gore i pravimo se da se nista nije dogodilo.
Koje kontaminacije? I to i nije baš neki problem, beton efikasno zaustavlja sve čestice tako da je radioaktivnost jednaka nuli. Imaš u jednom od posljednjih brojeva SciAm-a članak o rashodovanju 10-ak američkih nuklearki, kojima je rashodovno vrijeme 10 godina nakon čega na njihovo mjesto misle posaditi šumu i napraviti parkiće. Ostaje ti samo nekoliko kubika zakopanog betona na mjestu na kojemu je bio reaktor. Na otoku Tri milje dekontaminacija je trajala 10-ak godina, i nikakvog zagađenja okoliša nije bilo (nakon što je kvar uklonjen, ne za vrijeme nesreče).

I meni stvarno nije jasan taj paničan strah od radioaktivnosti. Pa je li znaš da na interkontinentalnom letu primiš više zračenja nego da si stajao 10 metara od elektrane na otoku tri milje za vrijeme nesreće?

Dajte malo ljudi, ti masmediji su napravili bauk od radioaktivnosti.

Inače, ja ti niš njemačkog ne kužim. Kakvih 10-ak kg stakla i aluminija? Za cijelu elektranu?

TJ
El Tomo is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:49.