Kontra klasa #1

[Detektor]

Nedavno gledao tribinu radikalne ljevice (komunista) na youtube. Ciljane mete:radnici u trgovačkim lancima, tvornički,građevinski ,nezaposleni,umirovljenici. Tko drži tribinu? Kapović (neradnik),Milošević (vidio ga na filozofskom negdje na youtube,tip je ovako dosta isključiv i pomalo se gubi) i jedan ženskast tip (posljedica feminizma) koji je po mojim procjenama potpuno nesposoban za fizički rad. Nikako mi nije jasno zašto među tim ljevičarima ima toliko malo radnika ko predstavnika. S druge strane,pojavljuje se strah od radikalne desnice u kojoj su radnici a nikad se nisu pitali zašto su tamo radnici i koje su to ideje koje njih privlače. Abeceda radikalno desnih radnika je u zabrani imigracije,državna intervencija u prodoru stranog kapitala i zaštita radničkih prava (pro-natalitetna politika npr. oduzimanje kapitala onima koji ne žele imati dovoljan broj djece s obzirom na isti), mentalni konzervativizam. Koju od ovih nabrojanih ideja radikalni ljevičari žele iskoristiti s ciljem jačanja njihove opcije. Da vidimo,živo me zanima. Ja ću sad objasniti zašto bi u slučaju pobjede kontra klase radikalno desne ideje pobijedile iz perspektive radničkog gledišta,idemo redom:

1. Zabrana imigracije

Drugačija kultura pa samim time i ljudi,europski radnici imaju više od ovih i nađu se i sami pogođeni socijalom

2. Državna intervencija u službi zaštite radnika

Govorimo o padu nataliteta u Europi,zbog prethodnog problema,natalitet je nužan kako bi se stvorio novi radnik a da bi se to napravilo,potrebno je ne oduzeti onima koji žele već suprotno,onima koji ne žele imati djecu a kupaju se u novcima. Oni mogu potrošiti svoj kapital ali lova od poreza ide na opet prethodno navedeno,povećavanje socijale na štetu domaćih radnika.

3. Mentalni konzervativizam

Tu se prvenstveno misli na prirodnu poziciju muškarca i žene u obitelji za normalan razvoj budućeg radnika,ne postoji rodna jednakost već nejednakost. Zalaganje za prava lgbt se smatra smiješnim jer su takve osobe fizički slabije i nisu jednostavno za rad.

[fortinbras]

Detektor kaže:

...Kapović (neradnik)...

O čemu uopće i kako ulaziti u bilo koji oblik razmjene mišljenja s nekim tko ne zna u današnje vrijeme guglati, nego nabada gluposti. I to maliciozne. Koliko se god slagali ili ne s nekim, ne daje vam pravo da iznosite neistine o njima. Apeliram na moderaturu da se rigoroznije kažnjavaju ovakve gluposti koje Detektor iznosi.

[Detektor]

Kakva bi to vaša "direkta demokracija" bila uživo kad na forumu najavljujete rigorozne kazne? Još crveni buržuji nisu na vlasti,pluralizam je osobina demokracije,barem nam tako govore. Ja nemam nikakav problem sa ovom verzijom ljevice koja zagovara otvoreno nasilje nekažnjeno jer poštujem pluralizam za razliku od nekih.Kako bi prošli radnici koji vama ne odgovaraju ? Koliko ima "akademskih radnika" a koliko fizičkih? PO čemu se "akademski radnik" koji priča o radničkim pravima razlikuje od nekog kapitalista koji ima veću zaradu od radnika? Takvi su čak i gori jer dok netko zapošljava ljude,radnici rade,drugi ubiru lovu od poreza bez da su išta stvorili. Mislim,ekspert za lingvistiku koja je irelevantna u svakodnevnoj komunikaciji radnika nam je zbilja potreban.

[Bordiger]

Detektor kaže:

Nikako mi nije jasno zašto među tim ljevičarima ima toliko malo radnika ko predstavnika. S druge strane,pojavljuje se strah od radikalne desnice u kojoj su radnici a nikad se nisu pitali zašto su tamo radnici i koje su to ideje koje njih privlače.

A zapravo pričaš gluposti. Koliko god ja osobno ne volio RF, u njemu ima dosta radnika, sindikalista itd. I u ovom našem malom kolektivu ima radnika, studenata i nezaposlenih. U globalu gledano, ni radikalna ljevica ni radikalna desnica ne privlače radnike. Uzmi hrvatske pravaše za primjer, tamo su u vodstvu konstantno sitni buržuji, a članstvo je dobrim dijelom ono što marksisti zovu lumpenproletarijat - ljudi na rubu društva, sitni kriminalci, ulični nasilnici itd.

Naravno, da si uopće pogledao časopis zbog kojeg sam i otvorio temu, vidio bi da smo pokušali dati neko objašnjenje razloga zbog kojih je ljevica prestala biti zanimljiva radnicima. Kritika optimizma ili kako je ljevica izgubila radničku klasu i Politika klase: o partiji, klasnoj svijesti i razumijevanje trenutne situacije. I ovo je iznimno zanimljiv stariji tekst - Nihilist Communism - A Critique of Optimism. Ali ne očekujem da ih pročitaš, jel.

Abeceda radikalno desnih radnika je u zabrani imigracije,državna intervencija u prodoru stranog kapitala i zaštita radničkih prava (pro-natalitetna politika npr. oduzimanje kapitala onima koji ne žele imati dovoljan broj djece s obzirom na isti), mentalni konzervativizam.

Bravo za njih. Da, nacionalizam je vrlo raširen među radnicima. Jel to znači da je nacionalizam na neki način inherentan radništvu? Naravno da ne. Jel bi to značilo da je prije 40 godina jugoslavenstvo bilo inherentno radništvu? Isti princip, a odgovor je i dalje ne.

Osim toga, ništa od navedenog ne bi utjecalo pozitivno po europsko radništvo. Opet, i o tome smo pisali, a pisali su i mnogi drugi. Evo - Lijevi nacionalizam – povijest bolesti ili grčki tekst na temu imigracije: Vogelfrei. Migration, deportations, capital and its state. Zabrana imigracije značila bi restriktivne zakone poput zabrane pobačaja i otežavanja razvoda ili uvođenje militarizacije rada kako bi ekonomija mogla nastaviti funkcionirati zbog padajuće stope nataliteta (koja je posve očekivana i normalna).

Tu se prvenstveno misli na prirodnu poziciju muškarca i žene u obitelji za normalan razvoj budućeg radnika,ne postoji rodna jednakost već nejednakost. Zalaganje za prava lgbt se smatra smiješnim jer su takve osobe fizički slabije i nisu jednostavno za rad.

Lmao vidim da nisi baš imao kontakata sa homoseksualcima a ni sa sociologijom i antropologijom nisi baš na ti.

[Bordiger]

HoD kaže:

I dalje izbjegavaš odgovor na pitanje. Što sprječava tebe i većinu (barem po tebi) stanovnika planete (ili se zadržimo samo na ovoj našoj zemlji kako želiš) da organizirate referendum i promijenite sustav?

Ideološki aparat države, odnosno samog sustava. Doslovno sam ti odgovorio u tom postu.

E. Sutra kad bi me neki moj radnik poslao u materinu i dao otkaz jer mu kod mene nije dobro ja bi vjerojatno raspisao tjeralicu za njim da ga se dovede nazad živa ili mrtva.

um what

Oh ispričavam se, mislio sam da je jasno iz ostalih nekoliko postova u kojima sam to napisao da kad kažem kako privući mene u biti mislim kako privući bilo koga na planeti. Evo tu vidimo da ti i judolino za sebe kažete da ste komunisti a ne razmišljate isto. ubuduće ću stavljati posebne napomene.

Pa netko bi pomislio da komunizam nije homogen politički pravac! Ajme kako ljudi vole pričati o politici i povijesti a ne razumiju neke osnove; nisam vidio da se tako nešto događa npr. na fizici.

Agitprop slobodno ostavi nama

[Detektor]

Bordiger kaže:

A zapravo pričaš gluposti. Koliko god ja osobno ne volio RF, u njemu ima dosta radnika, sindikalista itd. I u ovom našem malom kolektivu ima radnika, studenata i nezaposlenih. U globalu gledano, ni radikalna ljevica ni radikalna desnica ne privlače radnike. Uzmi hrvatske pravaše za primjer, tamo su u vodstvu konstantno sitni buržuji, a članstvo je dobrim dijelom ono što marksisti zovu lumpenproletarijat - ljudi na rubu društva, sitni kriminalci, ulični nasilnici itd.

Radikalna ljevica i desnica privlače radnike onog trenutka kada liberalizam padne. S jedne strane imaš radnike koji koliko toliko dobro žive (radikalna desnica,to su oni koji imaju nešto svoje,prosječni građani,seljaci) a za očekivati je da bi se radikalnoj ljevici priključili oni koji ama baš nikako ne žive (imigranti,socijalni slučajevi,bezzemljaci). Pogledaj primjer Zlatne zore i Sirize. Radnici razočarani Sirizom mogu glasati za Zoru koja je treća stranka ako Cipras ne pokrene nešto. Pravaši nisu radikalna desnica,radi se o konzervativcima čija je stožerna stranka HDZ il ibi barem trebala biti. HDZ je predstavnik konzervativaca u 21. a pravaši su to bili u 19. stoljeću i to nisu bili neki bezveznjaci kao što su to danas. O lumpenproletarijatu,pa radikalni desničari takve holivudske nacije zovu untermench jer štete njihovom ugledu a ulično nasilje,kriminal i td. i je problem diktature proletarijata jer marks ne zagovara natjecanje tj. da radnik jednog dana ili njegovi potomci postanu viša klasa već da niža razbi višu a već smo rekli na ovoj temi da je marksizam oružje više klase i tko je financirao boljševike u Rusiji ali i kako suprotnu logiku ti isti imaju kad su u pitanju oni sami.

Naravno, da si uopće pogledao časopis zbog kojeg sam i otvorio temu, vidio bi da smo pokušali dati neko objašnjenje razloga zbog kojih je ljevica prestala biti zanimljiva radnicima.

Meni je kao radniku potpuno jasno zašto i to sam obrazložio gore,ja ne želim radikalizam. Neoliberala je malo i jedino konzervativci mogu uliti nadu da nešto riješe i tu računam na protestante jer ako oni to ne riješe,radikalizam kreće. Radnici tu jedino mogu birati hoće li biti za europske ili za neke druge kapitaliste jer nakon revolucije dolazi poredak odozgora a ne odozdola.

Bravo za njih. Da, nacionalizam je vrlo raširen među radnicima. Jel to znači da je nacionalizam na neki način inherentan radništvu? Naravno da ne. Jel bi to značilo da je prije 40 godina jugoslavenstvo bilo inherentno radništvu? Isti princip, a odgovor je i dalje ne.

Lako za nacionalizam,da li je biološka odrednica inherentna radništvu? Praksa pokazuje da je,jedini spas od toga je napraviti selekciju gdje bi oni koji su stvarno došli raditi radili a ne uzimali socijalu,uopće sad nije problem ako je netko došao raditi i uspješno je integriran.

Zabrana imigracije značila bi restriktivne zakone poput zabrane pobačaja i otežavanja razvoda ili uvođenje militarizacije rada kako bi ekonomija mogla nastaviti funkcionirati zbog padajuće stope nataliteta (koja je posve očekivana i normalna).

Ne brkati skup A (zabranu imigracije,znaš dobro na što mislim) sa skupom B (zabrana pobačaja),C(otežavanje razvoda) i td. Desni radikali u Njemačkoj nisu imali ništa protiv pobačaja hendikepiranih (za mene je pobačaj sam po sebi gnjusan),lebensborna gdje su majke ostale s djecom bez da su znala tko im je otac. Padajuća stopa nataliteta čini se da nije normalna jer se natalitet došljaka povećava. Tu dolazimo do dileme: hoćemo li imati racionalan broj djece sukladno ekonomskom statusu,kapitalisti hoće li imati više djece ili nećemo imati djecu uopće,socijala će rasti zbog neracionalnog množenja,kolaps. Liberal (ideološki a ne ekonomski) razmišlja na način kao da sve počinje i završava s njim npr. generacije izgrade firmu i sad on niti neće imati djecu već će sve spiskati a lova od poreza ide na povećanu socijalu.

Btw zašto marksisti misle da se mogu predstavljati kao predstavnici radničke klase koja nije ideološki homogena?

[HoD]

Bordiger kaže:

Ideološki aparat države, odnosno samog sustava. Doslovno sam ti odgovorio u tom postu.

Doslovno prvi članak Ustava RH te demantira. Osim toga nedavno smo mogli biti svjedoci kako je organiziran referendum koji je bio protiv ideološkog aparata države i protiv svih mainstream medija u državi pa je opet prošao. Neki bi čak rekli da ovim upisom vrijeđaš ovu državu i njezine same temelje a na ovoj temi smo vidjeli da onu bivšu državu se ne smije tako vrijeđati.

Bordiger kaže:

um what

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ironija

Bordiger kaže:

Pa netko bi pomislio da komunizam nije homogen politički pravac! Ajme kako ljudi vole pričati o politici i povijesti a ne razumiju neke osnove; nisam vidio da se tako nešto događa npr. na fizici.

E. Evo tu vidimo kako ljudi vole pričati o oružanim revolucijama a ne razumiju ni osnove demokracije.

[Detektor]

Evo da dam svoje mišljenje o smjeru kontra klase (sad ne mislim na tvoj marksisitčki pokret već na one koji bi trebali biti baza radništva). Najbolje bi bilo da ona bude anarhistička i povezana isključivo oko radništva a ne da ima predstavnike u marksizmu. Treba postojati jasan cilj u vidu dizanja minimalca jer 2400 nije dovoljno niti za pokrivanje osnovnih troškova ako nemate nekretninu (bolje raditi na crno i socijala) a čak i ako imate,to je tek toliko da imate što piti i jesti. Stvari će ostati takve dokle god ima tko raditi za crkavicu. Problem predstavljaju radnici koji imaju veću plaću (mini-šefovi) i strah od autoriteta tj. jesu li oni radnici ili pomagatelji kapitalista? Prvo trebamo definirati tko su radnici. Za početak,plaćeni prekovremeni,radovi praznicima,stop mobingu. Ako radnik u Njemačkoj bez nekrenine može živjeti bolje u odnosu na tu,onda ovdje stvarno nešto ne valja. Radnički pokret ne smije imati ideologiju ali stvarno radnički a ne da se sitni buržuji,oni s većim primanjima grupiraju u takve pokrete i bez tih smiješnih zalaganja za feminizam i prava nekakvih manjina koji čine valjda 0, nešto % radničke populacije. Trebaju li se radnici boriti za one koji ne žele raditi i primali bi samo socijalu ili ne trebaju? Ja mislim da ne trebaju i tako,krenimo od nekih osnova jer se ne može boriti za radnička prava idejom koju su financirali zna se tko,nije mogao radnik imati love za revoluciju. Treba također vidjeti da nije problem u kapitalizmu kad je radnik plaćen kako treba a to znači da osim pića i jela ima lovu za trošiti. Trebali bi biti okupljeni oni pravi radnici (bauštelci i tvornički (najniži jer u tvorničkima imate ove mini-šefove sa većim plaćama u odnosu na ostale radnike a takvi su najgori,primitivna malograđanština kad se dobi pozicija),nema tu onda mjesta za ekipu s filozofskog,uopće ih neću vidjeti među nama isto tako vrijedi i za policiju i kompletan represivni aparat koji štiti rad za crkavicu.

[satnik]

Ako smo za radnička prava, onda bismo trebali dati radniku pravo da odluči s kim, za koliko, za koga, po kojim uvjetima i po kojim kriterijima želi nuditi svoj rad na tržištu.

Neka radnici odlučuju, a ne da u njihovo ime i bez njihova pristanka odlučuje država i njezini uhljebi niti Kapović i ostali redikuli koji dana u životu nisu radili niti su ikad stvorili ikakvu vrijednost.

[Bordiger]

Stariji tekst ali svejedno zanimljivo. Uskoro i novi materijal.

Sindikati u Hrvatskoj - položaj i uloga u suvremenom hrvatskom društvu

Slika sindikata kao instance sa snažnim i čvrstim korijenima u radničkoj klasi progresivno se briše i zamjenjuje drugom slikom, pogotovo od 80-ih godina naovamo, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Štoviše, prema kratkoj analizi koja slijedi, šanse da će se smjer u kojem se sindikati kreću radikalno promijeniti nisu velike. Kao i pri proučavanju mnogih drugih društvenih fenomena, ovdje je u igri čitava lepeza faktora koja sprečava sindikate da zadobiju važnu i moćnu ulogu u životu radničke klase. Te bismo faktore ugrubo podijelili na vanjske (oni koji se tiču promjena u ekonomiji i kompoziciji radničke klase, zaokretu u dominantnom političkom kursu i ingerencije kapitala u radni proces u cilju supstitucije sindikata i sindikalna gustoća odnosno broj članova sindikata) i unutrašnje (struktura sindikata, razina i karakter njihovog obrazovanja i aktivnosti i drugo), te bismo na kraju dali kratar komentar na pogled u budućnost s komunističke pozicije, odnosno mišljenje o tome na koji bi način ljevica, kako komunistička tako i ostala koja je zainteresirana za radništvo, mogla u eventualnom kontaktu s radnicima tretirati probleme koji okružuju pitanje sindikata.

[zoegler]

Bordiger kaže:

Stariji tekst ali svejedno zanimljivo. Uskoro i novi materijal.

Sindikati u Hrvatskoj - položaj i uloga u suvremenom hrvatskom društvu

Ukratko, biti zagovornik besklasnog društva je dio ljudske osobnosti, rekao bi životni stil. Tražiti od drugih da budu pristalice toga je uzaludan napor. Kada bi se (a to je pitanje koje me proganja) uspjelo organizirati (makar virtualno, što je današnjim tehnološkim rješenjima vjerojatno moguće) zajednicu ljudi sa istim ili sličnim stavovima, da li bi se ono moglo osnovati kao samodostatno i samoodrživo? Znam za neke aktualne primjere takvih sličnih zajednica. Najveća je čini mi se baskijska kooperativa "Mondragon".

[Bordiger]

zoegler kaže:

Ukratko, biti zagovornik besklasnog društva je dio ljudske osobnosti, rekao bi životni stil. Tražiti od drugih da budu pristalice toga je uzaludan napor. Kada bi se (a to je pitanje koje me proganja) uspjelo organizirati (makar virtualno, što je današnjim tehnološkim rješenjima vjerojatno moguće) zajednicu ljudi sa istim ili sličnim stavovima, da li bi se ono moglo osnovati kao samodostatno i samoodrživo? Znam za neke aktualne primjere takvih sličnih zajednica. Najveća je čini mi se baskijska kooperativa "Mondragon".

Komunizam je globalan sustav i drugačije ne može postojati. Danas postoje kooperative, radničko samoupravljanje, seoske komune i zadruge i razno-razne internetske zajednice, ali one sve funkcioniraju po kapitalističkim principa naprosto zato što je takva priroda ovog sustava.

[zoegler]

Bordiger kaže:

Komunizam je globalan sustav i drugačije ne može postojati. Danas postoje kooperative, radničko samoupravljanje, seoske komune i zadruge i razno-razne internetske zajednice, ali one sve funkcioniraju po kapitalističkim principa naprosto zato što je takva priroda ovog sustava.

Mogao bi postojati i parcijalno sa dostatno velikom populacijom, npr Kina. Ali nije tu problem, važniji je uvjet da postoji veliki, ako ne i potpuni konsenzus za takvo društveno uređenje, u suprotnom je potrebna prisila nad onima koji to ne prihvaćaju. Dalje, još uvijek nemamo (a ne znači da ga neće biti) globalni plansko-operativni sistem koji u potpunosti može po efikasnosti biti konkurentan tržištu. Nekakav pristanak na činjenicu da pojedinac neće moći uvijek zadovoljiti neke svoje potrebe (izvan egzistencijalnih, razumije se) morao bi postojati. Robotizacija i automatizacija u sve većoj mjeri, oslobodila bi čovjeka prisile rada koju bi doživljavao kao obvezu. U svakom slučaju bi rad za nekog drugog (onako kako je to osnova kapitalističkog sistema) bio isključen. Osnovni nesporazum sa zagovornicima tržišne ekonomije je što oni sve gledaju kroz prizmu proizvodnja, kupnja, prodaja, profit i ne mogu prihvatiti ništa izvan toga.

[glosa]

zoegler kaže:

Mogao bi postojati i parcijalno sa dostatno velikom populacijom, npr Kina. Ali nije tu problem, važniji je uvjet da postoji veliki, ako ne i potpuni konsenzus za takvo društveno uređenje, u suprotnom je potrebna prisila nad onima koji to ne prihvaćaju. Dalje, još uvijek nemamo (a ne znači da ga neće biti) globalni plansko-operativni sistem koji u potpunosti može po efikasnosti biti konkurentan tržištu. Nekakav pristanak na činjenicu da pojedinac neće moći uvijek zadovoljiti neke svoje potrebe (izvan egzistencijalnih, razumije se) morao bi postojati. Robotizacija i automatizacija u sve većoj mjeri, oslobodila bi čovjeka prisile rada koju bi doživljavao kao obvezu. U svakom slučaju bi rad za nekog drugog (onako kako je to osnova kapitalističkog sistema) bio isključen. Osnovni nesporazum sa zagovornicima tržišne ekonomije je što oni sve gledaju kroz prizmu proizvodnja, kupnja, prodaja, profit i ne mogu prihvatiti ništa izvan toga.

Koje su šanse da se postigne potpuni konsenzus za nešto, pogotovo među velikim brojem ljudi?

Teorija kompleksnih sustava nas ući da dok broj sudionika u nekom sustavu raste linearno njihova interakcija raste eksponencijalno.

Spominješ Kinu kao dovoljno veliki sustav za funkcioniranje besklasnog društva. To je preko milijardu ljudi. Koliki je broj njihovih mogućih interakcija?

Mislim da je besklasno društvo kao praktički društveni sustav utopija.

[Detektor]

Kada komunisti pričaju o besklasnom društvu,oni fanzatiraju o nejednakosti plaća u javnom sektoru. S obzirom da je plaća polazišna točka pozicioniranja u klasu,dolazimo do kontradikcije i logičkog zaključka da su oni za klasno društvo umišljenih egotripera koji zagovaraju jednakost što u prijevodu znači jednako mišljenje kao i njihov vođa kao samoprozvani mesija koji najbolje zna što je dobro za društvo,za društvo je dobro jedino ono što je dobro i za njega. Privatni sektor oslobađa radnika i kažnjava neradnika pa automatski radnik koji je potlačen u komunisitčkom sustavu zarađuje više od dojučerašnjeg crvenog buržuja. Crveni buržuji pumpaju radnicima glavu o radu gdje posebnu pozornost ima fizički rad npr. za besplatan stan moraš imati zidara da ti izgradi nekretninu koji je obezvrijeđen zbog redistribucije (čitaj: punjenje džepova tiraninu) kojom nije stvorena vrijednost već je novac bačen a da bi se vrijednost stvorila,mora se njezinim stvarateljima dati odriješene ruke. Uglavnom,pozivanje radnika na bunt protiv stvaranja vrijednosti je rušenje njihovog prava na dostojanstven život od rada i žešće zaglupljivanje radnog naroda gdje se pokušava uvjeriti ljude da sruše ono što su proizveli svojim radom i da proizvodnju zaustave da ne stvore nekakav višak vrijednosti jer je opasno smanjiti cijenu starog proizvoda proizvodnjom novog koji je nastao takozvanim viškom npr. primjer Iphonea,do prije par godina to radnik nije mogao niti kupiti a sada može starije modele jer oni koji imaju više kupuju nove.

[glosa]

Ja uživam vrzmati se po gradskoj tržnici i čim je veća tim je zanimljivija.

Pred očima mi se prikazuje "red kaosa", hoću reći nitko u tom košmaru ne rukovodi procesom kupnje i prodaje, nema redara, nema čak ni policije jer se usprkos velikom broju ljudi i njihovih interakcija nikada ne događa neko nasilje.

Kontrolira ga princip slobodnog tržišta.

I sada, kada imamo primjer funkcionalnog društvenog sustava, ima nekih koji bi ga "unaprijedili". Kakvi su motivi tih "dobročinitelja"? Nemam drugi zaključak nego osobni probitak klase kojoj pripadaju.

Dakle, imamo paradoks; da bi se uspostavilo besklasno društvo potrebna je jedna menadžerska klasa da njime rukovodi.

Iz iskustva znamo da se zove Partija (sa veliko P)

[Bordiger]

zoegler kaže:

Mogao bi postojati i parcijalno sa dostatno velikom populacijom, npr Kina.

Nije problem u broju ljudi nego u dostupnosti resursa. Ne možeš imati društvo uređeno po principu "svakome prema potrebama" ako nisi u stanju zadovoljiti potrebe. Ni Kina ni bilo koja druga zemlja na svijetu to sama nije sposobna.

Ali nije tu problem, važniji je uvjet da postoji veliki, ako ne i potpuni konsenzus za takvo društveno uređenje, u suprotnom je potrebna prisila nad onima koji to ne prihvaćaju.

Ne vjerujem da bi u samom komunizmu takva prisila bila potrebna. U tranziciji prema komunizmu, vjerojatno da, nažalost. Još je Engels napisao u Principima komunizma, davne 1847:

Will the peaceful abolition of private property be possible?

It would be desirable if this could happen, and the communists would certainly be the last to oppose it. Communists know only too well that all conspiracies are not only useless, but even harmful. They know all too well that revolutions are not made intentionally and arbitrarily, but that, everywhere and always, they have been the necessary consequence of conditions which were wholly independent of the will and direction of individual parties and entire classes.

But they also see that the development of the proletariat in nearly all civilized countries has been violently suppressed, and that in this way the opponents of communism have been working toward a revolution with all their strength. If the oppressed proletariat is finally driven to revolution, then we communists will defend the interests of the proletarians with deeds as we now defend them with words.

Nekakav pristanak na činjenicu da pojedinac neće moći uvijek zadovoljiti neke svoje potrebe (izvan egzistencijalnih, razumije se) morao bi postojati.

Istina je da u komunizmu (barem u našem životnom vijeku) neće biti moguće imati osobnu jahtu ili zlatnu wc školjku; što realno nije problem jer hajde - koliko ljudi danas ima ili će ikad imati privatnu jahtu ili zlatnu wc školjku? Uostalom, ako ti je jedrenje toliko bitno, vjerojatno će postojati klubovi ili jahte za iznajmljivanje. U principu, nije toliko teško odrediti ljudske potrebe. Počinje se od najosnovnijih - hrane, vode, lijekova, danas i struje; pa dalje koliko je ostvarivo. Suvremeni svijet ima dovoljno razvijene proizvodne snage (zaslugom kapitalizma) da se ne trebamo bojati toga da ćemo ostati na isključivom zadovoljavanju fizioloških potreba, ali morat ćemo uzeti u obzir neke ograničavajuće faktore, prvenstveno one ekološke.

[Bordiger]

Detektor kaže:

Kada komunisti pričaju o besklasnom društvu,oni fanzatiraju o nejednakosti plaća u javnom sektoru. S obzirom da je plaća polazišna točka pozicioniranja u klasu (...) kojom nije stvorena vrijednost već je novac bačen

Plaće ne definiraju klasnu pripadnost u marksističkoj analizi, a tome ovdje pričamo. Komunizam također predstavlja ukidanje vrijednosti kao ekonomskog faktora. No mislim da nema smisla ovu temu (opet) odvlačiti na definiranje komunizma i ponavljanje osnova marksističke teorije - to je već milijun puta prožvakano i tu na forumu i po čitavom internetu pa ne bi trebao biti problem naći neki uvod u problematiku. Ako netko ima konkretne primjedbe na postane tekstove, to bi bilo zanimljivo čuti.

[glosa]

Bordiger kaže:

Plaće ne definiraju klasnu pripadnost u marksističkoj analizi, a tome ovdje pričamo. Komunizam također predstavlja ukidanje vrijednosti kao ekonomskog faktora. No mislim da nema smisla ovu temu (opet) odvlačiti na definiranje komunizma i ponavljanje osnova marksističke teorije - to je već milijun puta prožvakano i tu na forumu i po čitavom internetu pa ne bi trebao biti problem naći neki uvod u problematiku. Ako netko ima konkretne primjedbe na postane tekstove, to bi bilo zanimljivo čuti.

Koja je onda svrha raspravljati o nečemu što je vrlo dobro poznato i što se pokazalo da usprkos silnih napora i ljudskih žrtava kroz više od pola stoljeća kao neizvedivi projekt.

Koliko još dokaza treba da bi se shvatilo kako je komunizam utopija?

[Bordiger]

glosa kaže:

Koja je onda svrha raspravljati o nečemu što je vrlo dobro poznato i što se pokazalo da usprkos silnih napora i ljudskih žrtava kroz više od pola stoljeća kao neizvedivi projekt.

Pa postoje razlozi zbog kojih sad ne živimo u komunizmu, ali "ljudska priroda" ili kakoveć nije jedan od njih. Kao što postoje razlozi zbog kojih je došlo do ljudskih žrtava, ali "komunizam je krvoločan" nije jedan od njih. Povijest nije tako jednostavna stvar, no ako te to zanima, slobodno otvori temu na pdf Povijest. Ako imaš nešto za reći o ovdje postanim tekstovima, slobodno