Tehnologija i automatizacija radnih mjesta, budućnost?

[Adelholzener]

Vrlo zgodan video, cca 15min:
https://www.youtube.com/watch?v=7Pq-S557XQU
Objasnjava zasto je sad drugacije s tehnologijom. Meni se svidja recenica: Technology always creates better jobs for horses. Pogledajte.

Kaze da je tehnologija do sada zamjenjivala poslove s niskim vjestinama, ali ovo sto dolazi zamjenit ce ljude pred ekranima.

Dobar je i dio kod zakljucka: automatizacija je alat za proizvodnju obilja. Automatizacija nije uopce upitna. Upitno je sta raditi kad velik dio populacije postane nezaposliv, kao sto su danas i konji vecinom nezaposlivi. Sta napraviti kad u bliskoj buducnosti za vecinu poslova ljudi nece biti opcija?

Ja bi ocekivao da ce doci do sve snaznijeg i snaznije pritiska da se oporezuje stvaranje bogatstva, bez obzira kakvim radom, te da ce se time skupljena sredstva morati podjeliti populaciji (universal basic income) da od toga zive. Alternativa je da dobar dio populacije ekstremno osiromasi, odnosno da digne oruzanu pobunu protiv onih koje vide kao krivce za svoju mizeriju (srbi, zidovi, masoni, marsovci, kapitalisti, korporacije...). Ako je alternativa gradjanski rat ili basic income, sto je jeftinije i sto bolje radi dugorocno?

[iskra01]

Adelholzener kaže:

Vrlo zgodan video, cca 15min:
https://www.youtube.com/watch?v=7Pq-S557XQU
Objasnjava zasto je sad drugacije s tehnologijom. Meni se svidja recenica: Technology always creates better jobs for horses. Pogledajte.

Kaze da je tehnologija do sada zamjenjivala poslove s niskim vjestinama, ali ovo sto dolazi zamjenit ce ljude pred ekranima.

Dobar je i dio kod zakljucka: automatizacija je alat za proizvodnju obilja. Automatizacija nije uopce upitna. Upitno je sta raditi kad velik dio populacije postane nezaposliv, kao sto su danas i konji vecinom nezaposlivi. Sta napraviti kad u bliskoj buducnosti za vecinu poslova ljudi nece biti opcija?

Ja bi ocekivao da ce doci do sve snaznijeg i snaznije pritiska da se oporezuje stvaranje bogatstva, bez obzira kakvim radom, te da ce se time skupljena sredstva morati podjeliti populaciji (universal basic income) da od toga zive. Alternativa je da dobar dio populacije ekstremno osiromasi, odnosno da digne oruzanu pobunu protiv onih koje vide kao krivce za svoju mizeriju (srbi, zidovi, masoni, marsovci, kapitalisti, korporacije...). Ako je alternativa gradjanski rat ili basic income, sto je jeftinije i sto bolje radi dugorocno?

Jako teško je predvidjeti 50 godina unaprijed. Umjesto toga jedan članak danas u Guardianu o UBI-u:

https://www.theguardian.com/global-d...nating-poverty

Ideja da Zemlja i njeno bogatsvo pripada svim ljudima na zemlji i da se plaća neki porez na iskorištavanje tih resursa.

[glosa]

mravac8 kaže:

I oni koji umru od gladi i žeđi imaju pravo na život?

Država smo mi, ne postoji neka država izvan nas. Ako država ima svijest onda je to svijest njezinih građana, odnosno svijest većine.

Međutim, svijest građana se mijenja pa se mijenjaju i države. Nema više kraljevina, carevina ni apsolutističkih monarhija, nema više robovlasništva ni feudalizma .... ne zato što je neka država nametnula neku novu svijest već zato što se svijest građana promijenila.

Država je društvena institucija a mi (svi pojedinci) smo društvo. Društvo ili nacija je širi pojam od države. Država je tek jedna od mnogih institucija društva. Nažalost, države ne rade dovoljno za korist društva jer ju politička klasa koja njim upravlja vrlo često koristi u osobne svrhe. Pojam "sukob interesa" se javlja u mnogim institucijama ali je najizrazajniji i najpogubniji unutar državne strukture.

Država je kompleksna struktura a zakon kompleksnih sustava kaže da dok komponente sustava rastu linearno njihova interakcija raste eksponencijalno. Već zbog toga državu treba svesti na najmanju moguću mjeru da bi se što više uklonile moguće negativne posljedice eksponencijalnog rasta. Da to nije samo matematička teorija nego da je i praksa u državnom uređenju dokazuju mnoge male države koje postoje. Za razliku od nekih malih ja neznam ni jedinu veliku koja dobro funkcionira, osim ako se pod tim podrazumijeva status supersile.

[iskra01]

http://www.blic.rs/vesti/svet/kako-c...e-moci/tzbt8yq

Ne mogu naći originalni članak pa evo što je blic prenio:

Kako izaći robotima na crtu?

Nikad neće prestati da postoje poslovi na kojima je preko potrebno ostvariti duboke, prisne, prijateljske odnose ili kako u svojoj knjizi piše ekspert za brendiranje Marti Nojmejer, postoje pet ljudskih osobina i veština kojima roboti nikad neće moći da odgovore na pravi način:

1. Osećanja poput empatije i intuicije

2. Sistematično razmišljanje i pronalaženje načina kako delove uklopiti u celinu

3. Maštanje i sanjarenje o stvarima koje još uvek ne postoje

4. Stvaranje proizvoda kroz faze kreativnosti, dizajniranja, testiranja

5. Konstantno učenje o načinima kako je najlakše naučiti nešto novo

Nojmajerova robotska kriva je jednostavan model inovacije koji pokazuje kako novi procesi i tehnologije kontinuirano uništavaju stare i stvaraju nove prilike za bogatstvo. Dve su stvari koje možete da optimizujete, ako imate svoj biznis: 1) Postarajte se da se vaše veštine uvek kreću na vrhu krive ili 2) Dizajnirajte proizvode za one na dnu krive.

- Vreme je da imamo sveži pogled na to kako motivišemo, razvijamo i čuvamo zaposlene. Želja za učenjem, da stvarate proizvode koje ljudi žele - to je "vruća karta" za uspeh.

Da biste osigurali da ste vaša deca i vi zaštićeni od gubitka posla usled "robot" ekonomije, nastavite da učite. Aktivirajte svoju radoznalost i imajte široku lepezu interesovanja. Isprobavajte nova iskustva, izađite iz zone komfora.

Ovo što je navedeno kroz 5 točaka mi se čini da zaista roboti neće moći raditi, barem ne još 50 godina. Intuicija i empatija ne mogu biti isprogramirani. Kreativnost također, a ovo sistematiziranje koje bi se trebalo odnositi na upravljačke poslove teško da će ikada biti kompjuterizirano u "glavama" robota.

Evo, neki tračak nade.

[arizin]

iskra01 kaže:

http://www.blic.rs/vesti/svet/kako-c...e-moci/tzbt8yq

Ne mogu naći originalni članak pa evo što je blic prenio:





Ovo što je navedeno kroz 5 točaka mi se čini da zaista roboti neće moći raditi, barem ne još 50 godina. Intuicija i empatija ne mogu biti isprogramirani. Kreativnost također, a ovo sistematiziranje koje bi se trebalo odnositi na upravljačke poslove teško da će ikada biti kompjuterizirano u "glavama" robota.

Evo, neki tračak nade.

To ti možda obuhvaća 10% poslova, s time da u današnjem Svijetu sve funkcionira po onoj izreci "To je samo posao" u smislu nema emocija...Ideš kod psihologa, on nije tu toliko da pokaže empatiju već da tebi pomogne riješiti tvoj problem.Ista stvar je sa nama u bolnici jesam tu da ti pomognem, ako sam uz to bolji čovjek i pokažem suosjećanje tim bolje, no u svakom slučaju ako ti pomognem osoba je sretna.

Na kraju najveći dio današnjih poslova koji obuhvaćaju empatiju su rezultat stresa današnjeg društva upravo zbog načina života, doslovno po onoj pjesmi posao,kuća,birtija Ako tehnologija pomogne i olakša dobar dio toga, doći će do jednostavnijeg života tj. trebalo bi nikad se ne zna što bi automatski trebalo rezultirati manjkom potražnje za tim savjetodavnim uslugama.

Ma u globalu slažem se s tobom, još dugo neće biti na toj razini da preuzme ne samo ove navedene djelatnosti već od bolničkog osoblja,teta u vrtiću pa do programera.Dio će biti smanjen sigurno, no nekih 70% će sigurno ostati s tim da očekujem puno robotike koja će asistirati da će ovo danas što imamo biti neprepoznatljivo.

[Tomislav B]

Adelholzener kaže:

Vrlo zgodan video, cca 15min:
https://www.youtube.com/watch?v=7Pq-S557XQU
Objasnjava zasto je sad drugacije s tehnologijom. Meni se svidja recenica: Technology always creates better jobs for horses. Pogledajte.

Odličan filmić!
Ljudi su sada u situaciji u kojoj su se našli- konji 1915 godine kada su se polako počeli širiti automobili.
Istina, stvoriti će se neki novin poslovi, ali novi poslovi koji se stvaraju zahtjevaju jako, jako melen djelić ukupne radne snage.
Što će se desiti kada većina stanovništva budu jednostavno nezapošljivi i to ne zato jer je u njima greška?

[cestar]

Da, odličan filmić... a kako postavlja pitanje, predlažem da se razmisli o ovom odgovoru... koji možda pruža još bolji crtić.

Best Animated Title Sequence and Credits Wall E

Umjesto UBI-a, moglo bi se podijeliti usavršene "Baxtere" ljudima u nekoj maloj samoodrživoj zajednici.
Sa "Baxterima" bi se moglo razgovarati, barem toliko da im se može priopćiti koji posao ljudi od njih očekuju, jednostavno, u stanju su izvršiti mnoge poslove koji su ljudima preteški.

[Earth Bender]

Nije mi se dalo sve citati, ali ono koja svrha, netko ima tvornice, i sada sve roboti pocnu u njima proizvoditi, izgubi se toliko radnih mjesta, vlasnik trlja ruke, smanjio troskove, a kome ce prodati tu svu robu ako ljudi ostanu bez posla uvedu se usluzni roboti za sve i svasta, a tko ce ici na te usluge ako ljudi ne budu imali novca

[Tomislav B]

Znači, da sumiramo: polako ali sigurno se ide ka tome da će roboti zamijeniti veliku većinu zanimanja.
Pritom nije stvar u tome da će roboti osloboditi ljude od rada, pa da se stvore nova zanimanja.
Ne. Roboti će doslovce SVE raditi bolje od ljudi- od "fizikalije", dakle sklapanja proizvoda, transporta, pa do dijagnosticioranja bolesti i određivanja terapije i liječenja, uslužnih djelatnosti, ratovanja, a u budućnosti će strojevi biti bolji i u kreativnim zanimanjima.

Moguće su dvije budućnosti: - društvo će se podijeliti kastinski na "rasu gospodara", dakle kastu vlasnika strojeva i tehničara s jedne strane i ljudskom masom koja će služiti "gospodarima strojeva" da se igraju moći...

- ili će ljudski rod biti oslobođen od znoja lica svoga, svako će se moći samoostvarivati, dakle, nastati će utopija.

Što mislite, što je vjerojatnije?

[glosa]

Tomislav B kaže:

Znači, da sumiramo: polako ali sigurno se ide ka tome da će roboti zamijeniti veliku većinu zanimanja.
Pritom nije stvar u tome da će roboti osloboditi ljude od rada, pa da se stvore nova zanimanja.
Ne. Roboti će doslovce SVE raditi bolje od ljudi- od "fizikalije", dakle sklapanja proizvoda, transporta, pa do dijagnosticioranja bolesti i određivanja terapije i liječenja, uslužnih djelatnosti, ratovanja, a u budućnosti će strojevi biti bolji i u kreativnim zanimanjima.

Moguće su dvije budućnosti: - društvo će se podijeliti kastinski na "rasu gospodara", dakle kastu vlasnika strojeva i tehničara s jedne strane i ljudskom masom koja će služiti "gospodarima strojeva" da se igraju moći...

- ili će ljudski rod biti oslobođen od znoja lica svoga, svako će se moći samoostvarivati, dakle, nastati će utopija.



Što mislite, što je vjerojatnije?

Po mom mišljenju ni jedno ni drugo.

Evolucija će se pobrinuti za to. Već sada u mnogim razvijenim zemljama je mortalitet veći od nataliteta i da nema imigracije društvo bi bilo u silaznom toku. Samo je pitanje vremena kada će se to i globalno dogoditi.

U međuvremenu onima koji nemogu naći posao jer su tehnološki višak neće biti lako, ali država će izmisliti način da ih uhljebi.

Već sada trošak života neambicijoznog čovjek koji je zadovoljan da jede, spava i igra igrice dok je budan nije ništa veći za društvo od troška školovanja visokokvalificiranih kadrova koji su još uvijek potrebni u privrednom ciklusu.

[mantisa]

Pa dobro, ako će roboti raditi umjesto nas, zar to ne bi trebalo biti dobro? Mi nećemo morati raditi ili ćemo raditi jako malo.
može radno vrijeme biti 3-4 sata. Nitko neće morati raditi glupe i dosadne poslove.
U razredu može biti puno manje djece, liječnik mogu imati manje pacijenata..., ljudi će biti manje pod stresom i ono što rade mogu raditi kvalitetnije.

a u budućnosti će strojevi biti bolji i u kreativnim zanimanjima.

to baš neće

[somied]

Earth Bender kaže:

Nije mi se dalo sve citati, ali ono koja svrha, netko ima tvornice, i sada sve roboti pocnu u njima proizvoditi, izgubi se toliko radnih mjesta, vlasnik trlja ruke, smanjio troskove, a kome ce prodati tu svu robu ako ljudi ostanu bez posla uvedu se usluzni roboti za sve i svasta, a tko ce ici na te usluge ako ljudi ne budu imali novca

Dobro primjeceno, to nije ekvilibrij. Taj scenarij je dakle nevjerojatan.

[cestar]

somied kaže:

Dobro primjeceno, to nije ekvilibrij. Taj scenarij je dakle nevjerojatan.

Nije... dakle, koje su mogućnosti razriješenja ?

Dva pravca razvoja mi izgledaju moguća.
Jedan ide ka pretvaranju poduzetnika-vlasnika u poduzetnika-menadžera, u tehnokratsko društvo.

U tom slučaju se ideja J.K. Galbraitha iz 60-tih o konvergenciji kapitalizma i socijalizma ostvaruje kao globalno društvo lišeno i današnje predstavničke demokracije.

Druga je mogućnost prevaga inicijativa na lokalnoj razini uz formiranje autonomnih zajednica, u velikoj mjeri samodovoljnih, u pogledu proizvodnje i (samo)upravljanja.

I u jednom i u drugom slučaju upitnom postaje funkcija novca i robno novčanog gospodarstva (oskudnost resursa polako nestaje).

No, kojom brzinom bi došlo do posvemašnje automatizacije, upitno je. Mislim da to ipak neće ići tako brzo.

[somied]

Eh... Vrag ce ga znati. Ono sto je bitnije za primjetiti da mi zapravo ne zivimo u nekom dobu strasnog tehnolosko-ekonomskog napredka. Zapravo smo ispod povijesnih prosjeka po rastu produktivnosti (barem zapad).
Tako da ce te futuristicke promjene zapravo doci kasnije nego sto ljudi ocekuju, a zapravo do sada su donjela samo dobroga. Najrazvijenije i najbogatije zemlje su i najbolja mjesta za zivot. Radno vrijeme recom pada kako raste bogadstvo zemlje. Mislim da jos imamo zaliha za napredak bez nekog futuristickog scenarija.

[glosa]

somied kaže:

Eh... Vrag ce ga znati. Ono sto je bitnije za primjetiti da mi zapravo ne zivimo u nekom dobu strasnog tehnolosko-ekonomskog napredka. Zapravo smo ispod povijesnih prosjeka po rastu produktivnosti (barem zapad).
Tako da ce te futuristicke promjene zapravo doci kasnije nego sto ljudi ocekuju, a zapravo do sada su donjela samo dobroga. Najrazvijenije i najbogatije zemlje su i najbolja mjesta za zivot. Radno vrijeme recom pada kako raste bogadstvo zemlje. Mislim da jos imamo zaliha za napredak bez nekog futuristickog scenarija.

Očito je da produktivnost rada nemože rasti u beskonačnost. Ustvari, u mnogim segmentima privrednog ciklusa ona se približava apeksu S krivulje. Ali sada tu dolazi neugodna činjenica a ta je da je najveći trošak u produkciji neke robe ustvari trošak ljudskog rada. To znači da će se u nesmiljenoj konkurentskoj borbi da se proizvede jeftiniji proizvod u globaliziranoj privredi još više eliminirati ljudski rad sa posljedicama o kojima smo ovdje već raspravljali i koje moraju svakoga brinuti.

[cestar]

Da, somied, izgleda sasvim mogućim kako je i sadašnji napredak u automatizaciji plod, sa izvjesnim odmakom, ulaganja iz ranijih godina.
Tako da, dok globalizacijski procesi nisu bitno oslabili, oni djeluju u smjeru usporavanja rasta plaća u razvijenim zemljama (barem za manje stručna radna mjesta).
A tada nema niti pritiska na intenzivnije investicije u nove tehnologije.

Što se tiče Amerike i rasta produktivnosti zadnjih desetak godina...

Can Declining Productivity Growth Be Reversed?

One of the greatest mysteries about the American economy right now is why workers don’t seem to be getting all that much better at their jobs over time. From 2007 to 2016, productivity in the U.S. grew at about 1 percent—a historically low rate. In other recent periods, it’s been much higher: 2.6 percent from 2000 to 2007 and 2.2 percent in the 1990s.

A new report by the left-leaning Economic Policy Institute (EPI) puts forward another theory. Josh Bivens, the director of research at the EPI and the author of the paper, argues that the shortfall in spending (or demand) by households, governments, and businesses has held back the kinds of big-idea investments by American companies that drive increased productivity. These investments can include a company improving its workforce, such as by implementing training programs that help employees become more productive or hiring more experienced workers; investing in equipment so workers can do their jobs better; or researching technological advancements.

[somied]

glosa kaže:

Očito je da produktivnost rada nemože rasti u beskonačnost. Ustvari, u mnogim segmentima privrednog ciklusa ona se približava apeksu S krivulje. Ali sada tu dolazi neugodna činjenica a ta je da je najveći trošak u produkciji neke robe ustvari trošak ljudskog rada. To znači da će se u nesmiljenoj konkurentskoj borbi da se proizvede jeftiniji proizvod u globaliziranoj privredi još više eliminirati ljudski rad sa posljedicama o kojima smo ovdje već raspravljali i koje moraju svakoga brinuti.

Ti hoces reci da bi roboti proizvodili ogromne kolicine automobila, pametnih telefona i plazma televizora, ali ih nitko ne bi koristio jer nitko ne radi pa nema primanja da ih kupi? To bi se sve gomilalo na nekim hrpama ili?

[somied]

cestar kaže:

Da, somied, izgleda sasvim mogućim kako je i sadašnji napredak u automatizaciji plod, sa izvjesnim odmakom, ulaganja iz ranijih godina.
Tako da, dok globalizacijski procesi nisu bitno oslabili, oni djeluju u smjeru usporavanja rasta plaća u razvijenim zemljama (barem za manje stručna radna mjesta).
A tada nema niti pritiska na intenzivnije investicije u nove tehnologije.

Što se tiče Amerike i rasta produktivnosti zadnjih desetak godina...

Can Declining Productivity Growth Be Reversed?

Moras biti svjestan sljedeceg: buduca produktivnost je posljedica danasnjih investicija, a investicije i potrosnja su obrnutog predznaka. Ne mozemo povecati i potrosnju i investicije - something has to give. Kako raste osobna i drzavna potrosnja, tako naravno investicije moraju padati (rijec je o racunovodstvenoj identiteti). Zadnjih desetljeca u USA osobna potrosnja kao udio u BDP-u raste, a drzavna je doduse stabilna, ali se promjenila njena struktura - nekada su prevladavale kapitalne investicije, a danas socijalni transferi. To otprilike znaci da ce buduci rast biti slab.
Osim toga postoje i npr. demografske promjene (starenje stanovnistva) koje smanjuju kapacitet stjecanja znanja drustva (akumuliranja ljudskog kapitala).

[cestar]

somied kaže:

Moras biti svjestan sljedeceg: buduca produktivnost je posljedica danasnjih investicija, a investicije i potrosnja su obrnutog predznaka. Ne mozemo povecati i potrosnju i investicije - something has to give. Kako raste osobna i drzavna potrosnja, tako naravno investicije moraju padati (rijec je o racunovodstvenoj identiteti). Zadnjih desetljeca u USA osobna potrosnja kao udio u BDP-u raste, a drzavna je doduse stabilna, ali se promjenila njena struktura - nekada su prevladavale kapitalne investicije, a danas socijalni transferi. To otprilike znaci da ce buduci rast biti slab.
Osim toga postoje i npr. demografske promjene (starenje stanovnistva) koje smanjuju kapacitet stjecanja znanja drustva (akumuliranja ljudskog kapitala).

Razumijem, da li postoje razrađene ideje o barem zadržavanju socijalne (i vojne potrošnje, u slučaju Amerike !) u sadašnjim granicama, kako bi se povećala državna potrošnja na infrastrukturu (izgradnja nove, ali i/ili bolje održavanje postojeće...).

Također, ima li ikakvog prostora za povećanje efikasnosti državnih projekata (postignut isti efekt uz manju potrošnju) ?

[glosa]

somied kaže:

Moras biti svjestan sljedeceg: buduca produktivnost je posljedica danasnjih investicija, a investicije i potrosnja su obrnutog predznaka. Ne mozemo povecati i potrosnju i investicije - something has to give. Kako raste osobna i drzavna potrosnja, tako naravno investicije moraju padati (rijec je o racunovodstvenoj identiteti). Zadnjih desetljeca u USA osobna potrosnja kao udio u BDP-u raste, a drzavna je doduse stabilna, ali se promjenila njena struktura - nekada su prevladavale kapitalne investicije, a danas socijalni transferi. To otprilike znaci da ce buduci rast biti slab.
Osim toga postoje i npr. demografske promjene (starenje stanovnistva) koje smanjuju kapacitet stjecanja znanja drustva (akumuliranja ljudskog kapitala).

Ako ubaciš u jednadžbu treću nepoznanicu osim investicije i potrošnje koja je sve više prisutna a to je dug rezultati će se mjenjati. Dug, počevši od pojedinca pa sve do države neprestano raste a to je moguće jer se fiducijalni novac teoretski može proizvoditi u neograničenim količinama.

Jasno, sav dug se neće moći nikada isplatiti i on će se jedino moći smanjivati procesom otpisa i/ili inflacije.