Natrag   Forum.hr > Kultura i zabava > Književnost

Književnost Čitam, dakle jesam
Podforumi: Mali literarni kutić, Klub knjige

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.06.2010., 20:11   #21
Quote:
nepostojeći kaže: Pogledaj post
i također Mallarmea - triput hura za Zvonimira
veliki hura

još bih vrlo rado spomenula i tanju tarbuk i njene genijalne prevode hernandeza, fuentesa, antunesa i saramaga.
__________________
I took a deep breath and listened to the old brag of my heart. I am, I am, I am...
Floverka is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.06.2010., 20:16   #22
Quote:
Hroboatos kaže: Pogledaj post
...
Od zabavnih- brdo odličnih prijevoda Omera Lakomica
visoko retoričkoga Zane Greya, te Karla Maya.
...
Omer Lakomica je preveo i Trkače olovnih nogu od Jamesa Jonesa. Prvi put kad sam čitao učinilo mi se da ima ponešto grešaka u prijevodu i to očitih, što me začudilo. Drugi put kad sam čitao sam osjetio da te greške nekako dobro leže, ali mi i dalje nisu bile jasne.

Puno poslije sam nabasao na tekst o Jamesu Jonesu gdje objašnjavaju da je namjerno radio neke greške u spomenutom djelu, kako bi prisnažio autentičnost glavnog junaka - isto pisca.

Dakle, bravo gospodine Lakomica.

OFF: Nikad mi nije bilo jasno da Jamesa Jonesa ne smatraju jednim od najvećih američkih pisaca, čak jedva da, po nekim općim kriterijima, ga uvrštavaju u prvih stotinu. Trkači olovnih nogu daju najbolji prikaz ljudskih slabosti i strahova još od Dostojevskog. A Parkman, grad u kojemu se sve događa, je Osijek danas, da popizdite od muke. Najusrdnije preporučujem.
schmokljan is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.06.2010., 20:37   #23
Quote:
schmokljan kaže: Pogledaj post
Omer Lakomica je preveo i Trkače olovnih nogu od Jamesa Jonesa. Prvi put kad sam čitao učinilo mi se da ima ponešto grešaka u prijevodu i to očitih, što me začudilo. Drugi put kad sam čitao sam osjetio da te greške nekako dobro leže, ali mi i dalje nisu bile jasne.

Puno poslije sam nabasao na tekst o Jamesu Jonesu gdje objašnjavaju da je namjerno radio neke greške u spomenutom djelu, kako bi prisnažio autentičnost glavnog junaka - isto pisca.

Dakle, bravo gospodine Lakomica.

OFF: Nikad mi nije bilo jasno da Jamesa Jonesa ne smatraju jednim od najvećih američkih pisaca, čak jedva da, po nekim općim kriterijima, ga uvrštavaju u prvih stotinu. Trkači olovnih nogu daju najbolji prikaz ljudskih slabosti i strahova još od Dostojevskog. A Parkman, grad u kojemu se sve događa, je Osijek danas, da popizdite od muke. Najusrdnije preporučujem.
Jones nije izborio status velikog autora i zbog tematike većine djela. Ratni roman, kao žanr, nema baš šanse da uđe u književni kanon. Kao ni povijesni roman.
A Jonesovi "Trkači" su prošli nezapaženo i jer autor nije bio u "syncu" s onodobnom američkom kulturom, nije bio "in" zbog svjetonazora (n.pr. Zen kod Kerouaca), niti je imao neku etničku grupu da ga gura (Židovi Rotha ili Malamuda).
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.06.2010., 20:58   #24
Da napomenem, zbog drugih forumaša, Trkači olovnih nogu nisu nikakav ratni roman, nego svojevrstan realistični roman američke provincije. Mislim da ga je upravo ta provincijalna odrednica romana i izrazita originalnost (što i ti kažeš samo drugim riječima) koštala sveameričke, a samim tim i svjetske, popularnosti, odnosno priznavanja.
schmokljan is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.07.2010., 20:43   #25
Evo primjera majstorstva u prevođenju: navodim 3 Shakespeareova soneta u izvorniku, te Marasov prijevod. U njem su i prevedene riječi, i smisao, a dobijen je odličan hrvatski tekst.

Sonnet 2.

When forty winters shall besiege thy brow,
And dig deep trenches in thy beauty's field,
Thy youth's proud livery so gazed on now,
Will be a tattered weed of small worth held:
Then being asked, where all thy beauty lies,
Where all the treasure of thy lusty days;
To say within thine own deep sunken eyes,
Were an all-eating shame, and thriftless praise.
How much more praise deserved thy beauty's use,
If thou couldst answer 'This fair child of mine
Shall sum my count, and make my old excuse'
Proving his beauty by succession thine.
This were to be new made when thou art old,
And see thy blood warm when thou feel'st it cold.

Sonet 2.

Kad ti čelo stegne četrdeset zima,
I poljem ljepote prokopa ti jarke,
Gorda odora te mladosti, sad divna,
Bit će dronjak podrt bez vrijednosti svake.
Tad, upitan gdje se sve ljepote kriju,
Gdje su ti sva blaga krjepkih dana stala,
Reći, u nutrini upalih očiju,
Sramotna je grižnja i zaludna hvala.
Koliku bi hvalu ljepota ti zbrala
Da možeš odvratit: »Krasno čedo moje
Račun će namirit i pravdat me stara« —
Jamčeć da mu lijepost nasljedstvo je tvoje!
Kad si star, to znači biti snova sazdan,
Vidjet vrelu krv kad ćutiš da je mrazna.

Sonnet 5.

Those hours that with gentle work did frame
The lovely gaze where every eye doth dwell
Will play the tyrants to the very same,
And that unfair which fairly doth excel:
For never-resting time leads summer on
To hideous winter and confounds him there,
Sap checked with frost and lusty leaves quite gone,
Beauty o'er-snowed and bareness every where:
Then were not summer's distillation left
A liquid prisoner pent in walls of glass,
Beauty's effect with beauty were bereft,
Nor it nor no remembrance what it was.
But flowers distilled though they with winter meet,
Leese but their show, their substance still lives sweet.



Sonet 5.

One ure što su s blagim marom tkale
Ljupki zor do kojeg svako oko plovi,
Bit će prema njemu nasilnice jalne
I poružnit ono što krasotom slovi;
Neumorno vrijeme vodi ljeto prema
Grozomornoj zimi da ondje nastrada:
Mraz stinuo sok, već bujna lišća nema,
Ljepota pod snijegom i pustoš svud vlada.
Kad ni jedna ljetna ne ostane kap,
Žitka sužnjica u zidima od stakla,
A s ljepotom otet i ljepote slap —
Ni nje, ni spomena da je išta takla.
Al tiješteno cvijeće, premda zimu sreta,
Gubi samo privid; bit mu vazda cvjeta.

Sonnet 12

When I do count the clock that tells the time,
And see the brave day sunk in hideous night,
When I behold the violet past prime,
And sable curls all silvered o'er with white:
When lofty trees I see barren of leaves,
Which erst from heat did canopy the herd
And summer's green all girded up in sheaves
Borne on the bier with white and bristly beard:
Then of thy beauty do I question make
That thou among the wastes of time must go,
Since sweets and beauties do themselves forsake,
And die as fast as they see others grow,
And nothing 'gainst Time's scythe can make defence
Save breed to brave him, when he takes thee hence.


Sonet 12.

Kad brecaje brojim što kazuju vrijeme,
Videć blistav dan u groznoj tonut noći;
Kad promatram kako ljubica jur vene
I crni se prami srebre u sjedoći;
Kad vidim bez lišća stabla uznosita,
Stadima na žezi doskorašnji osjen,
A sva ljetna zelen na nosila zbita,
Svezana u snoplje, s bijelim krtim osjem;
Tad me o ljepoti tvojoj muče dvojbe
Da ćeš s onim minuti što vrijeme smiče,
Jer se milja i ljepote sami drobe
I mriju čim vide kako drugo niče;
Ništa ne odoli vremenitoj kosi
Već porod, da njoj u grabežu prkosi.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.07.2010., 00:04   #26
Hroboatos, jako lijep pregled

Dajem svoj skromni doprinos tako da se sjetim Nenada Brixyja, fenomenalnog prevoditelja "Alana Forda". Prijevod je sam po sebi bio urnebesno zabavan i zanimljiv.
Sudden Sid is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.07.2010., 10:32   #27
Quote:
Sudden Sid kaže: Pogledaj post
Hroboatos, jako lijep pregled

Dajem svoj skromni doprinos tako da se sjetim Nenada Brixyja, fenomenalnog prevoditelja "Alana Forda". Prijevod je sam po sebi bio urnebesno zabavan i zanimljiv.
Brixy je bio legenda. Pisac brda zabavnih romana, prevoditelj, novinar,...
Bez takvih je svaka kultura suhoparna i dosadna.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.07.2010., 22:06   #28
Sudeći po popisu 100 najdjela iz područja imaginativne literature, http://www.guardian.co.uk/world/2002...ooks.booksnews
naši su prevoditelji preveli skoro sve, osim 3-4 naslova. Nemamo, zasada, prevedene, Conradovog "Nostroma", Ellisonovog "Nevidljivog čovjeka", Morantičinu "Povijest" i Saramagovu "Sljepoću". Popis je malo namjerno multi-kulti, s nekim djelima koja teško da spadaju ovdje (Lu Hsin, "kineski Gorki"), a opet bez njekih autora i djela kojima bi svakako tu bilo mjesto (Milton, Henry James, Racine, Baudelaire, Hesse,..).

Bilo kako bilo, ako je ovo neki izbor "klasika"- skoro sve imate na hrvatskom.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.07.2010., 11:47   #29
Quote:
Hroboatos kaže: Pogledaj post

Naravno, ostaje sjena Maestra, Josipa Tabaka, kojeg je zadnje dane opisao Josip Pavičić u svojoj knjizi-dnevniku.
A kako li je tek preveo Gospodina predsjednika...
__________________
Groundhog day - the groundhog has blue eyes
nina333 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.08.2017., 09:34   #30
Quote:
schmokljan kaže: Pogledaj post
Omer Lakomica je preveo i Trkače olovnih nogu od Jamesa Jonesa. Prvi put kad sam čitao učinilo mi se da ima ponešto grešaka u prijevodu i to očitih, što me začudilo. Drugi put kad sam čitao sam osjetio da te greške nekako dobro leže, ali mi i dalje nisu bile jasne.

Puno poslije sam nabasao na tekst o Jamesu Jonesu gdje objašnjavaju da je namjerno radio neke greške u spomenutom djelu, kako bi prisnažio autentičnost glavnog junaka - isto pisca.

Dakle, bravo gospodine Lakomica.
Ove je godine dvadeseta obljetnica smrti legendarnog Omera Lakomice.
Pa uvod u mali hommage ovom osebujnom Riječaninu učinio tako što sam na podforumu Religija počeo upotrebljavati jednu riječ koju je, koliko znam, baš Lakomica uveo za potrebe svog prijevoda "Pećine" Roberta Penna Warrena: bibliotupač.

Tako je Lakomica preveo američki izraz "bible-thumper". U Americi to jednostavno "an evangelist or other person who quotes the Bible frequently, especially as a means of exhortation or rebuke", "an overzealous advocate of Christian fundamentalism". Međutim, na podforumu Religija postoji zanimljiv fenomen. Tamo sam, iako nisam vjernik, uočio da upravo ateisti koji ondje žare i pale, mogu biti strastveni bibliotupači - jer inzistirajući na doslovnom tumačenju kojekakvih starozavjetnih gluposti nastoje na jednostavan način dezavuirati kršćanstvo. (Iako bi najlogičnije bilo da se na taj način prvenstveno dezavuira i ruši judaizam.)

Iz nekog razloga, po meni najviše iz nedostatka osjećaja za humor, neke je ta riječ neopravdano iritirala.
I tako je najprije nespretno preimenovana tema koju sam otvorio pod naslovom
"Zašto militantni ateistički bibliotupači ne propituju judaizam?", pa su "bibliotupači" postali "okorjeli kritičari Biblije": https://www.forum.hr/showthread.php?t=982967
a potom pod izgovorom politizacije tema i zatvorena.
Zato sam otvorio temu Koga vrijeđa riječ "bibliotupač"? s ciljem da bolje objasnim sam termin i ukažem na njega kao primjer Lakomičinog talenta,
https://www.forum.hr/showpost.php?p=64579189&postcount=1
ali su se odmah obrušili na tu riječ vrlo neznalačkim kritikama:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1018997 ,
na primjer:
Quote:
Riječ je o vrlo lošem i neupotrebljivom prijevodu. Prefiks "biblio-" u tvorbi se riječi koristi u značenju "ono što se odnosi na knjige". Primjer - biblioteka, bibliografija, itd.
Quote:
Hrvatski bi ekvivalent bio "katoliban".
da bi onda temu ubrzo i zaključali, s razlogom da "ta riječ ne postoji", već da je to moja "izvedenica":
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1018997
a da nisam ni dospio upozoriti da se ne radi o mom amaterskom "izumu", nego o prijevodu genijalca Lakomice.

Eto, to je bila prosudba Lakomičinog "bibliotupača" na pdf Religija.
To je neprihvatljivo, pogotovo za 20-godišnjicu smrti, pa sam tamo otvorio novu temu o Omeru Lakomici:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1022351

Zadnje uređivanje Hlebyn : 02.08.2017. at 10:39.
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.08.2017., 17:25   #31
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post
Ove je godine dvadeseta obljetnica smrti legendarnog Omera Lakomice.
Pa uvod u mali hommage ovom osebujnom Riječaninu učinio tako što sam na podforumu Religija počeo upotrebljavati jednu riječ koju je, koliko znam, baš Lakomica uveo za potrebe svog prijevoda "Pećine" Roberta Penna Warrena: bibliotupač.

Tako je Lakomica preveo američki izraz "bible-thumper". U Americi to jednostavno "an evangelist or other person who quotes the Bible frequently, especially as a means of exhortation or rebuke", "an overzealous advocate of Christian fundamentalism".

Iz nekog razloga, po meni najviše iz nedostatka osjećaja za humor, neke je ta riječ neopravdano iritirala.

da bi onda temu ubrzo i zaključali, s razlogom da "ta riječ ne postoji", već da je to moja "izvedenica":
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1018997
a da nisam ni dospio upozoriti da se ne radi o mom amaterskom "izumu", nego o prijevodu genijalca Lakomice.

Eto, to je bila prosudba Lakomičinog "bibliotupača" na pdf Religija.
Taj izraz mi se sviđa.
Nije zabranjeno stvarati nove riječi i izraze - a prevoditelji nisu samo tu da prevedu riječi iz jezika A u jezik B nego i da posegnu za novotvorbama
ako nam žele približiti dotično djelo - ili postići komilčan ili kakav drugi efekt.

Sjećam se jednog dijaloga iz 'Šunda' Charlesa Bukowskog (u prijevodu Predraga Raosa).
Razgovaraju tip i žena, i on na nešto što je ona rekla odvraća:
Topogledno se varate, gospođice!

Pogledao sam u HJP, ali ondje tog izraza nema. No, 'topogledno' se često koristi u slovenskom.
Dakako, prevoditelj je mogao koristiti i standardni izraz 'u tom pogledu', no meni je baš zanimljiv upotrijebljeni izraz (i uvijek se 'otkinem') kad se sjetim
Raosova prijevoda. :-)
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.08.2017., 19:41   #32
Mate Maras preveo je CJELOKUPNI Shakespeareov opus - niame, naši prevoditelj obično su 'ponašili' samo neke od Bardovih drama (one poznatije),
ili pak samo poeziju (sonete). Maras se prihvatio izazova i preveo Shaekspeareove Komedije, Tragedije, Historije te Romance i poeziju.

MH

U Pogovoru zadnje knjige objasnio je i svoj postupak u tom poslu, tj. tehniku prevođenja.
Ukratko, glavni problem kod tog posla je kratkoća riječi u engleskom jeziku u usporedbi s hrvatskim - tako da su dosadašni prevodioci imali
problema - a bili su prisiljeni na mnoge kompromise. Ako bi uzeli određenu vrstu stiha prilikom prijevoda (npr. jedanaesterac), događalo bi im se da bi morali izbacivati neke riječi iz izvornika kako bi stih imao jednak broj slogova - ili bi pak u prijevodu dodavali stih-dva kako bi jasno izrazili ono što se kaže u izvorniku.

Maras je odlučio poći drugim putem - nije se obazirao na broj slogova, tj. nije robovao metričkoj shemi nego je, umjesto da broji slogove, u stihu brojao - ključne riječi.

If then we shall shake off our slavish yoke...


Ako dakle hoćemo stresti ropski jaram...

(Rikard II., drugi čin)

(U originlau je deset slogova, u prijevodu trinaest. U originalu su četiri ključne riječi - u prijevodu također četiri.)

Naravno, takav je postupak, što i sam prevoditelj kaže, otvoren kritici - ali, svakako je novost u prevođenju Shakespearea na hrvatski.

Tekst Pogovora (pdf):

Pogovor
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2017., 00:37   #33
20. XI je bila dvadesetogodišnjica smrti Omera Lakomice.
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2018., 10:00   #34
Quote:
Hlebyn kaže: Pogledaj post
Ove je godine dvadeseta obljetnica smrti legendarnog Omera Lakomice.
Pa uvod u mali hommage ovom osebujnom Riječaninu učinio tako što sam na podforumu Religija počeo upotrebljavati jednu riječ koju je, koliko znam, baš Lakomica uveo za potrebe svog prijevoda "Pećine" Roberta Penna Warrena: bibliotupač.

Tako je Lakomica preveo američki izraz "bible-thumper". U Americi to jednostavno "an evangelist or other person who quotes the Bible frequently, especially as a means of exhortation or rebuke", "an overzealous advocate of Christian fundamentalism". Međutim, na podforumu Religija postoji zanimljiv fenomen. Tamo sam, iako nisam vjernik, uočio da upravo ateisti koji ondje žare i pale, mogu biti strastveni bibliotupači - jer inzistirajući na doslovnom tumačenju kojekakvih starozavjetnih gluposti nastoje na jednostavan način dezavuirati kršćanstvo. (Iako bi najlogičnije bilo da se na taj način prvenstveno dezavuira i ruši judaizam.)

Iz nekog razloga, po meni najviše iz nedostatka osjećaja za humor, neke je ta riječ neopravdano iritirala.
I tako je najprije nespretno preimenovana tema koju sam otvorio pod naslovom
"Zašto militantni ateistički bibliotupači ne propituju judaizam?", pa su "bibliotupači" postali "okorjeli kritičari Biblije": https://www.forum.hr/showthread.php?t=982967
a potom pod izgovorom politizacije tema i zatvorena.
Zato sam otvorio temu Koga vrijeđa riječ "bibliotupač"? s ciljem da bolje objasnim sam termin i ukažem na njega kao primjer Lakomičinog talenta,
https://www.forum.hr/showpost.php?p=64579189&postcount=1
ali su se odmah obrušili na tu riječ vrlo neznalačkim kritikama:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1018997 ,
na primjer:


da bi onda temu ubrzo i zaključali, s razlogom da "ta riječ ne postoji", već da je to moja "izvedenica":
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1018997
a da nisam ni dospio upozoriti da se ne radi o mom amaterskom "izumu", nego o prijevodu genijalca Lakomice.

Eto, to je bila prosudba Lakomičinog "bibliotupača" na pdf Religija.
To je neprihvatljivo, pogotovo za 20-godišnjicu smrti, pa sam tamo otvorio novu temu o Omeru Lakomici:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1022351
Danas je dvadeset prva godišnjica smrti Omera Lakomice.
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2019., 23:11   #35
Quote:
inflame kaže: Pogledaj post
Što li će tek sutra biti?
Sutra će biti dvadeset druga godišnjica smrti Omera Lakomice.
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2020., 00:07   #36
Danas je dvadeset treća godišnjica smrti Omera Lakomice:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35179
Hlebyn is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2020., 18:09   #37
Počivao u miru!

A što ste toliko zapeli za Lakomicu,he?
Ima i drugih prevoditelja,nakon njegove smrti,čijm se prevodima stvarno možeš zapanjiti.Možda ne istog autora i istih djela,ali dobar ili izuzetan prevoditelj se otkriva odmah pri čitanju.
Neka djela modernijeg doba uopće ne bi bila čitljiva bez njih.
Osobita djela nama malo ili nikako poznatih kultura i jezika kao što su kineska,indijska, paštunska itd.
__________________
Vjeruj u se i u svoje kljuse
amary is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:01.