Natrag   Forum.hr > Društvo > Roditelji i djeca > Školarci i adolescenti

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.02.2017., 18:50   #41
Poštovanje,
evo da izjasnim svoje mišljenje iako sam nova ovdje.

Vjerujem da bi za dobrobit djeteta i društva u cjelini trebalo uvesti malu maturu, a veliku maturu proširiti i na trogodišnje strukovne škole.

Objašnjenje :
Mala matura usmjerila bi dijete da se bavi zanimanjem za koje posjeduje odgovarajuća znanja i vještine. Također, iskristilarizirali bi se afiniteti svakog učenika pa bismo imali manje učenika koji ne znaju čime se žele baviti u životu. Ali je za otkrivanje afiniteta u učenika potrebno uvođenje više praktičnih aktivnosti koje sadrže elemente pojedinih zanimanja i struka,a to je već druga tema.

S obzirom na to da bi djeca upisala srednju školu u skladu s njihovim sposobnostima, ali i to da djeca s vremenom sazrijevaju i svoje sposobnosti razvijaju, a znanje i vidike šire i produbljuju, velika matura bi nam ukazala na tu djecu koja imaju drugačije afinitete od inicijalnih sposobnosti pokazanih tijekom male mature odnosno, prije upisa u srednju školu. Shodno tome bismo te učenike mogli bolje usmjeriti na daljnje školovanje, odnosno fakultetsko obrazovanje. Drugim riječima, moglo bi im se preporučiti da završe i četverogodišnju strukovnu školu pa iza toga na koji fakultet i smijer na fakultetu da odaberu.

Tako bismo dobili široki spektar radnika i stručnjaka pa bi društvo time profitiralo.
dorasplit is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.02.2017., 19:42   #42
Mi nemamo kamo usmjeriti djecu ni da zelimo.
MMovca is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2017., 11:02   #43
I za maturu u osnovnoj i u srednjoj sam.

U osnovnoj postoje fakat razlike između 5 kod nekog profesora. To vrlo lako može biti 3 kod nekog strožeg. Jest s jedne strane to mučenje djece, ali smatram i da je fer. Baš zbog prerazličitih kriterija kod različitih profesora i škola. -.-

Za faks postoji A & B razina na državnoj maturi. Matematika A i B razine nema veze s vezom, B razina je nešto malo prvog i drugog srednje, a 90 % ziher samo osnovna. Mislim da je žalosno da neki gimnazijalac ne napiše B razinu matematike s 4 ili 5, taman da je jedva 2 imao u srednjoj iz matematike.

Hrvatski i strani jezik već imaju veze između A i B razine, ali i tu jasno da postoje razlike. No ne toliko izražene koliko matematika A i B razine, to fakat niđe veze nema. Druga sam generacija koja je pisala državnu maturu pa to pišem iz vlastitog iskustva.
Afro Dita is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.02.2017., 11:31   #44
Možete ovo pojasniti? Vidim da se neke privatne gimnazije hvale dobrim rezultatima na državnoj maturi međutim meni matura sama po sebi nije dovoljno dobar pokazatelj kvalitete neke škole. Ne želim platiti veliku sumu novca i riskirati kasnije obrazovanje djeteta. Iako između privatne gimnazije i strukovne škole, više naginjem gimnaziji.
Ne znam da li to smijete napisati, zanima me koji su bili razlozi upisa privatne a ne državne gimnazije kod ovih studenata? Ja sam pomalo skeptična i mislim da privatne škole upisuju djeca bogataša nesklona učiti i lakše prolaziti u društvu. Cijenim Vaše upise i zaista bih voljela čuti argumente o kvalitetnim privatnim gimnazijama.


Quote:
nosorog kaže: Pogledaj post
inace, imala sam na praksi vec nekoliko studenata iz dve privatne gimnazije, i moram priznati da mi se lagano predrasude o tome kak se tam nis ne uci (jer platis pa dobis pet), gase.
nije dovoljno velik uzorak (i ne mogu iskljucit varijablu osnovne skole, koja je sigurno doprinjela kvaliteti znanja, kao i karakteristike ucenika), al mi je dovoljno da mogu rec da se tam ipak puno, a usudim se i reci, kvalitetno uci
ballena is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2017., 17:55   #45
Držala sam pripreme za maturu (B razina za obje, a B razinu mora bit sposoban položit osmaš na kraju osnovne škole) dvijema curama, najbolje frendice, iz jedne privatne zagrebačke gimnazije.

Jedna je redovito radila matematiku četiri godine, vidi se da joj matematika nije najdraža, ali bez problema smo u mjesec dana polako prošle svo gradivo i matura je prošla super (mislim da je ona mogla i na A razinu, ali nije bilo potrebe).

Frendica je potpuna suprotnost. Radile smo od kraja 11. mjeseca, svaki vikend 4 sata. Za B razinu. Ali tu je falilo osnova iz osnovne škole, za većinu gradiva srednje škole nije nikad čula. Nije znala koristit kalkulator van osnovnih operacija.
Na maturi je graf linearne funkcije nacrtala tako da izgleda kao outline Medvednice s odašiljačem.

Napominjem da su cure išle u isti razred u osnovu i srednju školu i da su obje sasvim prosječne.

Ista učiteljica, isti profesori, isti razred, gradivo, škola, program... A nisu iste.
Tanita, tko bi rekao da nešto ovisi i o djeci!
__________________
“Gossip is the devil's telephone. Best to just hang up!”
HepiHipo is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 11:47   #46
Quote:
ballena kaže: Pogledaj post
Možete ovo pojasniti? Vidim da se neke privatne gimnazije hvale dobrim rezultatima na državnoj maturi međutim meni matura sama po sebi nije dovoljno dobar pokazatelj kvalitete neke škole. Ne želim platiti veliku sumu novca i riskirati kasnije obrazovanje djeteta. Iako između privatne gimnazije i strukovne škole, više naginjem gimnaziji.
Ne znam da li to smijete napisati, zanima me koji su bili razlozi upisa privatne a ne državne gimnazije kod ovih studenata? Ja sam pomalo skeptična i mislim da privatne škole upisuju djeca bogataša nesklona učiti i lakše prolaziti u društvu. Cijenim Vaše upise i zaista bih voljela čuti argumente o kvalitetnim privatnim gimnazijama.
nemam pojma koji su bili razlozi, nije mi to palo napamet pitati.
studenti koji doguraju skoro do kraja studija, bez pada godne i okej ocijenama (kad dodju do mene) su ocito dobili neki temelj i radne navike, koje nisu nestale u privatnoj a mozda su ih i tamo razvili i dodatno usavrsili.
u svakom slucaju, imala sam slicne predrasude, dakle da su privatne skole za ove koji bi lagodno kroz zivot. neki primjerci su mi to razbili i to mi je drago. mozda se zaista pretvore u zdravu konkurenciju "besplatnim skolama"

ono sto je realitet, za upisat moras imat love, ili barem biti kreditno sposoban za platit skolarinu, pa djeca jesu izabrana skupina, i lako mogu biti proglasena skupina "bogatasa".
dal ta lova vrijedi u odnosu na "besplatne" skole, nemam pojma, al maturu polazu, faks upisuju i zavrsavaju ih, iako su u startu selekcionirani uzorak, tj skupina onih koji placaju skolu tj oni koji mogu platiti, i vjerojatno osim skole mogu platiti jos svasta.
(iako su djeca drzavnih ciji roditleji mogu plattii razne tecajeve, dodatne jezike, instrukcije kada zagusti, opet selekcionirani uzorak, i opet imaju neku prednost pri skolovanju i kak god okrenes, treba ti nesto vise love ak hoces dobro obrazovanje, ma kolko god mi sutili o tome i pravili se da su skole besplatne i dostupne svima)

nisam sigurna, al to se moze i provjeriti, privatne skole organiziraju i pripremu za maturu jer im je svakak u interesu da se matura dobro napise i da nastave skolovanje dalje.
al kolko je matura mjerilo, nemam pojma. bilo bi super da je pa da ljudi mogu birati, al obzirom na sve silne tecajeve i pripreme koje joj prethode, gubi sav kredibilitet.
pogotovo B razina (koja je prakticki znanje koje se ocekuje nakon OS)

i da, ako idemo na javno slaganje listi skola po maturi, trebalo bi imati i podatak osnovne skole, jer se skole jako razlikuju po znanju s kojim djeca izadju, tj s kojim dodju u srednju i nastave obrazovanje.

naravno da netko tko je isao u zahtjevniju os i jos je intelektualno jak, moze lijevom novom savladavati 5. ili 15. gimnaziju, dok netko tko je bio u manje zahtjevnoj OS, skupio sve petice moze dozivjet veliki sok polaskom u zahtjevnu srednju. a o tome kak mu je ak nema dovoljnog intelektualnog kapaciteta, a odlikas je jer se puno trudio u OS, da ne govorim.
da ne spominjem nepravdu da se u 5. ili 15. ne mozes upisat ako u nekoj, zahtjevnijoj OS si skupio neku cetvorku ili trojku, koja bi u nekoj drugoj osnovnoj bila cista petica (ili kak su nam frendovi pricali, ak imas cetvorku iz latinskog i grckog, koje ne bi niti imao u nekoj drugoj skoli)

da zakljucim, matura nakon osnovne bi imala vise smisla nego nakon srednje
__________________
Ako postoji nešto što želimo promijeniti kod djeteta, trebamo vidjeti nije li to nešto što bismo prvo trebali promijeniti u nama samima
Monstera is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 18:20   #47
Quote:
nosorog kaže: Pogledaj post
...
i da, ako idemo na javno slaganje listi skola po maturi, trebalo bi imati i podatak osnovne skole, jer se skole jako razlikuju po znanju s kojim djeca izadju, tj s kojim dodju u srednju i nastave obrazovanje.
Zar se ne bi ta razlika trebala izgubiti tijekom četiri godine srednje škole?
Quote:
naravno da netko tko je isao u zahtjevniju os i jos je intelektualno jak, moze lijevom novom savladavati 5. ili 15. gimnaziju, dok netko tko je bio u manje zahtjevnoj OS, skupio sve petice moze dozivjet veliki sok polaskom u zahtjevnu srednju. a o tome kak mu je ak nema dovoljnog intelektualnog kapaciteta, a odlikas je jer se puno trudio u OS, da ne govorim.
da ne spominjem nepravdu da se u 5. ili 15. ne mozes upisat ako u nekoj, zahtjevnijoj OS si skupio neku cetvorku ili trojku, koja bi u nekoj drugoj osnovnoj bila cista petica (ili kak su nam frendovi pricali, ak imas cetvorku iz latinskog i grckog, koje ne bi niti imao u nekoj drugoj skoli)
15. je prošle godine uvela prijemni . Nadam se da neće odustati od toga.

Quote:
da zakljucim, matura nakon osnovne bi imala vise smisla nego nakon srednje
A što bi tamo pitali na B razini? Gradivo iz vrtića ?
onix is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 18:37   #48
Quote:
onix kaže: Pogledaj post
Zar se ne bi ta razlika trebala izgubiti tijekom četiri godine srednje škole?
erm, ne. samo se dodatno produbi, jer u pravilu slično gravitira sličnom.
pa onda dobiješ 25 najboljih učenika iz svih osnovnih škola u gradu u jedan gimnazijski razred, i 25 naslabijih učenika iz svih gradskih osnovnih škola u neka obrtnička trogodišnja zanimanja. što misliš, je li veća vjerojatnost da će se ulazne razlike izgubiti u 4 godine, ili se još više povećati?
__________________
I had a thought, but unfortunately I had a second thought. They ricocheted off each other and I can't find either anymore.
Mad_Hatter is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 18:43   #49
Quote:
Mad_Hatter kaže: Pogledaj post
erm, ne. samo se dodatno produbi, jer u pravilu slično gravitira sličnom.
pa onda dobiješ 25 najboljih učenika iz svih osnovnih škola u gradu u jedan gimnazijski razred, i 25 naslabijih učenika iz svih gradskih osnovnih škola u neka obrtnička trogodišnja zanimanja. što misliš, je li veća vjerojatnost da će se ulazne razlike izgubiti u 4 godine, ili se još više povećati?
Mislila sam na to da se razlike izgube unutar jedne srednje škole, ne generalno.
onix is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 19:27   #50
ali opet ne možeš međusobno uspoređivati srednje škole prema izlaznim rezultatima, ako potpuno zanemariš razlike u ulaznim vrijednostima.
__________________
I had a thought, but unfortunately I had a second thought. They ricocheted off each other and I can't find either anymore.
Mad_Hatter is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 20:35   #51
Quote:
Mad_Hatter kaže: Pogledaj post
ali opet ne možeš međusobno uspoređivati srednje škole prema izlaznim rezultatima, ako potpuno zanemariš razlike u ulaznim vrijednostima.
Zavisi za što ti treba ta informacija. Ako te zanima samo koja škola će ti dati statistički najveće šanse za upis željenog fakulteta, ulazni podaci su sasvim nebitni. Za vrednovanje pojedinih škola treba uzeti u obzir i ulazne podatke, slažem se. Međutim, mislim da je potpuno besmisleno uspoređivati gimnazije s trogodišnjim (pa i četverogodišnjim) strukovnim / obrtničkim školama.
onix is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 22:04   #52
Quote:
onix kaže: Pogledaj post
Međutim, mislim da je potpuno besmisleno uspoređivati gimnazije s trogodišnjim (pa i četverogodišnjim) strukovnim / obrtničkim školama.
ali vidis, kad je rijec o drzavnoj maturi, svi bi rado usporedjivali rezultate, makar to znacilo i da se usporedjuju gimnazije sa strukovnim skolama, sto je totalno besmisleno.
tim vise sto bi pametna javnost vrlo vjerojatno odmah nametnula misljenje da su u strukovnim skolama profesori nis koristi jer su rezultati "losi":klap:
__________________
Think positive...
frupy is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2017., 22:07   #53
Quote:
nosorog kaže: Pogledaj post
naravno da netko tko je isao u zahtjevniju os i jos je intelektualno jak, moze lijevom novom savladavati 5. ili 15. gimnaziju, dok netko tko je bio u manje zahtjevnoj OS, skupio sve petice moze dozivjet veliki sok polaskom u zahtjevnu srednju. a o tome kak mu je ak nema dovoljnog intelektualnog kapaciteta, a odlikas je jer se puno trudio u OS, da ne govorim.
prijateljica mi radi u jednoj gimnaziji u engleskoj. tamo umjesto prijemnog imaju test inteligencije - bez skale rezultata, možeš ga samo proći ili ne proći. njih očito zanima samo je li dijete intelektualno sposobno završiti program.
__________________
La vida es sueno T. 1.1.2009. M. 25.1. 2013.
Kakadu is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2017., 09:20   #54
zanimljivo, ali, nisu li jednako vazne ako ne i vaznije stavke poput motiviranosti, marljivosti, organiziranosti....
sto kad dobiju pametno dijete kojem se uopce ne uci i ne izvrsava zadatke?
__________________
“I have nightmares about hell, where all I do is add up numbers and try to have conversations with people like you.”
SummerNight is online now  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2017., 11:34   #55
Quote:
SummerNight kaže: Pogledaj post
zanimljivo, ali, nisu li jednako vazne ako ne i vaznije stavke poput motiviranosti, marljivosti, organiziranosti....
sto kad dobiju pametno dijete kojem se uopce ne uci i ne izvrsava zadatke?
naravno, ali kako to testirati?

meni je čudnije kako ne testiraju znanja usvojena u ranijem školovanju. mislim da njima srednja započinje s 12-13 pa se pretpostavlja da su neka temeljna znanja svi stekli.

u nizozemskoj se sve temelji na državnim ispitima svake godine i nekoj maloj maturi nakon koje svaki učenik upisuje školu prema svojim rezultatima. i nema muljanja.

kod nas je kriterij zaključnih ocjena pri upisu katastrofa, a još su veća katastrofa muljanja pri upisima. hrpa djece dođe s pisanim nalogom iz gradskog poglavarstva da to dijete mora biti upisano u školu (usprkos lošim ocjenama) jer je, štajaznam, alergično na kikiriki.
__________________
La vida es sueno T. 1.1.2009. M. 25.1. 2013.
Kakadu is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2017., 11:42   #56
da, manje će biti alergičan na kikiriki u vašoj školi nego u nekoj u koju bi upao po ocjenama
__________________
I had a thought, but unfortunately I had a second thought. They ricocheted off each other and I can't find either anymore.
Mad_Hatter is online now  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 18:50   #57
Mislim da nije besmisleno nego dapače, poželjno je uspoređivati rezultate svih škola na državnoj maturi. No ne radi profesora nego radi djece koja upisuju te škole.
Što biste vi rekli djetetu koje si želi visoko obrazovanje ali ne bi pohađalo gimnaziju? Pronašlo je strukovnu školu čiji je program dosta sličan gimnazijskom. Ima nešto strukovnih predmeta, nema kemije i fizike, ima treći strani jezik umjesto latinskog. Kao roditelju kojem teško pada djetetov odabir škole informacija o uspjehu na maturi je važna jer pokazuje da li se osnovni predmeti koji se polažu na maturi ravnopravno savladavaju u tim školama.
Visoka prolaznost i odlični rezultati u usporedbi sa gimnazijama možda bi me ohrabrili da promijenim svoje mišljenje i podržim dijetetovu odluku. Loši rezultati u strukovnoj u odnosu na gimnaziju bili bi moji dodatni argumenti protiv i možda nju uvjerili.
"Lošiji" rezultat na državnoj maturi, Pisa testovima i drugim vanjskim procjenjivačima je spoj i "loših učenika" i "loših profesora". I "najbolji" profesor će dati lošije rezultate ako ima pred sobom učenike koji su manje motivirani za obrazovanjem, nižeg intelekta ili dolaze s lošijim predznanjem. Izvući će iz njih njihov maksimum ali u nekoj drugoj grupi učenika ljestvica tog maksimuma možda bi bila viša i time rezultat nastavnika bolji.


Quote:
frupy kaže: Pogledaj post
ali vidis, kad je rijec o drzavnoj maturi, svi bi rado usporedjivali rezultate, makar to znacilo i da se usporedjuju gimnazije sa strukovnim skolama, sto je totalno besmisleno.
tim vise sto bi pametna javnost vrlo vjerojatno odmah nametnula misljenje da su u strukovnim skolama profesori nis koristi jer su rezultati "losi":klap:
ballena is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2017., 20:16   #58
Ona nije dobra za strukovne škole koje su mahom ispod razine,svega par škola radi integrale i derivacije što je viša razina matematike. Na maturu ionako kažu da ne žele ići učenici pa onda idu svi jer se može tek toliko da ju napišu,neki ju ne polože i nikome ništa. POložio ti ili ne položio,završiš školu. Na žalost,uvjeren sam kako više vrijedi majstorski ispit trogodišnje škole nego matura četverogodišnje strukovne ako nemaš ocjene za faks.
Detektor is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2018., 21:07   #59
a jel ima kakva lista srednjih skola po uspjesima na maturi?
to bi bilo zanimljivo
__________________
“I have nightmares about hell, where all I do is add up numbers and try to have conversations with people like you.”
SummerNight is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2018., 21:42   #60
Quote:
SummerNight kaže: Pogledaj post
a jel ima kakva lista srednjih skola po uspjesima na maturi?
to bi bilo zanimljivo
zastita podataka.

i mi u skoli dobijemo samo okvirne informacije na kapaljku, nekakvu srednju ocjenu - samo za svoj predmet i to na upit, ne znas nista ni za konkretne razrede u kojima si ti predavao, samo generacija.
__________________
Think positive...
frupy is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:42.