Sto to zbilja znamo???

[JingisKan]

Odgovarajuci na jedan od postova dosao sam na ideju da otvorim novu temu, jer mislim da ovo zasluzuje posebno mjesto.

Sto to zapravo znamo?

Kao prvo, vezano za akademsko obrazovanje. Jedva da se mogu sjetiti koncepcije veceg broja kolegija sa prethodnih godina faksa, a kamoli da bih znao pricati o njima. Pusta teorija, malo prakse i kako sutra biti strucan u necemu? Razgovarao sam sa studentima na ovu temu, isti slucaj, svi streme naprijed za diplomu, ali je jako malo onoga sto se moze prakticno primjeniti.
Da li je poanta u tome da se ponovno educiram svakog dana do kraja zivota, jer covjek uci dok je ziv?

Kad malo sagledam situaciju, isto je i za srednju skolu. Govorim o informacijama iz opceg znanja koje smo toliko puta culi, ali uvijek su kao nove. Danas u razgovoru s jednom kolegicom, spomenem knjigu Dundo Maroje. -Kaze citala, ali ne sjeca se bas. Ovo je banalan primjer, ali takvih je mnogo.

Opce znanje? Sto je to? Koliko vas zna bez "guglanja" tko je Montesquieu, koja je zena inspirirala Dante-a, koliko je trajao Stogodisnji rat?
Sve su to pitanja iz opce kulture, i postanem jako frustriran kad se ne mogu sjetiti, buduci da sam sve to presao! Kad se malo osvrnem, ona filozofska "Znam da nista ne znam" je zaista istinita.

Znanje je ono cega se sjecamo kad sve zaboravimo, ali sto to zapravo zbilja znamo?
__________________

[DDD79]

faks, srednja i obrazovanje opcenito koncipirano je na nacin šopanja informacijama bez pretjerane brige o razumijevanju - to znamo falabogu svi.

ako i popamtis sve - to ce biti hrpa nagomilanih informacija.....koje ce ljudi pausalno nazivati opca kultura iliti kao si sam napisao opce "znanje".

znanje......to nisu informacije.

djelomicno si si odgovorio u zadnjoj recenici:
"Znanje je ono cega se sjecamo kad sve zaboravimo, ali sto to zapravo zbilja znamo?"

nije neki koncizni odgovor, al takitak sam htio uputiti na razliku izmedu znanja i informacije....

[new life]

JingisKan kaže:

Znanje je ono cega se sjecamo kad sve zaboravimo, ali sto to zapravo zbilja znamo?

Vrlo malo, i shvataš da sve manje znaš, ali samo onda ukoliko se trudiš da sve više saznaš.
Što znači da svako pred sobom najbolje zna koliko zna ili ne zna, i to mu ne može niko, i da hoće, oduzeti.
Stjecanje znanja zavisi od mnogih okolnosti: individualnoga ili grupnoga načina, kvantiteta i kvaliteta, materijalnih i fizičkih uvjeta, određenih dobnih perioda (kako u pogledu njihovoga određenoga momentuma tako i u pogledu trajanja i dobnih faza: različite su spoznaje tokom različitih starosnih obrazaca te njihove frekventnosti i dužine odigravanja): čime možemo reći da je znanje svakoga čovjeka izuzetno vrijedno.

[Orah]

JingisKan kaže:

Odgovarajuci na jedan od postova dosao sam na ideju da otvorim novu temu, jer mislim da ovo zasluzuje posebno mjesto.

Sto to zapravo znamo?

Kao prvo, vezano za akademsko obrazovanje. Jedva da se mogu sjetiti koncepcije veceg broja kolegija sa prethodnih godina faksa, a kamoli da bih znao pricati o njima. Pusta teorija, malo prakse i kako sutra biti strucan u necemu? Razgovarao sam sa studentima na ovu temu, isti slucaj, svi streme naprijed za diplomu, ali je jako malo onoga sto se moze prakticno primjeniti.
Da li je poanta u tome da se ponovno educiram svakog dana do kraja zivota, jer covjek uci dok je ziv?

Kad malo sagledam situaciju, isto je i za srednju skolu. Govorim o informacijama iz opceg znanja koje smo toliko puta culi, ali uvijek su kao nove. Danas u razgovoru s jednom kolegicom, spomenem knjigu Dundo Maroje. -Kaze citala, ali ne sjeca se bas. Ovo je banalan primjer, ali takvih je mnogo.

Opce znanje? Sto je to? Koliko vas zna bez "guglanja" tko je Montesquieu, koja je zena inspirirala Dante-a, koliko je trajao Stogodisnji rat?
Sve su to pitanja iz opce kulture, i postanem jako frustriran kad se ne mogu sjetiti, buduci da sam sve to presao! Kad se malo osvrnem, ona filozofska "Znam da nista ne znam" je zaista istinita.

Znanje je ono cega se sjecamo kad sve zaboravimo, ali sto to zapravo zbilja znamo?
__________________

Znamo dosta toga.

Znamo: nadati , vjerovati , lagati , varati , ubijati , veseliti se , suosjećati , rušiti , graditi , igrati , ljubiti , filozofirati , računati , eksperimentirati , maštati , ludovati , otimati , zaviditi , prditi , blefirati , šaliti , navijati , ogovarati , glumiti , pjevati , slikati , misliti , trčati ............

Ali imamo još toga za naučiti.

[Druid]

Orah kaže:

Znamo: nadati , vjerovati , lagati , varati , ubijati , veseliti se , suosjećati , rušiti , graditi , igrati , ljubiti , filozofirati , računati , eksperimentirati , maštati , ludovati , otimati , zaviditi , prditi , blefirati , šaliti , navijati , ogovarati , glumiti , pjevati , slikati , misliti , trčati ............

Većinu toga nabrojanog zapravo umijemo (ako uopće umijemo)... Znanje je nešto drugo.

Ne umiju svi ni slikati ni filozofirati ni ljubiti. Pa čak ni pjevati.

"Prđenje" pak ne spada ni u znanje ni umješnost nego automatizam tijela pod određenim uvjetima.

Mišljenje, suosjećanje i trčanje su diskutabilni.

[imanuel kant 1]

Um je ograničen,pogotovo što se tiče čisto teorijskog znanja(gomilanje informacija).Kada u Šerloku Holmsu,samom Holmsu dr.Votson kaže da se planeta zemlja okreće oko Sunca,Holms kaže da to nije znao i da će se potruditi zaboraviti tu informaciju.
Naime um je ograničen i određene informacije istisnu one druge,tako da čovjek treba da odredi šta mu je bitno a šta ne.Po meni lično iz životno bitnih oblasti treba da znamo makar ono osnovno,ali ne treba dopustiti da neka manje bitna informacija,ili informacija koja nas ne zanima istisne neku drugu,koja je više bitna ili koja nas zanima.

Čovjek uči dok je živ,to je tačno,ali praksa je majka znanja.No ljudi danas ulaze u jedan novi trend robotizacije,gdje ih uopšte ne zanima ono od čega ne mogu imati praktične koristi.Znam mnoge koji govore npr.šta će im da znaju šta se desilo u nekom ratu,ili datum nekog događaja,goegrafske karakteristike itd.To je već malo sužen pogled na život.Kao prvo svaka informacija će ti nekada moći biti korisna makar indirektno,a i nije sve u praktičnoj koristi,ima dosta toga u nadogradnji ličnosti a i to je na kraju neka praktična korist jer što više znaš=veće su šanse boljeg shvatanja života,ili širenja vidika iz nekih oblasti=veće šanse da ispravno živiš=veće šanse da budeš srećan (duhovni ili materijalni hedonizam ili kombinacija oba) itd.

Neke stvari čitaš da bi se zadovoljio sa njima.Tipa ako čitam neko književno dijelo,čitam ga jer me u tom trentuku ono zanima i jer mi pričinjava užitak,i samim tim ako ga se ja ne budem sjećao za neko vrijeme,opet će mi u svijesti ostati nešta iz tog dijela,nešta što se ne tiče direktnih informacija nego uopšte pogleda na život (svako dijelo služi za nadogradnju nas samih).

Nažalost,sve zavisi od čovjeka i njegovih kapaciteta,a ono pravo znanje ili istina kojoj težimo je daleko.Hiljadu pročitanih dijela nas tek malo približavaju istini i poboljšavaju naše kapacitete.

[JingisKan]

imanuel kant 1 kaže:

Um je ograničen,pogotovo što se tiče čisto teorijskog znanja(gomilanje informacija).Kada u Šerloku Holmsu,samom Holmsu dr.Votson kaže da se planeta zemlja okreće oko Sunca,Holms kaže da to nije znao i da će se potruditi zaboraviti tu informaciju.

Neke stvari čitaš da bi se zadovoljio sa njima.Tipa ako čitam neko književno dijelo,čitam ga jer me u tom trentuku ono zanima i jer mi pričinjava užitak,i samim tim ako ga se ja ne budem sjećao za neko vrijeme,opet će mi u svijesti ostati nešta iz tog dijela,nešta što se ne tiče direktnih informacija nego uopšte pogleda na život (svako dijelo služi za nadogradnju nas samih).

Slazem se. Jedan covjek je citao jako puno knjiga. Stalno je govorio da se ne sjeca pola njih. Bitna stvar je upravo to, da je iz svake od tih dobio samo jednu misao koja ce formulirati njegovo daljne razmišljanje i pogled na život, isplatila se svaka od njih.
Nije toliko ni bitno da se sjecamo svake pojedinosti, mada se to moze postići uspješnim ponavljanjem, ali bitna je ta jedna misao vodilja koja na kraju oblikuje to nase znanje.

[samting]

JingisKan kaže:

Opce znanje? Sto je to? Koliko vas zna bez "guglanja" tko je Montesquieu, koja je zena inspirirala Dante-a, koliko je trajao Stogodisnji rat?
Sve su to pitanja iz opce kulture, i postanem jako frustriran kad se ne mogu sjetiti, buduci da sam sve to presao! Kad se malo osvrnem, ona filozofska "Znam da nista ne znam" je zaista istinita.

Znanje je ono cega se sjecamo kad sve zaboravimo, ali sto to zapravo zbilja znamo?
__________________

Koliko je trajao neki rat ili koje godine je netko rođen jest znanje, baš kao šta je i znanje naučiti osnove preživljavanja u prirodi. Razlika je u primjeni i stupnju koristi od tih znanja. Nije teško uočiti kako ono šta učimo u školi i na fakultetu uglavnom nas samo puni raznim podacima od kojih nemamo koristi sem formalne "obučenosti" za rad, odnosno osiguravanje namirivanja fizioloških potreba. Pitanja vezana za kvalitetu unutarnjeg svijeta, suživota sa drugima, osvještavanje nesvjesnih sadržaja, prepoznavanje unutarnjih mehanizama, identifikaciju negativnih obrazaca, ostavljanje i minimaliziranje nepotrebnih loših raspoloženja, prodor u učenje prihvaćanja trenutnih (iznenadno loših) okolnosti, učenje tehnika učenja, osvještavanje detaljne motorike tijela i slično su stvari koje se ne uče, ne spominju i nisu sklona zaboravu jer su najuže od svega vezana za vlastiti život. Ne može se znanje mjeriti količinom informacija ili vještina. S tim da i ako se dođe do vrijedne informacije u smislu putokaza, ona je opet beskorisna ako onaj tko ju koristi nema dovoljno predznanje da dođe do implementacije.

[Orah]

Druid kaže:

Većinu toga nabrojanog zapravo umijemo (ako uopće umijemo)... Znanje je nešto drugo.

Shvaćam umjeće kao skup znanja.

Druid kaže:

Ne umiju svi ni slikati ni filozofirati ni ljubiti. Pa čak ni pjevati.

Stvar kritike onih koji znaju ili umiju?
Da li ptica pjevica umije ili zna pjevati?

Druid kaže:

"Prđenje" pak ne spada ni u znanje ni umješnost nego automatizam tijela pod određenim uvjetima.

Ne vidim razloga protiv, znanje ili umješnost, također proglasiti automatizmom tijela pod određenim uvjetima.

Druid kaže:

Mišljenje, suosjećanje i trčanje su diskutabilni.

Naravno .... zato se i družimo na ovom pdf-u!

[blackrose39]

Covjek upamti nesto sto ponovi xy puta, tipa tekstovi raznih pjesama, pjesmu mozes ne cuti dosta godina al opet ces znati cijeli tekst. Mislim da ljudi zaboravljaju razne stvari koje su naucili jer im 85% memorije mozga zauzimaju tekstovi pjesama. Dobro malo se salim, al ima tu i neke istine

[Ljubo]

Učimo i stičemo znanje o svemu - kako postati i biti ovo ili ono. Ali nigdje u svijestu ne postoji nikakva škola ili fakultet gdje bi se učilo i sticalo znanje o tome kako biti čovjek. Ili to možda i nije obavezno? Jer kao ljudi se sigurno ne rađamo. To tek nakon rođenja treba da naučimo i postanemo. Da nam se i dalje ne bi dešavalo da moramo tražiti ljude sa svijećom.

[ništa]

Znamo taman onoliko koliko je i potrebno.
I kada misliš da znaš i više , što obično napraviš s tim ? Kakva korist od "tebe" s tim "novim" saznanjem!!??
Odkud dolazi znanje uopće i zašto.
Ne znaš što je gore,znati ili ne znati.
Taman kad si usvojio neko novo znanje znači da si zatucaniji za neko vrijeme u nekom kutku.
Osim logike.
I sumnje.

[omen4k]

[krena]

ništa kaže:

Znamo taman onoliko koliko je i potrebno.
I kada misliš da znaš i više , što obično napraviš s tim ? Kakva korist od "tebe" s tim "novim" saznanjem!!??
Odkud dolazi znanje uopće i zašto.
Ne znaš što je gore,znati ili ne znati.
Taman kad si usvojio neko novo znanje znači da si zatucaniji za neko vrijeme u nekom kutku.
Osim logike.
I sumnje.

https://www.forum.hr/showpost.php?p=5...&postcount=187

Rekoh onda sam sebi: "Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje."

Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.

Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.

Ja i Sizif obožavamo ovo poglavlje biblije !

[naftali]

krena kaže:

https://www.forum.hr/showpost.php?p=5...&postcount=187

Rekoh onda sam sebi: "Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje."

Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.

Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.

Ja i Sizif obožavamo ovo poglavlje biblije !

Krena,volim i ja Propovjednika i taj njegov circulus vitiosus kojeg nekad i u živčanost pretvori.

Frustracija od ograničenosti spoznaje mora da je jaki agens čovjeku i čovječanstvu.

Povremeni spoznajni kaos koji doživimo kao tlapnju, čini mi se najplodnijim dijelom procesa u čovjeku.

Možda to stanje čovjek slabo "iskorištava" jer voli strukturu i uređenost.

Čuda (diskontinuiteti) se događaju i uživam u tome što se ne mogu objasniti.

Ljudi hoće sintezu, svjesni smo svoga apetita,al' uvijek je malo.

Ubi nas i kvantiteta,i kvaliteta.......

[ništa]

krena kaže:

https://www.forum.hr/showpost.php?p=5...&postcount=187

Rekoh onda sam sebi: "Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje."

Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.

Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.

Ja i Sizif obožavamo ovo poglavlje biblije !

Pričaj mi o tome!
Zbog takvih stvari (Propovjednika i Solomona)sam i "zamrzio" one koji sebe
nazivaju duhovnim vođama crkve.Godine vjeronauka,misa,šupljih tema ,a ovakve stvari i masu drugih iz biblije su mi prešućivali......
No dobro, danas na to gledam drugačije,i zato, nizačim ne žalim...
Valjda je tako moralo biti...

[drinkognito]

Pozvao bih se na Sokrata, ali ne bih živio po maksimi "znam da ne znam ništa". Nešto valja i naučiti. Zrnu pijeska je i kap vode više nego dovoljna.

[Sigmund]

Što je veći prostor znanja, to je veća i fronta neznanja.

[addx]

Sigmund kaže:

Što je veći prostor znanja, to je veća i fronta neznanja.

Vrlo lijepo receno

[ZaneE]

Druid kaže:

Većinu toga nabrojanog zapravo umijemo (ako uopće umijemo)... Znanje je nešto drugo.

Ne umiju svi ni slikati ni filozofirati ni ljubiti. Pa čak ni pjevati.

"Prđenje" pak ne spada ni u znanje ni umješnost nego automatizam tijela pod određenim uvjetima.

Mišljenje, suosjećanje i trčanje su diskutabilni.

Ta senzualna personalna razlika koju tvoriš između umijeti i znati može se napraviti i između znati i razumijeti.