Kako potopiti nosač aviona?

[antet]

Taj potopljeni australski brod je HMAS Torrens, 2700 tona.
Tezina eksploziva u Mk48 je 295, ekvivalent 540 kg TNT.

Istina RIM-3 moze skinuti raketu, ali i ne mora.
Ista stvar je i sa DF-21D, moze pogoditi nosac, ali i ne mora.
S druge strane, na testovima RIM-3 rusi balisticke rakete, a DF-21 je pogodio "nosac" u pustinji Gobi...

Da, brod je prazan kad se rade testovi.
U slucaju rata posada je na brodu, i mnogo njih ce poginuti, ali 3200 mornara na Nimitzu je veliki brod, a stiti ih mnogo vise od par centimetara celika.

[Shpiro]

Najveći donekle moderni brod koji sam uspio naći, a da je potopljen jednim torpedom, bio bi ovaj http://en.wikipedia.org/wiki/USNS_Kilauea_%28T-AE-26%29 Rađen po određenim vojnim standardima, istisnine do 20,000 t, ima na youtubeu nekakva snimka ali nije baš sjajna. jutub Uglavnom, navodno potopljen jednim mk48 torpedom.

Nešto moderniji je razarač Spruance, ovdje potopljen jednim torpedom. Radi se o brodu od jedno 8000 tona. jutub

Dakako da puno ovisi gdje i kako se brod i pogodi. A rekao bih da današnja torpeda svojim sonarima mogu stvarati relativno preciznu sliku mete i da mogu otprilike birati gdje će detonirati. Jedno torpedo možda hoće, a možda neće onesposobiti nosač - no to je manje bitno jer će se ionako ispaliti cijela salva odjednom. A po svemu sudeći nekoliko ciljanih pogodaka (bilo na različita mjesta ili koncentrano oko jednog mjesta) dovoljno je za u najmanju ruku onesposobljavanje nosača, ako već ne i potapanje.

[Zriny]

antet kaže:

Taj potopljeni australski brod je HMAS Torrens, 2700 tona.

Znači dobro sam odšacao da bi se moglo raditi o modificiranom Leanderu.

Shpiro kaže:

Najveći donekle moderni brod koji sam uspio naći, a da je potopljen jednim torpedom, bio bi ovaj http://en.wikipedia.org/wiki/USNS_Kilauea_%28T-AE-26%29 Rađen po određenim vojnim standardima, istisnine do 20,000 t, ima na youtubeu nekakva snimka ali nije baš sjajna.

Japanski nosač Taiho od preko 30000 tona potopljen je jednim torpedom, ali zapravo je stradao od eksplozije benzinskih para kao posljedice torpednog pogotka.

fgzcvijetic kaže:

Ne očekujem da će bilo kakav torpedo jednog Nimitza izbaciti iz vode poput čepa ali 3-4 eksplozije po pol tone eksploziva, koje zbog nestlačivosti vode kumulativno traže prolaz kroz najslabiju točku - trup broda, mora napraviti štetu.

Još od WWII veliki brodovi rade se sa dvostrukim vanjskim plaštem a komore su djelom napunjene tekućinama (pitkom vodom, gorivom, ...) . Takve komore poprilično učinkovito apsorbiraju efekt podvodnih eksplozija na trup broda.

Hm, kad se rade testovi, brod je prazan pa ne znamo što se događa s posadom koju od takvog udara dijeli tek par centimetara čelika. Samo ih zdrma il pol posade izleti iz svojih gaća?

Znamo što se događa. Postoje desetine tisuća preživjelih i onih drugih još iz WWII.

Može ali ne mora!

Kad se prodavači oružja i vojna struka raspišu o savršenstvu svoje zaštite uvijek se sjetim Falklandskog rata ali ne famoznog Exoceta već potapanja HMS Coventry.

Isti je u paru sa HMS Broadsword trebao štititi flotu od zračnih napada, predstavljati zid koji Argentinci ne mogu proći. I na kraju, u sukobu sa 2 leteće kante (A4 Skyhawk) naoružane najobičnijim bombama Coventry tone a pogođen je i Broadsword (o tome se rijetko priča) koji je tek pukom srećom pretrpio manja oštećenja.

Možemo se sad raspisati o slučajnostima ali, kako bi rekao Murphy, Shit happens.

Ta priča je uistinu shit happens.
U konkretnom slučaju, na oba broda su se sustavi zblesirali tijekom napada, a brodovi su jedan drugom ulazili u ciljničku liniju. Čak su i topovi bili zaštekali. Sustavi nisu mogli 'lock on' na niskoleteće mlažnjake sa kopnom u pozadini u tjesnacu...
S druge strane Argentinci su trebali nekoga objesiti zbog neispravnih upaljača na bombama. Ludo hrabri piloti pogađali su običnim bombama britanske brodove, a nekih 7 ili 8 bombi nije eksplodiralo. Da jesu , možda bi dobili rat.

[antet]

Sahand je pogodjen sa 3 Harpoona, dvije 500 kg vodjene bombe te jos dvije kazetne bombe.
Tek je nakon nekoliko sati potonuo. Radilo se o brodu manjem od 1500 tona.
Sve je pocelo tako sto je Samuel G. Roberts naletio na kontaktnu minu koja je eksplodirala ispod trupa.
Iako je slomljena kobilica, 4500 tonska fregata je prezivila (i jos danas se koristi), i to bez poginulih.

[fgzcvijetic]

Bogami, testira se i ozbiljnije nego li sam mislio. I to sa ljudima na brodu!

Kako izgledaju “full-ship shock trials”? Pogledajte, doista zanimljivo.

http://breakingdefense.com/2014/01/t...es-explosions/

https://www.youtube.com/watch?v=LMr5iicd7-o

https://www.youtube.com/watch?v=plAAuk9VwLs




Usput, tekst na koji sam se pozvao u uvodnom postu ove teme je brže-bolje izbrisan. To pak nije ostalo nezamjećeno.

http://rt.com/usa/238257-french-submarine-us-carrier/

[z_k]

Nosač se može potopiti i klasičnim stilom iz WWII - uništiš mu zrakoplovnu komponentu... Npr. skidanjem CAPa i E2 dobivaš mogućnost ispaljivanja rakete za raketom na nosačevu skupinu. Tako nešto bi vrlo vjerojatno dovelo do povlačenja nosača na sigurnu udaljenost od kopna - mission accomplished.

Teoretski, tako nešto bi mogla i Kina danas, ali samo u dometu svojih kopnenih baza. U otvorenom oceanu, nema šanse - naravno osim pojedine srente podmornice.Sretne 10-tak minuta prije nego što ju pratnja potopi...

[flanker27]

Ima li netko informaciju koliko su se kilometra, najblize kopnu, nalazili americki nosaci '91 u Perzijskom Zaljevu? Irackom kopnu ili kuvajtskim...

[Shpiro]

Ovdje piše da su isprva 3 nosača bila u perzijskom zaljevu, a još 3 u crvenom moru. Tijekom rata se jedan iz crvenog mora premjestio u zaljev. Ovi u zaljevu su isprva bili 280 nautičkih milja od kuvajta, a do početka kopnene invazije su se pomaknuli na 180 nautičkih milja od kuvajta. Ovi u crvenom moru su bili osjetno dalje od svojih meta.

Na linku se lijepo vidi i relativno mali broj misija po avionu tijekom rata.

Što se uništenja zrakoplovne komponente - to baš i nije potapanje. Svakako jest neutralizacija, ali zato USN i USMC raspolažu s jedno 1000+ borbenih aviona predviđenih za djelovanje s nosača (ne brojeći harriere), što bi reklo da za svaki nosač imaju jedno duplo više aviona nego ih sam nosač inače nosi.

[MladenSubic]

Nosace avionu ,u region,ima samo Italija I Turska (uskoro). Obadvije zemllje su clanice NATO pakta. Zasto bi bilo potrebe za rusenjem tih nosaca aviona?

[otok_kiril]

MladenSubic kaže:

Nosace avionu ,u region,ima samo Italija I Turska (uskoro). Obadvije zemllje su clanice NATO pakta. Zasto bi bilo potrebe za rusenjem tih nosaca aviona?

Zašto je potreba za postavljanjem pitanja koja nemaju veze ni sa čim?

[Amazing Pudding]

Shpiro kaže:

Ovdje piše da su isprva 3 nosača bila u perzijskom zaljevu, a još 3 u crvenom moru. Tijekom rata se jedan iz crvenog mora premjestio u zaljev. Ovi u zaljevu su isprva bili 280 nautičkih milja od kuvajta, a do početka kopnene invazije su se pomaknuli na 180 nautičkih milja od kuvajta. Ovi u crvenom moru su bili osjetno dalje od svojih meta.

Na linku se lijepo vidi i relativno mali broj misija po avionu tijekom rata.

Što se uništenja zrakoplovne komponente - to baš i nije potapanje. Svakako jest neutralizacija, ali zato USN i USMC raspolažu s jedno 1000+ borbenih aviona predviđenih za djelovanje s nosača (ne brojeći harriere), što bi reklo da za svaki nosač imaju jedno duplo više aviona nego ih sam nosač inače nosi.

Još bi dodao da će uvođenje F-35B u službu značiti da će svaki LHD u krajnjoj nuždi moći poslužiti kao improvizirani nosač.

[MladenSubic]

otok_kiril kaže:

Zašto je potreba za postavljanjem pitanja koja nemaju veze ni sa čim?

Pa kolko ja znam; nosac aviona ucijek eskortiraju 8 brodova; brodovi koji su naoruzani da djeluju protiv podmornica te same podmornice koje se nalaze oko nosaca aviona. Uz to; sve zemlje koje imaju nosace aviona ili koje ce ih imati u skoroj buducnosti a koje se nalaze u region (Turska I Italija); imaju I vojne satalite.

To znaci da te drzave imaju barem 8000 kilometara oko nosaca aviona na svojim ekranima. Dakle nemoguce je se pribliziti nosacu aviona a da te ovde drzave ne primjete iz zraka osim podmornicom.

Sve u svemu; nevidim svrhu ove diskusije. Nosac aviona imaju vece zemlje a te zemlje su u NATO paktu. Ruski nosac aviona je star I zaostao I zapravo nije pravi nosac aviona.

U Evropi nosace aviona imaju Velika Britanija, Spanija, Francuska, Italija I Turska.

[flanker27]

MladenSubic kaže:

Pa kolko ja znam; nosac aviona ucijek eskortiraju 8 brodova; brodovi koji su naoruzani da djeluju protiv podmornica te same podmornice koje se nalaze oko nosaca aviona. Uz to; sve zemlje koje imaju nosace aviona ili koje ce ih imati u skoroj buducnosti a koje se nalaze u region (Turska I Italija); imaju I vojne satalite.

To znaci da te drzave imaju barem 8000 kilometara oko nosaca aviona na svojim ekranima. Dakle nemoguce je se pribliziti nosacu aviona a da te ovde drzave ne primjete iz zraka osim podmornicom.

Sve u svemu; nevidim svrhu ove diskusije. Nosac aviona imaju vece zemlje a te zemlje su u NATO paktu. Ruski nosac aviona je star I zaostao I zapravo nije pravi nosac aviona.

U Evropi nosace aviona imaju Velika Britanija, Spanija, Francuska, Italija I Turska.

Nije u papirima :-).

Btw. za ono. vece zemlje imaju nosace i nalaze se u NATO-u...jel to mislis i na Kinu, Indiju i Brazil?!

Tema je kako potopiti nosac aviona, sta ti nije jasno?!

[MladenSubic]

flanker27 kaže:

Nije u papirima :-).

Btw. za ono. vece zemlje imaju nosace i nalaze se u NATO-u...jel to mislis i na Kinu, Indiju i Brazil?!

Tema je kako potopiti nosac aviona, sta ti nije jasno?!

Nosac moze potopiti samo ozbiljna zemlja koja ima podmornice na bacanje I super posadu istih; super komunikaciju.

Jer kao sto sam rekao; nosac aviona nemoze potpopiti bez podmornice. To prvenstveno zbog problema prilaska samom nosacu aviona. Da bi mu prisao brodom; nemozes nevidjeno jer nosac aviona ima potporu vojnih satalita. Sve zemlje koje imaju nosac aviona imaju I jako kvalitetne "oci". Dakle ne salju te zemlje nosac aviona u "mrak" vec imaju cijeli region kao na dlanu. Vide svaki kvadratni metar u rezoluciji mnogo boljoj ili istoj kao na google erathu.

Drugo; ako probas prici nosacu aviona sa podmornicama; imas brodove oko nosaca koji su opremljeni da dejstvuju protiv podmornice.

Drugi pojas odbrane nosaca aviona su podmornice koje se nalaze oko njega i koje ga brane.

Znaci imas prvo 8 brodova oko nosaca; onda pojas brodova kojima je cilj da samo eliminusu podmornice. Recimo Turska mornarica ima ovaj system protiv podmornica:

https://www.youtube.com/watch?v=vggs73CDEqc

I na kraju imas jos same avione i odbrambenu liniju nosaca aviona. Dakle to je jako komplikovano. Moras imati integralni approach koji moze probity odbranu nosaca aviona da bi unistio sam nnosac aviona. Dakle ako nosac aviona brani flota od 20 brodova i 6 podmornica onda moras poslati troduplo vise da bi to unistio. A cak i u tom slucaju moras imati odgovor za avione koje dolaze sa nosaca aviona i koje ti mogu potopiti brodove koji uzlijecu sa mnogo prije nego sto si u stanju i vidijeti sam nosac aviona.

[zuikaku]

MladenSubic kaže:

Nosac moze potopiti samo ozbiljna zemlja koja ima podmornice na bacanje I super posadu istih; super komunikaciju.
.

Imaš logičke nedosljednosti

MladenSubic kaže:

Jer kao sto sam rekao; nosac aviona nemoze potpopiti bez podmornice. To prvenstveno zbog problema prilaska samom nosacu aviona. Da bi mu prisao brodom; nemozes nevidjeno jer nosac aviona ima potporu vojnih satalita. Sve zemlje koje imaju nosac aviona imaju I jako kvalitetne "oci". Dakle ne salju te zemlje nosac aviona u "mrak" vec imaju cijeli region kao na dlanu. Vide svaki kvadratni metar u rezoluciji mnogo boljoj ili istoj kao na google erathu.

Vjerojatnije je da te zemlje žele da svi ostali misle da je to tako....

MladenSubic kaže:

Drugo; ako probas prici nosacu aviona sa podmornicama; imas brodove oko nosaca koji su opremljeni da dejstvuju protiv podmornice.
.

A ta obrana je, naravno, neprobojna?

MladenSubic kaže:

Drugi pojas odbrane nosaca aviona su podmornice koje se nalaze oko njega i koje ga brane.
.

Nije li obrnuto?

MladenSubic kaže:

Znaci imas prvo 8 brodova oko nosaca; onda pojas brodova kojima je cilj da samo eliminusu podmornice. Recimo Turska mornarica ima ovaj system protiv podmornica:

https://www.youtube.com/watch?v=vggs73CDEqc
.

Turska mornarica štiti svoj nepostojeći nosač kojeg je stoga i nemoguće potopiti - iz toga dolazimo do zaključka da je nemoguće potopiti nosač.

MladenSubic kaže:

I na kraju imas jos same avione i odbrambenu liniju nosaca aviona. Dakle to je jako komplikovano. Moras imati integralni approach koji moze probity odbranu nosaca aviona da bi unistio sam nnosac aviona. Dakle ako nosac aviona brani flota od 20 brodova i 6 podmornica onda moras poslati troduplo vise da bi to unistio.

Kako si točno došao do ove računice? Na vježbama su nosač često potapale JEDNA (1) podmornica koja je djelovala samostalno.

MladenSubic kaže:

A cak i u tom slucaju moras imati odgovor za avione koje dolaze sa nosaca aviona i koje ti mogu potopiti brodove koji uzlijecu sa mnogo prije nego sto si u stanju i vidijeti sam nosac aviona.

Ovo čitam i čitam ali ne uspijevam shvatiti što je pisac želio reći.

P.S. jel turska mornarica stvarno najbolja??!

[Sinji strijač]

MladenSubic@

Aj sad pričaj nam malo o turskom nosaču aviona....

[MladenSubic]

zuikaku kaže:

Ovo čitam i čitam ali ne uspijevam shvatiti što je pisac želio reći.

Sto ti nije jasno? Nosac aviona brane podmornice i brodovi i nadgleda se iz satalita. Dakle neko potapanje je komplikovano. Nosac aviona ima selektivna grupa zemalja. Velika Britanija trenutno nema niti jednog a u izgradnji su oj dva nosaca aviona. Spanija ima jendog. Turska gradi jednog, Francuska ima takodjer samo jednog. I to su sve zemlje u evropi sa nosacem aviona. Takav podihvat je skup 3-5 miljardi dolara.

U brod u koji investiras 4 miljarde dolara neces dopusiti da ga se tek tako potopi.

[fgzcvijetic]

Sinji strijač kaže:

MladenSubic@

Aj sad pričaj nam malo o turskom nosaču aviona....

http://en.wikipedia.org/wiki/Spanish..._Carlos_I_(L61)

MladenSubic kaže:

Dakle ako nosac aviona brani flota od 20 brodova i 6 podmornica onda moras poslati troduplo vise da bi to unistio. A cak i u tom slucaju moras imati odgovor za avione koje dolaze sa nosaca aviona i koje ti mogu potopiti brodove koji uzlijecu sa mnogo prije nego sto si u stanju i vidijeti sam nosac aviona.

Typical CSG composition

CSGs are not restricted to a specific composition and can be modified depending on expected threats, roles, or missions expected during a deployment, and one may be different from another. The Navy states that “there really is no real definition of a strike group. Strike groups are formed and disestablished on an as needed basis, and one may be different from another. However, they all are comprised of similar types of ships.”

A U.S. Navy carrier strike group typically includes:
A supercarrier, which is the centerpiece of the strike group and also serves as the flagship for the CSG Commander and respective staff. The carrier is commanded by an aviation community captain.
A carrier air wing (CVW) typically consisting of up to nine squadrons. Carrier air wings are commanded by an aviation community captain (or occasionally a Marine colonel).
One or two Aegis guided missile cruisers (CG), of the Ticonderoga class—a multi-mission surface combatant, equipped with BGM-109 Tomahawk missiles for long-range strike capability, each commanded by a surface community captain.
A destroyer squadron (DESRON) commanded by a surface community Captain (O-6) who commands the escort destroyers, with two to three guided missile destroyers (DDG), of the Arleigh Burke class—a multi-mission surface combatant, used primarily for anti-aircraft (AAW) and anti-submarine (ASW) warfare, but which also carries Tomahawk missiles for long-range strike capability. Up to two attack submarines, usually of the Los Angeles-class used to screen the strike group against hostile surface ships and submarines, but which also carry Tomahawk missiles for long-range strike capability.
A combined ammunition, oiler and supply ship (AOE/AOR), usually Supply-class (T-AOE); provides logistic support.


http://www.zerohedge.com/sites/defau...ke%20group.jpg

[fgzcvijetic]

AIP vs nuclear submarines


STRATEGIC COMPARISION


COST

Cost of typical AIP sub is 100 million USD to 250 million USD, compared to 1,6 – 3 billion USD for typical nuclear submarine; though estimates for possible US diesel subs were as high as 500 million to 1 billion USD.

Here is list of submarine costs:

AIP submarines:

T-96 class (Sweden): 100 million USD

212-type (Germany): 250 million USD

Moray class (Netherlands): 250 million USD

Dolphin class (Germany): 500 – 870 million USD

Scorpene class (France): 450 million USD


Nuclear submarines:

Los Angeles class: 1 billion USD

Seawolf class: 2,8 billion USD

Virginia class: 1,8 – 2,5 billion USD

Astute class: 1,17 – 1,82 billion USD


Further, while nuclear submarines are not really harmful for its crew, disposal of spent nuclear fuel is very costly. Operating costs are also lower for AIP subs – nuclear submarines can cost 21 million USD per year to operate, along with 200 million USD refuelling and modernizing at half-life of 15 years, which adds up to 830 million USD over nuclear sub’s lifetime. At the end of service life, it can be refuelled and overhauled for 410 million USD, giving it another 12 years of life, and adding 662 million USD to total lifetime operating cost.


ENDURANCE

AIP subs generally provide submerged (AIP) endurance of 14-30 days, and total endurance of 45 to 90 days, as AIP systems cannot yet replace oxygen-dependant diesel engine. Nuclear subs, on the other hand, typically have endurance – submerged or not – of 90-100 days, limited by the food storage for the crew. Gotland class has submerged endurance of 14 days at 5 knots, while Type 212 submarine has submerged endurance of over 30 days at 4 knots, and can cruise for cca 3 000 miles.


TACTICAL COMPARISION

Main advantage of modern submarine is stealth. While nuclear submarines have measures to reduce sound and magnetic signatures, nature of nuclear propulsion (steam turbine) makes them far more noisy than AIP submarine of same size. They also tend to be larger on a whole, making them even more detectable through either acoustic, infrared or magnetic sensors. Further weakness of nuclear submarine is that it has to cool down nuclear reactor, with hot water being dumped into ocean, leaving long trail behind the submarine; as such, it is even more detectable by IR sensors than just size difference suggests.

While Los Angeles class can dive to 450 meters regularly, German Type 214 (improved Type 212) can dive to 426 meters.

Nuclear submarines are typically faster than AIP subs, making them more suitable for open ocean. However, typical AIP sub is smaller and more maneuverable than typical nuclear submarine. This, combined with smaller acoustic signature, makes them far better suited for littoral waters, such as in North Sea, Mediterranean Sea or Western Pacific, where in some cases nuclear submarine is longer than the water is deep. As such, in islanded areas or choke points nuclear submarine can fall victim to smaller AIP subs, unable to detect and outmaneuver them. Nuclear submarines have cruise speeds of 20 – 25 knots, compared to 10 – 15 knots for AIP subs. Combining slower cruise speed with bursts of high speed can allow AIP subs to cover relatively large area, however, and effectivelly deny access to enemy nuclear submarines. HDM and MESMA systems used in AIP subs (submarines using them typically cost 250 million USD) are also far quieter than nuclear plant.


In shallow water, AIP sub is just as dangerous to surface ships as it is to nuclear subs. As Capt. Tom Abernethy, who commands the sub-hunting Destroyer Squadron 22 based in Norfolk , Va. , said: “Shallow water, you get a lot of noise reverberation and additional traffic, and you’re fighting in somebody else’s back yard which they know pretty well …. [In that environment, even a diesel sub] is absolutely a real threat, a formidable threat …. ”. Furthermore, unlike nuclear submarine, diesel submarine can hide on the floor, completely silent and immobile, until something passes nearby. And even with usage of active sonar, it is not easy to discern submarine from its surroundings.


Walter hydrogen peroxide turbine allows for 26 knots of submerged speed, however, though it is likely a “sprint” speed (which is in 30 – 35 kt range for nuclear subs) and not cruise speed. Perhydron fuel used in WW2 and later Walter submarines is combustive, and fuel lines must not have any right angle turns, as it can pile up and spontaneously combust in such angles – and even without that, Russian Walter submarines were called “cigarette lighters” due to their tendency to flame up. Further, turbine is very fuel-thirsty, limiting the range.

Out of modern AIP technologies, closed cycle steam turbines offer highest short term power output, but have lowest efficiency and highest fuel consumption. Stirling engine is quiet and simple, but large compared to its power output. PEM fuel cells currently have very low power output, but like all other AIP technologies, there is a lot of room for improvement.


In exercises, AIP and diesel subs have proven their worth. While exercuses are usually scripted (sometimes to an extent of being completely unindicative of actual combat capabilities of different weapons – this is case with USAF exercises involving 5th generation fighters), it was known for submarine commanders to deviate from script, with deviations producing rather interesting results. In 1981 NATO exercise Ocean Venture, an unnamed 1960s vintage Canadian diesel submarine “sank” the carrier USS America without once being itself detected, and a second unidentified vintage sub “sank” the carrier USS Forrestal. In 1989 exercise Northern Star, Dutch diesel submarine Zwaardvis “sank” carrier USS America. In RIMPAC 1996, Chilean diesel submarine Simpson “sank” carrier USS Independence. In 1999 NATO exercise JTFEX/TMDI99 Dutch diesel submarine Walrus “sank” carrier USS Theodore Roosevelt, exercise command ship USS Mount Whitney, one cruiser, several destroyers and frigattes, and Los Angeles class nuclear fast attack submarine USS Boise. In RIMPAC 2000, Australian Collins class diesel submarine “sank” two US fast attack submarines, and almost “sank” carrier USS Abraham Lincoln. In 2001 Operation Tandem Thrust, HMAS Waller sank two US amphibious assault ships in water barely deeper than length of submarine itself, though it was later sank herself, and Chilean diesel sub took out Los Angeler class nuclear fast attack sub USS Montpelier twice during exercise runs. In October 2002, HMAS Sheehan hunted down and “killed” Los Angeles class USS Olympia. In September 2003, several Collins class submarines “sank” two US fast attack subs and a carrier. In 2005, Swedish Gotland-class submarine “sank” USS Ronald Reagan.


At least one similar occurence happened outside exercises: in 2006, Chinese Song-class diesel submarine reached striking distance of carrier USS Kitty Hawk undetected. While US are thinking about emulating diesel submarines with UUVs, most likely outcome will be platform just as, or less, capable than AIP submarine, while costing just as much as nuclear submarine, and being far more unreliable than either. As Robert Gates said, US spend more and more money for fewer and fewer platforms. I might add: and ones that are more vulnerable in many scenarios than what US are currently using.


CONCLUSION
AIP subs, while having disadvantages – mainly regarding speed and range – compared to nuclear submarines, also have many advantages that make than a must-have for any serious naval force. They can also be a nightmare for ASW and any other surface or submerged units when employed properly.


Usput, zanimljiv film na temu akustičkog raspoznavanja podmornica. Phantom (2013)

http://www.imdb.com/title/tt1922685/

[otok_kiril]

MladenSubic kaže:

Pa kolko ja znam; nosac aviona ucijek eskortiraju 8 brodova; brodovi koji su naoruzani da djeluju protiv podmornica te same podmornice koje se nalaze oko nosaca aviona. Uz to; sve zemlje koje imaju nosace aviona ili koje ce ih imati u skoroj buducnosti a koje se nalaze u region (Turska I Italija); imaju I vojne satalite.

To znaci da te drzave imaju barem 8000 kilometara oko nosaca aviona na svojim ekranima. Dakle nemoguce je se pribliziti nosacu aviona a da te ovde drzave ne primjete iz zraka osim podmornicom.

Sve u svemu; nevidim svrhu ove diskusije. Nosac aviona imaju vece zemlje a te zemlje su u NATO paktu. Ruski nosac aviona je star I zaostao I zapravo nije pravi nosac aviona.

U Evropi nosace aviona imaju Velika Britanija, Spanija, Francuska, Italija I Turska.

A šta reći, koju poruku poslati...