Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.03.2005., 05:47   #1
Question O Morlacima i Vlasima...

Zasto su se Morlaci zvali Vlasima u 18. stoljecu (po Fortisu) ako nisu (vise) govorili nekim romanskim jezikom?

Da li su Morlaci ikad govorili romanskim jezikom?

Ako su Vlasi upotrebljavali stecke, zasto njihova imena (na steccima) ne pokazaju neki neslavenski uticaj?
virgils is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2005., 09:19   #2
Morlaci su kršćani koji su se borili na strani Turaka. Nije ih se puno ni pitalo da li hoće ili neće, jednostavno su bila takva vremena.
Vlasi jesu pravoslavni kršćani pa tako mogu biti i Morlaci a u srednjovjekovnoj Hrvatskoj su vlasima zvali sve kršćansko što je dolazilo sa istoka pa tako i Hrvate katolike.
Malo zamršeno.
Ber is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2005., 12:44   #3
...

Vlasima su doseljeni Slaveni nazivali sve starosjedioce koje su zatekli na Balkanu. Oni su se po doseljenju Slavena povukli na otoke, u dalmatinske gradove i na planine. Ovi na planinama su bili stočari. Kad su se spuštali u doline i dolazili u dodir sa Slavenima, za svaku trgovinu morali su znati slavenski jezik. Pošto je slavenski jezik bio jezik političke vlasti, oni su se s vremenom poslavenili. Ostaci njihovog romaskog porijekla očituju se npr. u njihovim prezimenima. Tako npr. sva prezimena koja u svojoj osnovi imaju završetak na 'ul' su zapravo romansko-vlaška prezimana: Radul - Radulović, Drakul-Drakulović, Drakulić, Anzul-Anzulović, Kožul itd. da nabrojimo samo neka.
Većina tih Vlaha prešla je na slavenski jezik još u srednjem vijeku prije pojave stećaka.
Vlasi katolici su ikavci, (tu spada skupina Bunjevci), danas većinom Hrvati, a Vlasi pravoslavci su ijekavci, danas većinom Srbi.
Vlasi ikavci su slavenski jezik preuzeli negdje na području zapadno od Neretve, a Vlasi ijekavci na području istočno od Neretve.

Vlasi Morlaci su Vlasi stočari. Tako su ih zvali stanovnici dalmatinskih gradova koji su sami sebe u početku nazivali Latinima. Te Latine u dalm. gradovima su Slaveni također nazivali Vlasima. Imamo dokumentirane slučajeve nazivanja Dubrovčana Vlasima.
Andelko is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2005., 17:23   #4
Morlaci ili Morovlasi (Crni vlasi) dolaz s područja Albanije i Grčke gdje su se Mlečani susretali s nomadskim pastirima kojima su nadjenuli takvo ime. Naši romanski pastiri su ih izgledom podsjetili na Morlake pa su ih tako i nazvali.

BTW ovo sa prezimenima na 'ul' je zanimljivo. Što je sa prezimenima na 'um', naprimjer Kerum, Šitum...
 
Odgovori s citatom
Old 15.03.2005., 08:43   #5
...

Ne znam za prezimena na 'um', ali da se vidi da ima zaista mnogo prezimena vlaško-romanskog porijekla evo još par primjera (iz srpskih izvora):

Quote:
Abras - Negotinska krajina - neobicno retko (Abrasevic)

Anzulovic- Anzul-romansko (mletacka) antroponomija

Aranitov- mislim da su Cincari

Bazaveta od Bazavede - rumunski oblik.

Baza, Bazul, Bazan, Bazina

Botun

Bandul, Bandula, Bandur

Banzic (banza, banzov - ovcarski pas)

Barlinac - od vlaske reci -barla (subara od neucinjene ovcije koze)

Barut - samo u Hrvatskoj oko Nasica i Rijeke kao Milut, Radut kao i Barutkovic oko Zajecara

Basar - Basara, Basarevic, Basarevac, Basaric od Bacaraba - naziv kumanskog plemena

Baskovac, Baskovic - od rumunske reci basca - kapa ili subara, ili cincarska rec za runo ovce!

Basta, Bastah, Bastaja, - od reci bastasijus ili nosac latinska rec.

Bataj- Bataja (Cres, Labin, Rijeka) - od rumunske reci - vataf ili nadzornik pastira kao i prezime Batajic.

Baula od talijanske reci baule - putnicki kofer

Beara od talijanske reci - usreciti.

Buza, (Visoko), Buzaj (Varazdin) -buza rumunski za usna

Buzaj, Buzaja, Buzajko, Buzancic, Buzanov, Buzantovic,

Buzetic

Blidar - blidar u značenju grnčar. Up. cincarsko prezime Blida u Stonom Beogradu 1829. godine, takođe i rumunska prezimena Blidoni i Blidäressu.

Boar - Zabeleženo u Mikalaki (rumunski Banat) 1715. godine. Identično je sa rumunskim apelativom Boar u značenju onaj koji čuva ili ima volove. Up. savremeno prezime Boarov u Novom Sadu i rumunsko prezime Boariit.

Brbat - Zabeleženo samo u okolini Karlovca u Hrvatskoj (četiri stanovnika). Identično je sa rumunskim apelativom bärbat u značen'u muškarac, čovek. Up. rumunska prezimena: Bärbat, Bärbatessu, Bärbäteami, Bärbätd. Up. i prezime Brbatović kod Vinkovaca u Hrvatskoj (samo pet stanovnika).

Brnzar - Zabeleženo u selu Veliko Popoviće (Resava, Srbija). Prezivaju se tako „zato što im je neki njihov praded uzeo ili ukrao Vlasima sir". Identično je sa rumunskim patronimom Brtnzar u značen>u „sei sare fale brinzä." Up. još oblike: Brindza, Brinzas, Brinzan.

Bukur- u Segedinu 1720, Kikindi 1796, Pančevu 1764. godine; u selu Dren u Valjevskoj Tamnavi, poreklom iz Erdelja posle 1827. godine. Identično je sa rumunskim antroponimom Busur u značenju radostan.

Buljiga - Zabeleženo u selu Plavni i Prahovu u Negotinskoj Krajini. Identično sa rumunskim prezimenom Biiliga (vrsta ptice).

Bulimak - Registrovano u selu Priboju kod Vranja u Srbiji. Verovatno je vlaškog porekla sudeći po rumunskom prezimenu Bulimar u dijalekatskom značenju crkvenjak.

Bumba Bumbić - rumunskog oblika biimb u značenju dugme, ili od italijanskog bomba. Up. rumunske primere: Bwnbea, Bumbessu, Bumbii.

Bumbak - Zabeleženo kod Šibenika 1740. godine. Verovatno od rumunskog biunbas u značen>u pjamuk. Up. istovetno rumunsko prezime Btunbas i Všp'asea.

Burburan - Registrovano na ostrvu Lošinju i Rijeci. Od italijanskog prideva bnrbero u značenju osoran, grub.

Burz - Burza: savremeno prezime u Livnu (Bosna); u Hrvatskoj kod Knina i Vinkovaca. Svakako je u vezi sa rumunskim apelativom bnrzaim u značenju bumbar. Up. porodični nadimak Burza u Smederevskoj Palanci.

- Burzan: bratstvo u Draževini u Crnoj Gori.

- Burzanović: u Hrvatskoj samo jedan stanovnik u Dubrovniku.

- Burzelić: savremeno prezime u Novom Sadu: u Hrvatskoj - okolina Nove Gradiške i u Zagrebu.

- Burzić: u Varoškoj Rijeci i Mrazovcu u Poug'u (Bosna); u Kupresu (Bosna); u Hrvatskoj nefrekventno: kod Garešnice, Slunja i Siska (šest stanovnika).

Burt- Burtanović: u selu Velika Vrbica (poznati i kao Burtešći), i u Podvrški u Negotinskoj Krajini. Dolazi od rumunskog apelativa buna u značenju veliki stomak, a istu reč srećemo (burta) i u Kovačevcu u Šumadiji. Up. rumunske oblike: Buna, Burtasu, Burtan, Bursea, Bursessu.

Butur- Očita antroponimijska osnova, ali je etimologija nesigurna. Najme, još je u svoje vreme Petar Skok makedonsku rečicu Buturec objasnio preko rumunskog apelativa Butoarä - rupa u drvetu, pa i našu reč buturnicu (tamnica), ali je teško razumeti da se ova ista osnova javlja i kao antroponim.

- Buturac: kod Čazme, Garešnice, Đakova, Vukovara, Vinkovaca i Slavonske Požege. Od ličnog imena Butur potvrđenog u Zeti 1477. godine.

- Bušatović: očinstvo u dečanskim hrisovuljama 1330. godine; prezime kod bosanskih Hera, po predag'u poreklom iz Nikšića. Ukoliko nije albanskog ili rumunskog porekla, kako to tvrde neki autori, ovakav oblik mogao bi se izvesti na osnovu slovenskog jezičkog materijala od ličnog imena Bušat koje je potvrđeno 1330. i 1455. godine u Zeti.

Vatav - Prezime zabeleženo kod Krašovana u Rumuniji. Osnova: rumunski apelativ vätaf u značenju nadzornik.

- Vreta: u selu Kakrinj kod Sarajeva; u Pančevu krajem XIX veka. Identično sa cincarskim ličnim imenom Vreta (<Vartolomej) koje prvi put srećemo u Sremskim Karlovcima 1769. godine.

- Vrsajko: prezime zabeleženo u okolini Makarske, Otočca i Zadra u Hrvatskoj. Identično je sa ličnim imenem Vrsajko koje prvi put srećemo u Dubrovniku 1253. godine. Dolazi od romanskog antroponima Ursaisiis koji predstavlja hipokorpstik ličnog imena Ursiis u značenju msdved. Zanim.g'ivo je da se ovaj naš pozajmljeni antroponim pojavljuje u našim isgorijskim spisima pre n>egove romanske potvrde koja, prema tvrd!'i Petra Ši]«unovi'a, nije poznata pre XIV veka. (Up. i naše žensko lično ime Vrsajka u Dubrovniku koje je datirano u periodu od 1100. do 1200. godine.)

- Vrsajković: dubrovačko prezime zabeleženo u jednoj povelji kao Vr'saikovik' 1254. godine; u Hrvatskoj 1948. godine samo u Borovu kod Vukovara i u Našipama (četiri stanovnika); savremeno prezime u Beogradu i Novom Sadu.

V. Vrsajko.

- Vrsalović: savremeno prezime u Beogradu i Paraćinu (Srbija); u Hrvatskoj: na ostrvu Vraču, kod Splita, u okolini Zagreba i u Zagrebu. Osnova: nepotvrđeno lično ime *Vrsal(o) od romanskog oblika Ursolo (Uraalo).

- Vrselj: zabeleženo u Bosni. Jednako sa nepotvrđenim antroponimom *Vrselj (v. prethodno). Up. lično ime Vrsil iz XV veka.
Andelko is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.03.2005., 10:11   #6
Jedan moj prijatelj ovdje u Sarajevu preziva se Andronik. Ima li iko ideje odakle je moglo doći ovo prezime? Meni je bilo logično grčko porijeklo, međutim porodica je katolička. On mi je nešto govorio o navodnom mađarskom porijeklu, ali mi to baš ne stoji. Šta vi mislite?
__________________

Now the sun's gone to hell
And the moon's riding high
...
Semargl is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.03.2005., 17:38   #7
...

Možda je čovjek zaista iz Mađarske, jer je sveti Andronik, učenik svetog Pavla, po tradiciji bio biskup u rimskoj provinciji Panoniji tj. u nekom smislu u Mađarskoj (zapravo u Srijemu), pa je logično da se kod Mađara mogao posebno slaviti.
Andelko is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2005., 01:36   #8
Re: ...

Quote:
Andelko kaže:
Vlasima su doseljeni Slaveni nazivali sve starosjedioce koje su zatekli na Balkanu.
Ja mislim da su Slaveni zvali Vlasima samo romanizirane starosjedioce. Na primjer pretci Albanaca nisu nikad bili zvani Vlasima.
Quote:

Većina tih Vlaha prešla je na slavenski jezik još u srednjem vijeku prije pojave stećaka.
Mene narocito zanima zakaj su Vlasi ostali poznati kao Vlasi kad (ili ako) vise nisu govorili romanskim. Nisu svi bili stocari. Znamo da su se oni u to vrijeme bavili i prjevozom. Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.
Quote:

Te Latine u dalm. gradovima su Slaveni također nazivali Vlasima. Imamo dokumentirane slučajeve nazivanja Dubrovčana Vlasima.
Da, Germani a posle njih i Slaveni su u pocetku sve Latine zvali Vlasima. To jos uvjek rade Poljaci, Cehi, Slovaci (kao i Madjari). Za njih sadasnje ime Italije je neki ili drugi oblik rjeci Vlaska.
virgils is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2005., 01:50   #9
Re: ...

Quote:
Andelko kaže:
Tako npr. sva prezimena koja u svojoj osnovi imaju završetak na 'ul' su zapravo romansko-vlaška prezimana: Radul - Radulović, Drakul-Drakulović, Drakulić, Anzul-Anzulović, Kožul itd.
Ima vise Drakulica u Hrvatskoj nego u Rumunjskoj
virgils is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2005., 09:03   #10
...

Quote:
Ja mislim da su Slaveni zvali Vlasima samo romanizirane starosjedioce. Na primjer pretci Albanaca nisu nikad bili zvani Vlasima.
Albanci su relativno kasna pojava u pisanim dokumentima. U početku nisu zauzimali toliki teritorij i jezgra im je bila negdje u makedonskim planinama. Kako su doživjeli demografski bum, tako su počeli potiskivati Slavene iz današnje Albanije i Kosova. Proces traje još i danas :-). Za razliku od Vlaha na zapadnom Balkanu, oni se nisu poslavenili, kao što se nisu poslavenili ni Rumunji. Postoji određena lingvistička veza između rumunjskog i albanskog.

Quote:
Mene narocito zanima zakaj su Vlasi ostali poznati kao Vlasi kad (ili ako) vise nisu govorili romanskim. Nisu svi bili stocari. Znamo da su se oni u to vrijeme bavili i prjevozom. Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.
Ostali su poznati kao Vlasi samo zato jer su kao stočarske zajednice bili izuzeti iz uobičajene feudalne vlasti, tj. jer su posjedovali određenu autonomiju u feudalnom sustavu. Oni nisu bili ratari niti stacionarni na jednom mjestu. Feudalac nije imao instrumenata da ih sebi podloži na način kao što je to mogao sa ratarima koji su bili vezani za zemlju. Naziv Vlah sačuvao se samo kod Vlaha stočara. Sve druge vrste Vlaha su nestale. Nitko više ne naziva Dubrovčane Vlasima, a Vlaha, kako ti kažeš 'keletora', odavno nema.
Andelko is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2005., 16:11   #11
Nije točno da su Vlasi samo oni na koje su Slaveni naišli...
Slaveni su naišli na na Ilire,Kelte,i latine koji su se posebno dugo zadržalio u Dalmaciji


http://www.euratlas.com/big/big1100.htm


pogledati na karti u području današnje Rumunjske i vidjeti će se da postoje i Vlachs...

http://www.euratlas.com/big/big1100.htm
http://www.euratlas.com/big/big1200.htm
http://www.euratlas.com/big/big1300.htm
http://www.euratlas.com/big/big1400.htm

tu ćete vidjeti i nekakvu Walachiu
Istina je da se radilo o plemenimna koja su bila mobilna i lako se stapala u narode s kojims su dolazili u dodir...

na ovim prostorima su se utopili u sve etnose pomalo a nvodno najviše među Srbe

http://www.islam-bih.net/knjige/book...osne/m_06.html

a navodno u Dušanovom zakoniku postoji izričita zabrana vjenčanja Srba i Vlaha..
starks is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2005., 20:05   #12
Pa Rumunji su Vlasi

Quote:
starks kaže:
Nije točno da su Vlasi samo oni na koje su Slaveni naišli...
Slaveni su naišli na na Ilire,Kelte,i latine koji su se posebno dugo zadržalio u Dalmaciji


http://www.euratlas.com/big/big1100.htm


pogledati na karti u području današnje Rumunjske i vidjeti će se da postoje i Vlachs...

http://www.euratlas.com/big/big1100.htm
http://www.euratlas.com/big/big1200.htm
http://www.euratlas.com/big/big1300.htm
http://www.euratlas.com/big/big1400.htm

tu ćete vidjeti i nekakvu Walachiu
Istina je da se radilo o plemenimna koja su bila mobilna i lako se stapala u narode s kojims su dolazili u dodir...

na ovim prostorima su se utopili u sve etnose pomalo a nvodno najviše među Srbe

http://www.islam-bih.net/knjige/book...osne/m_06.html

a navodno u Dušanovom zakoniku postoji izričita zabrana vjenčanja Srba i Vlaha..
Pa Vlah je srjednjovjekovni naziv za Rumunje. Malo tocnije, svi Rumunji su Vlasi, ali ne svi Vlasi su Rumunji. Vlasi sa juga Dunava su vjecinom bili asimilovani u Slavene, Grke, i Albance. Ima ih jos neasimilovanih na Istri (Cici), u Srbiji (Timocani), Grckoj, Makedoniji, Albaniji i Bugarskoj (Aromuni).

Inace na svom jeziku Vlasi se nisu zvali Vlasima nego su upotrebljavali neki oblik rjeci Romanus: Roman, Ruman, Arman, Rumer, itd.
virgils is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2005., 09:17   #13
...

Quote:
Nije točno da su Vlasi samo oni na koje su Slaveni naišli...
Slaveni su naišli na na Ilire,Kelte,i latine koji su se posebno dugo zadržalio u Dalmaciji
U srednjem vijeku nisu na našem području zabilježene nikakve druge jezične grupe osim romanskih i slavenskih. To ne znači da nije bilo i izoliranih skupina drugačijeg jezika, ali do nas nije došlo ništa dokumentirano o njima. Da su postojale, nije teško zamisliti, jer nitko ništa ne piše o Albancima sve do 12. stoljeća, a mi ipak znamo da su oni morali postojati i prije. Što se tiče Kelta, njihovi tragovi se očituju u nazivu 'Bezjak', koji je najviše raširen u kajkavskom području na granici sa Slovenijom. Osnova 'bez' je keltskog porijekla. Isto tako, naziv 'Brajci' oko Karlovca potječe najvjerojatnije od naziva za ilirsko pleme 'Breuci' koje je živjelo u Panoniji. Zagrebačka Vlaška ulica je svoje ime najvjerojatnije dobila po romanskim starosjediocima.
Ali romanizacija domicilnog stanovništva je vjerojatno ipak bila uvelike uznapredovala do pojave Slavena. Vlasi su ipak skupina koja svoje porijeklo nosi od romanskih i romaniziranih skupina.

Quote:
pogledati na karti u području današnje Rumunjske i vidjeti će se da postoje i Vlachs...
Rumunji, odnosno Vlasi su na područje Rumunjske došli relativno kasno. Njihovo matično područje je južno od Dunava.

Quote:
a navodno u Dušanovom zakoniku postoji izričita zabrana vjenčanja Srba i Vlaha..
Da se dopustila ženidba Vlaha i Srba, onda bi srpski feudalci brzo ostali bez svoje zemljoradničke radne snage, jer su na taj način ostajali bez ratara. Vlasi nisu imali obavezu obrađivanje zemlje i uživali su velik stupanj slobode. To se feudalcima nije moglo sviđati.
Andelko is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2005., 10:25   #14
Andjelko zanimljiva su mi ta prezimena i jezične osnove koje
postiraš

Znam da se sigurno dosta Vlaha utopilo u sve etnose na ovom području,neki su pokatoličeni i samim tim vjerovatno prevedeni u
hrvatski korpus a neki su već prije dolazaka bili pravoslavizirani
i to u okviru SPCa što je kasnije utjecalo na njihovo utapanje u srpski etnički korpus

Zanimljivo je da su Habsburgovci zakon kojim su uredovali zemljisne odnose novopridoslica koji su bjezali pred Turcima
nazvali ZAKON o VLASIMA 1630 godina,naravno da su doseljavali i tada i Srbi ali večina su bili pravoslavni Vlasi...
Najveća seoba Srba je bila 1690 za Čarnojevića...
starks is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.03.2005., 15:40   #15
Re: ...

Quote:
Andelko kaže:
Rumunji, odnosno Vlasi su na područje Rumunjske došli relativno kasno. Njihovo matično područje je južno od Dunava.

Since Romanian nationalism naturally identifies itself with the present land of Romania, and also with the pre-Roman inhabitants of Dacia -- the plateau protected on south and east by the Carpathian moutains -- it stoutly maintains that Daco-Romanians have occupied the same territory continuously. On the other hand, the Hungarians, who ruled Transylvania (the same plateau) from the founding of their own state all the way, except for the Turkish occupation, to 1918, like to claim that they were actually there first, and that the Romanians came in later. These competing political claims, which often have overtones of self-interested ethnic myth-making, make it very difficult for outsiders to evaluate the arguments -- anyone might be reasonably suspicious of what any of the Daco-Romanian or Hungarian sources say.


http://www.friesian.com/decdenc2.htm
virgils is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.03.2005., 11:21   #16
Quote:
Semargl kaže:
Jedan moj prijatelj ovdje u Sarajevu preziva se Andronik. Ima li iko ideje odakle je moglo doći ovo prezime? Meni je bilo logično grčko porijeklo, međutim porodica je katolička. On mi je nešto govorio o navodnom mađarskom porijeklu, ali mi to baš ne stoji. Šta vi mislite?
Poznajem nekoga koji je iz Chisinăua, Moldova. Preziva se Andronic. Pogledaj možda u tom pravcu.
 
Odgovori s citatom
Old 11.04.2005., 21:41   #17
Iliri, Tracani i Kelti su prastanovnici Balkana od kojih su jedino Iliri stvorili neku malo jacu drzavu za vrieme Pleurata i Agrona. Agronova squo se odazivase na ime Teuta. Rimljani imadjahu liepo snage da pokore potonje.
Iliri su sada nebitni kao i Tracani koji zivljahu malo iztocnije. Kelti zivljahu od Iberije do danasnje Madzarske ali imadjahu i gradove i u Maloj Aziji kao i na sjeveru u Englezkoj. Germani koristise izraz Wallach za Kelte.
Wallis je u Helvetiki, Wales u Englezkoj, Vlaska u Rumunjskoj. Poviest kaze da osvojise dobrim dielom ove prostore i da se jedan dio Kelta romanizira. Tako bijase i sa balkanskim Keltima koji tada zivljahu u Dalmatiji i Istrionu. Onda Atila Bic Bozji rece "Ex oriente lux" a Avari i Slaveni na to odgovarahu "ex occidente luxus" i napadose na Romane i Kelte koji zivljahu po dalmatinskim gradovima i srusise dosta gradova cak i Salonu. Avari nestaju kad ih je Karlo Veliki dotukao. "Karlo je gladan". Ostadose Slaveni kao vecinsko pucanstvo. Slaveni su dosli na poziv cara Heraklija.
Romansko pucanstvo nesto ostade u gradovima a nesto se skloni na brda. Horvati napravise drzavu pa je izgubise i potpadose pod Ugre. Ostatci balkanskih Romana nisu bili bezznacajan cimbenik i neki tvrde da Horvati odbacise drzavu jer bijahu izmedju dvie vatre. Uzkrsavanje i porast tih romanskih ostataka bijase vidan. Ovi sto zivljahu na brdima bavise se stocarstvom a ovi u primorskim miestima trgovinom. Tih ostataka bijase i u inim krajevima Balkana od CG, Albanije, Makedonije pa do Vlaske. I danas primorci koriste riec Vlah za one koji zive na brdima. A ovi one dole zovu bodulima. U Dalmatiji se sacuvao izraz "Canale della Morlacca". Morlaci je tal. skracenica od Morowallachi tj. Crni Vlasi. Zasto ih se tako zvase?
Na zalost uviek postoji vise verzija. Jedni tvrde da su se mjesali sa drugim narodima crne puti a drugi da su radeci kao osiguranje karavana nosili crno i zato ih tako prozvase. Ne znam ali druga verzija uobce ne zvuci dobro.
U tadasnjoj srbskoj drzavi nije bilo puno Vlaha (Ni Karavlaha (kara = crn), Arumuna, Cincara i sl.). Srbska drzava u to vrieme bijase mala no kad je pocela da se siri prema jugu dodjose u kontakt sa ovim prie spomenutim. To srbskoj drzavi ne odgovarase sto su i formulirali u Dusanovom zapisniku koji pokusavase da iztisne Vlahe i izravno da zastiti vlastnictva srbskog plemstva. U Bugarskoj u 13. stoljecu car Ivan koristi naziv" Car Bugara i Vlaha". Kako su Vlahi uspievali da se ne asimiliraju kroz stoljeca?
Oni Vlahi koji ostadose na brdima ne imadjase puno kontakta sa Slavenima tako da uspiese da zadrze neke svoje kulturne vriednosti. Sa vremenom ojacahu i pocese da se miesaju sa Slavenima sto im je jako godilo tako da i njihov rast bijase osietan. To je vec bilo 10 stoljece i pojavise se mnogobrojno u CG i zapadnoj Hercegovini. Drzase se tiesno jedni uz druge kao danasnji Albanci i mrzise one sto ih istjerahu (Slavene). Kada su Turci dosli na Balkan Vlahi dodjose do vlastnictva pljackom jer ih Turci podrzavahu zeleci da podiele sto vise pucanstvo izmedju sebe i u tom dobrano uspievahu. U ovom trenu se moze govoriti i o nastanku Srba u Bosni no na to uticahu i drugi cimbenici. Kako padahu neka podrucja u Hrvatskoj pod tursku vlast narod je biezao iz istih a na ta podrucja su Turci dovodili neislamske elemente koji su trebali biti kao tampon zona izmedju Osmanlija i ostalih. Jedno vrieme uspievahu tako no kasnie Austrija nudi povoljnije uviete tzv "Vlaske statute" 1630g tim pravoslavnim elementima i nastaje Vojna krajina. Ova naseljavanja bijahu prie "velike seobe Srba" pod Crnojevicem (33 iljade obitelji). Sav taj pravoslavni sviet se sleze u Hrvatskoj u jedan sloj koji se nazivahu Srbima no neki od njih jos dugo ne riedko sebe nazivase Vlahima.
Danasnji precanski Srbi ovo poricu. Precanski Srbi se razlikuju dosta po ponasanju od srbijanskih Srba, kako po ponasanju, tako i po izgledu isto kako se i Hrvati iz Dalmatije razlikuju od onih u Slavoniji ili Bosni. A sve to bijase nekad isti narod. Razlog je miesanje sa drugim narodima.
Jednom procitah da je Tesla bio Vlah no na zalost ne siecam se izvora. Cak se spominjao i Pavelic. Ne uzimam ova dva podatka ozbiljno.
Vjerojatno najpoznatija osoba u svietu koja se nazivase Vlahom bijase Mihailo Pupin izumitelj "pupinskih kalemova". Cak i danasnja srbska drzava to porice. Prvi put sam dosao u dodir sa Vlahima cuvsi kako govore jezik meni nepoznat u Timockoj krajini. Misljah da su to Bugari ali ne biahu. Po zadnjem srbijanskom popisu se oko 60 000 osoba izjasnjava Vlahima i stacionirani su uglavnom u regionu Timoka tj. oko Zajecara. Taj broj moze biti i veci jer se mozda bojahu izjasnjavati tako za vrieme Slobe Slobode.
U Hrvatskoj s vremenom romanski ostatci asimilirase skoro do kraja i postadose Hrvati. U Istri oko Cicarije postoje osobe koje se smatraju ostatcima tih elemenata. Stanovnici otoka Hvara ...
Upravo svatih da dok ovo pisah izgori mi pizza (caramba) a gladan sam i moram otici nesto kupiti pa ostavljam drugima da nastave sa temom. Na zalost ne stigoh opisati Rumunje i to kako su oni uspieli da prezive stoljecima izmedju slavenskog stanovnistva i dalje govore romanskim jezikom pa neka neko drugi to napravi. Dakle cure i decki ad rem.
Beam me up Scotty!
el_mariachi is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2005., 08:55   #18
MORLACI (VLASI) GLEDANI S MLETAČKE STRANE - Grga Novak

Sročarska kretanja na dinarskim planinama

Ličani - Mirko Marković

Tko ima volje neka nabavi ove dvije knjige:

Zef Mirdita, Vlasi u historiografiji, Hrvatski institut za povijest, Biblioteka Hrvatska povjesnica, Zagreb 2003.

MILOŠEVIĆ, Ante "Stećci i vlasi"
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2008., 10:39   #19
Quote:
virgils kaže: Pogledaj post

Po bizantijskim izvorima iz 12. stoljeca neki Vlasi su bili keletori.
Tko su keletori? Ne mogu naći značenje te riječi.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2008., 11:07   #20
Sto sa prezimenom martinisRomansko porijeklo ili......
viper001 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 08:05.