Aparat za zavarivanje - iskustva, savjeti...

[Baticok]

Evo pred nekoliko dana nakon nekoliko pošaljenih mailova i tel poziva, te par dilema(koji tip aparata, pa kad sam odlučio rel, onda koji ) odlučio sam se za Hugong Powerstick 160 .Ovih desetak dana varenja sa ovim aparatom preporodio sam se hehe. Aparat radi super, čak i neke rutilne elektode Maurer(uvoznik trea trade) koje sam htio bacit(nove) jer sa starim aparatom su ljepile kao lude s ovim inverterom su radile bez greške. EVB 50 3.25 i jedno sat vremena skoro u komadu aparat je odradio bez greške. Jedino šta mi se ne sviđa i šta ću morat promijenit su kabeli, imaju 2 metra i to mi je malo kratko, non stop moram nosat aparat pa mi ide malo na živce, te skala- naime na kotaču za namještanje struje nisu označeni amperi nego je skala od 0 do 100% , no sve u svemu za sad, ja zadovoljan.

[Zvon]

mali grizzly kaže:

Općenito, priključna snaga jednofaznih je cca 3-4 kW i inverteri su poprilično efikasniji, iz energetskog gledišta.
Recimo da je prosječna struja 100 A i da se radi 1 h i da je rad/pauza 50:50 % - u slučaju invertera će vas to koštati cca 1 kWh, ugrubo isto toliko kn.

Netočno!
Transformatori su efikasniji. Nemaju gubitke komutacije poluvodiča tijekom zavarivanja. I inverter ima "transformator".

mali grizzly kaže:

U slučaju transformatora, oni vuku i struju praznog hoda (za magnetizaciju jezgre) i nisu toliko energ. učinkoviti jer se puno el. energije pretvara u toplinu unutar trafo jezgre - računajte onda bliže 2 kWh...

Struja praznog hoda je možda nešto veća nego struja invertera (ali i kod njega postoji), ali je jalova, te se samo njezin mali dio pretvara u toplinu grijanjem jezgre.
Ova priča o dvostrukoj potrošnji je totalna glupost.

mali grizzly kaže:

... uz napomenu da je rijetko da kućna klasa izdrži 50:50 % odnosno vlasnici trafo su sretni i u radnom režimu 40:60 %, ako nije vani vruće - onda je još i gore s hlađenjem.

Hlađenje i intermitencija nema veze s vrstom (bil on trafo ili inverter), već s konstrukcijom aparata. Naravno, s cijenom svakako.

I trafo aparat i inverter imaju veliku jalovu struju tijekom zavarivanja, s jednom bitnom razlikom: trafo uopće ne zagađuje mrežu višim harmonicima u odnosu na bilo koji inverter (bilo s trofaznim, a pogotovo s jednofaznim ulazom). Harmonički gubici su značajni, i brojilo ih vidi, samo se nigdje ne prikazuju (u podacima invertera).

Jedno je prepisivati stvari s Interneta i ovdje ih napisati, a drugo je neke stvari razumjeti. Zato piši samo ono kaj razumiješ, ali nemoj dovoditi ljude u zabludu širenjem krivih informacija.

[mali grizzly]

Ne dopada mi se ton takvog razmatranja jer pišu drugi izvori:


http://svetzavarivanja.rs/vredi-znat...i-trafo-aparat

koji ih i servisiraju i prodaju nešto sasvim drugo.

Ovaj je zastupnik Stel za Srbiju.

Čovjek je pitao za temeljnu informaciju o potrošnji tijekom zavarivanja, neka tipična situacija - ne vidim gdje je tu neka kardinalna greška odnosno kakve veze ima zagađenje el. mreže harmonicima na toj razini gdje se samo tražila temeljna kWh bilanca.

Konkretno, imam i trafo i inverter - moj trafo vuče 8 A iz mreže u praznom hodu, doduše ima 2 ventilatora uključena u tu potrošnju, ali to je tek manji dio te amperaže.

Izmjereno posebnim instrumentom koji mjeri snagu, onaj koji se našteka u utičnicu i još jednom i to ovaj put Fluke univerzalnim.

Planarni transformator unutar invertera je nešto sasvim drugo od klasičnog transformatora - jest da su fiz. načela ista, ali razlika je nebo/zemlja i uopće ne vidim smislenosti da se na nekoj razini opće informacije o energ. potrošnji debatiraju planarni transformatori unutar inverterskih aparata, elektrolitski kondenzatori 105 C radne klase i IGBT vs MOSFET učinkovitost i otpornost na toplinski stres jednih i drugih.

Naposljetku, ne bi masovno prelazili na invertere zbog manje potrošnje el. energije da se to ne isplati...

Ne znam ni odakle taj zaključak da hlađenje i intermitencija nemaju veze s vrstom aparata nego itd. itd.

Gore jasno navedeno da nije realno od neke početničke klase trafo aparata očekivati 50:50 % intermitenciju na nekoj prosječnoj struji REL zavarivanja 80-100 A (regionalna klasika tipa Varex) jer su poddimenzionirani namoti, nije optimalno hlađenje itd.

Jasno kao dan da postoji profi kategorija i trafo aparata i profi kategorija invertera koji mogu imati intermitenciju 100 % na 100 A ili još i više...

Ima i invertera koji imaju fan on demand - da se smanji unos čestica iz radnog ambijenta po elektroničkom sklopu i takvi mogu čak raditi na takvim amperažama bez non stop hlađenja, oslanjajući se određeno vrijeme samo na konduktivne hladnjake.

Nisam nigdje napisao da intermitencija i hlađenje ima veze s vrstom nego se radilo o tipičnom slučaju nekog početničkog zavarivanja, gdje intermitencija diktira u konačnici i energ. potrošnju - samo kao ilustracija.

Nemojte mi stavljati u pero tvrdnje koje nisu napisane! Pa onda kritizirati zbog nenapisanog...

Nije fair!

[mali grizzly]

Što se tiče energ. učinkovitosti kod zavarivanja, dolje na linkovima su sažeci Miller i Lincoln inženjera o tom pitanju

http://www.millerwelds.com/resources...er-efficiency/

http://www.lincolnelectric.com/en-za...nsumption.aspx

inverterska tehnologija bitno sreže troškove električne energije u ind./zanatskoj primjeni u odnosu na konvencionalnu zavarivačku aparaturu.

[Zvon]

Nemam nikaj protiv tvojega prepisivanja (uostalom, zato i rijetko čitam ovu temu).

Ovi članci koje si navel, su poput članaka koji opisuju nove "svemoćne" ljekove, zato da reklamiraju njihovu "superefikasnu" tehnologiju. Nitko ne govori nedostatke, dakle pravu i punu istinu, već samo djelić nje, za koji se ti hvataš.
Ista priča o energetskoj efikasnosti reklamira špar sijalice, LED svjetiljke itd. To da one daju loše svjetlo, nitko ne spominje.

Vareksima se nek svaki inverter nakloni s poštovanjem, naročito tijekom dugog trajanja preopterećenja. Nisu idealni, ali traju i budu trajali dulje od bilo kojega invertera.

Naj se srditi, ali poštujem ono napisano od RI71, Dexdu-a, Lee-ja..., jer su oni neke stvari ovdje odavno napisali iz vlastite prakse, prije nego si se ti pojavil s gomilom podataka (naravno, puno korisnih, ali još više tendencioznih) prepisanih s Interneta.
To za mene nije znanje, ak nemreš ti osobno stati iza njega, već samo navodiš autore.
Ja iza svojega napisanoga stojim svojim skromnim iskustvom i znanjem. Ne pišem ono kaj neznam i nisam siguran.

Ne mislim te izazivati, niti se svaditi s tobom ali ova je tema postala tvoj blog...a to mi se jednostavno ne sviđa.

[mali grizzly]

Prepisivanje?

Koliko znam, per definitionem, prepisivanje je uzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora.

Dakle, plagiranje nije moj običaj - uvijek korektno navedem izvor i/ili link, svi se u to lako mogu uvjeriti prelistavanjem stranica ovog podforuma.

Čak i to mi se predbacuje, iako očigledno ne potpada pod definiciju...

Svi smo mi nešto naučili od drugih, rodimo se kao tabula rasa i proces učenja traje cijelog života, zar ne? Netko je naučio iz danas već prašnjavog i požutjelog strojarskog priručnika, netko je naučio iz drugih izvora...

Ta teza da netko mora osobno stati iza nečega meni zvuči apsurdno.

Barem na razini "okolokućne" prakse u zavarivanju jer je to globalno gledano, strojarska/metalurška disciplina u punom zamahu i to se "bistri" na razini sveučilišta i multinacionalnih kompanija . gdje onda naravno ima inovacija iz godina u godinu, patenata štoviše.

Pa se tek onda "stane osobno" iza takvih Ph D teza, dakle doktorata i patentnih prava, koje su ono što Ameri vele "cutting edge" iliti špica u tehnološkim dosezima.

Mi se bavimo nastojanjem da se za male novce domognemo aparata i potrošnog materijala i unaprijedimo uvjete života u i oko kuće ili gazdinstva, barem tako shvatio ovaj podforum.

Meni ne bi dali ni dalekozorom da gledam zavarivanja na nuklearnoj podmornici, što se danas smatra špicom, zar ne?

Energ. efikasnot šparnih rasvjetnih tijela nije tema, tako da ne bih o tome.


OK, nemaš poštovanja za moje postove i kvarim romantiku ovog podforuma, ali bar budi fair pa ne stavljaj drugima etikete tipa "prepisivač" ili ono što nisu uopće napisali.

Moj stav je drugačiji odnosno smatram da svaka rasprava online mora biti obogaćena gomilom video materijala i pdf dostupnih na web-u jer je naposljetku upravo to komparativna prednost medija. Zato se i nametnuo nad drugim medijima...

Jedna slika vrijedi tisuću riječi! Za nekog tko želi vertikalno zavarivati bazičnom elektrodom, postoji škola zavarivanja ili pokušaji i pogreške.

Ali ima i video instrukcije na You Tube gdje je sve zorno prikazano, uostalom kako su napisali iz Ruske Federacije ispod video škole REL zavarivanja Steve Bleile, više vrijedi njegovih 45 minuta nego sve što su naučili u tamošnjoj zavarivačkoj školi. I ne bi bez razloga preveli njegovu seriju video zapisa na ruski jezik, s titlovima na ćirilici, da nije upravo tako.

https://www.youtube.com/watch?v=UP8hh0yQibM

[mali grizzly]

I da se vratimo temi:

http://www.jaeckle-sst.de/en/product...0-180f-220.php

tu gore su jednofazni trafoi jednog od rijetkih proizvođača u Europi koji ih još proizvodi za ind./obrtničke uvjete i vidljive su intermitencije tih 30-40 kg teških aparata.
Doduše pri 25 C temperaturi zraka za hlađenje (ne na 40 C kako traži ind. norma). Otvoreni napon je 46 V. Cijene su u rangu 700 eura naviše...

A tu dolje je njihov inverter

http://www.jaeckle-sst.de/en/product...-141i-161i.php

koji postiže 100 % intermitenciju pri 110 A, uz isti navod 25 C (odnosno 70 % pri ind. normi od 40 C). Otvoreni napon 83 V! Masa je cca 8 kg.

Gornja usporedba samo zato da se vidi, da usprkos forsiranom hlađenju ventilatorom, nije moguće trafo osposobiti da vari u nekom 50:50 % radnom režimu nego na razini 80-90 A, čak i kad je riječ o posve novim aparatima koji su namijenjeni za poluprofi uvjete i preskupi su za većinu kućnih korisnika.

[3KFAP]

Pozdrav svima !

http://prntscr.com/6kvj1h

Recite mi jel ovaj aparat za varenje išta valja za amatera ? Ne mislim variti ništa super tanko ili super debelo nego onako željezo normalne debljine tipa ograde, cijevi, ploče debljine 2-5 mm,....

Vario sam do sada tu i tamo šta mi je trebalo sa starom mašinom od vareksa koja je crkla nedavno.

[dexdu]

3KFAP kaže:

Pozdrav svima !

http://prntscr.com/6kvj1h

Recite mi jel ovaj aparat za varenje išta valja za amatera ? Ne mislim variti ništa super tanko ili super debelo nego onako željezo normalne debljine tipa ograde, cijevi, ploče debljine 2-5 mm,....

Vario sam do sada tu i tamo šta mi je trebalo sa starom mašinom od vareksa koja je crkla nedavno.

Ovo ako si kupio - bacio si novac

[mali grizzly]

Teško da će zadovoljiti

Brzo se uključi termozaštita i onda 20 min. čekanja dok se ne ohladi:

http://www.testberichte.de/p/einhell...stbericht.html

Ovaj dolje bi bio izbor za tako nešto, viđen prije cca 3 tj. kod Peveca po 1159 kn ili neka cijena vrlo blizu 1200, ne sjećam se više baš svake kn.

Nažalost, ta akcija je okončana, ali zato imate ovdje

http://centar-alata.hr/aparat-za-zav...maschinen.html

u kombinaciji s fotoosjetljivom maskom, koja je red veličine 400-500 kn sama za sebe, pa ispadne tu negdje cifra.

[3KFAP]

Znači ništa od ovog Einhelovog.

Po čemu da znam jel aparat za varenje valja ? Idem sutra u Merkura vidit šta oni imaju od tih aparata pa da nebi bilo da dođem tamo a neznam di sam došao.

[Ri 71]

agosy kaže:

jel moze jedno pitanje, koliko aparat za zavarivanje troši struje

Koliko mu dozvoliš

3KFAP kaže:

Pozdrav svima !

http://prntscr.com/6kvj1h

Vario sam do sada tu i tamo šta mi je trebalo sa starom mašinom od vareksa koja je crkla nedavno.

Ne kupuj to ni u ludilu.
Nekoliko elektroda izdrži i upali se zaštita pa slijedi čekanje.Malo više para i imaš bolju mašinu a sad reci što se dogodilo sa Varexom da je otpisan jer to su strojevi rađeni robusno i traju jako dugo.

Napomena glede potrošnje aparata za zavarivanje da ne qutam sve redom.
Transformatori i inverteri su u biti isti strojevi s razlikom da je kod invertera podignuta frekvencija te se stime može smanjiti dimenzije transformatora ali oba dva imaju transformator u sebi.
Nikakvih razlika u ponašanju i parametrima trafoa u njima nema.Problem nastaje prilikom isijavanja smetnji jer za razliku od 50 Hz koje ima mreža i na koju se spaja obični trafo inverter radi sa frekvencijama i do 50 KHz a to je puno jače polje smetnji koje probija svuda te brojila uredno mjere višekratnike harmonika od 50 Hz.Iz tog razloga može se a i događa se da brojilo broji dok je inverter uključen u mrežu iako nije u punom opterećenju te je lako moguće da pokaže i veću potrošnju od istog njegovog starijeg brata trafoa vulgaris koji koristi dio snage za predmagnetiziranje jezgre ali u daleko manjem obimu.
Čim su trafoi jači iskoristivost im raste i kod velikih strojeva je blizu 1.
Kod motor generatora (koji su najneiskoristiviji strojevi za zavarivanje po električnim parametrima) manjih snaga je već na visokih 0,85 a i više kod većih.
Njihovu manju efikasnost nadoknađuje savršeno balansirana struja jer je proizvode istosmjeru i nema nikakvih pretvaranja a regulacija je jeftina i jednostavna te je sama mašina koncipirana uz minimalnu osjetljivost prema okolini i za dugotrajni rad.

Intermitenca nema veze sa tipom aparata nego sa robusnosti izvedbe istog.Kad je trafo u pitanju to se lako određuje po masi jer presjek jezgre određuje snagu koja se može prenijeti indukcijom (2 korjen od tražene snage plus gubitci od cca 10 % za male trafoe) a kod invertera treba čitat i uzet napisano za rezervom jer praksa i napisano se rijetko kad slažu.
20 kg trafo (cca 2.5 Kw sa tipičnim naponom 50 V praznog hoda) daje dovoljno slobode za 2.5 konstantno dok sa 3.25 ipak treba koji put predahnut ako su bez ventilatora.
Inverter sa druge strane ako nije brendiran u pravilu isporučuje 20-25 A manje od prikazane vrijednosti tako da rijetko koji inverter sa 140 A može normalno držat EVB 50 od 3.25.160 A klasa već da iako te već navode i za 4 mm elektrodu ali to je samo u snovima.Bez 200 A 4 mm nećeš moć držat duže od elektrode ili dvije.

Za kućno zavarivanje inverter ima prednost jedino u prenosivosti.Sve drugo su minorne prednosti dok mana ima porpilično.
Istosmjerna struja je i tako puna harmonika dok kod diode vulgaris vezane u mostu imaš samo istitravanja na 50 Hz.Osjetljivost na padove napona je prevelika i to garancija ne pokriva a elektronika i okolina puna prašine i to metalne nije baš dobra kombinacija.
Nadalje svi trafoi za kućnu uporabu (čitaj monofazni) rade sa osiguračima 16 A normalno dok inverteri jesu jači na monofaznoj struji ali to mali broj kućnih radionica može normalno gonit jer rijetko ko ima instalaciju izvedeno za 20 A ili 25 A monofazno.

Sve se na kraju svudi da je potrošnja struje ipak nešto veća kod invertera u odnosu na trafo dok je motor generator malo rastrošniji od invertera.
Može se dokočiti tome ugradnjom brojila sa više tarifa ili posebnim brojilom za jalovu energiju ali to se ne isplati izvoditi za amaterski opseg radova.

Profesionalna rasklopna ploča donosi dosta poboljšanja i smanjuje uludo brojene kilovate (ne samo od invertera) po raznim harmonicima na što nisu imuna ni elektronska brojlila ali to ima svoju cijenu a ta je debelo preskupa velikoj većini.
Takva ploča za radionicu sa 4-5 strojeva znači reda 50 Kw lako dostiže a i još laše preskače cijenu od 100 000 kn.Računa se da je iskoristivost takvih ploča od .99-1.
Većini nedostupno ali eto samo da se zna da postoje riješenja kako platiti samo ono što si stvarno potrošio i sad je ovim primjerom dokazano kako si gospoda u HEP-u mogu određivati viskoe plaće na ničemu.
Kad ovako pogledan ispada da su gori od bankara koji bar koriste tuđe pare da bi zaradili do ovi i ne pitaju nego otimaju ljudima

[mali grizzly]

3KFAP kaže:

Znači ništa od ovog Einhelovog.

Po čemu da znam jel aparat za varenje valja ? Idem sutra u Merkura vidit šta oni imaju od tih aparata pa da nebi bilo da dođem tamo a neznam di sam došao.

Merkur baš i ne drži neki asortiman i bolje vam se osloniti na kupnju negdje drugdje pa neka vam dostave na adresu.

Ako inzistirate na trafo aparatu:

http://www.tena-g.hr/kat.php?n=Rel_k...aparati&id=219

tu imate daleko veći izbor, recimo ovaj bi bio OK za te poslove

http://www.tena-g.hr/shop/deca_apara...us171e_204000/

ili ovaj
http://www.tena-g.hr/shop/telwin_rel...r_akcija_1_14/


iako ste naveli debljine materijala do čak 5 mm, što je već rubna situacija za trafo aparate tih nejakih jednofaznih izvedbi, posebice u tim meteo uvjetima dalmatinske regije kad je hlađenje još otežano i vrućinama.

Bolje vam kupiti inverter

http://www.tena-g.hr/shop/telwin_apa...ce_145_815856/

ovaj gore je slabašan, ali je na akciji.

Probajte nazvati

DEMA-TEAM
Zagrebačka 107
10410 VELIKA GORICA

Tel: 01/3876-046

ili

http://www.dom-tex.hr/elektricni-strojevi.html

ili

http://hr.rem-maschinen.com/proizvod...za-tig-varenje


oni prodaju Elektromaschinen, što je niskocjenovna etiketa REM tvrtke iz Njemačke koja ima dosta renomea sjevernije od Hrvatske i Slovenije u segmentu ind. naprava. Zašto? Zato jer su oni jedini nudili inverter u zoni dosega 1100-1200 kn pa nek vam probaju malo spustiti cijenu na akcijske razine zimus.

Konkretno, pikirajte na ovaj model

http://centar-alata.hr/aparat-za-zav...maschinen.html

bez te maske u kombi ponudi jer pretpostavljam da će vam cijena biti odbojna u tom paketu.

I to bi bilo skoro sve u zoni 1000 kn okvirno, a da na nešto liči i da ćete moći raditi u nekom ritmu koji neće biti živa muka s isključivanjem termo zaštite pa čekanje dok se ohladi.

Moj glas za inverter jer je neopisivo lakše zavarivati odnosno po mom viđenju, onako humoristički izričaj, tko "naučio" zavarivati samo s inverterom pa mu dali u ruke starinski trafo da "kljuca" - neće znati s njime zavariti jer te elektroničke funkcije unutar invertera silno olakšavaju svakodnevnu "muku zavarivačku".

[baustelac99]

3KFAP kaže:

Pozdrav svima !

http://prntscr.com/6kvj1h

Recite mi jel ovaj aparat za varenje išta valja za amatera ? Ne mislim variti ništa super tanko ili super debelo nego onako željezo normalne debljine tipa ograde, cijevi, ploče debljine 2-5 mm,....

Vario sam do sada tu i tamo šta mi je trebalo sa starom mašinom od vareksa koja je crkla nedavno.

Ako hoćeš nešto baš jeftino, ja prodajem jedva korišteni Varex 152. 400kn

[agosy]

3KFAP kaže:

Pozdrav svima !

http://prntscr.com/6kvj1h

Recite mi jel ovaj aparat za varenje išta valja za amatera ? Ne mislim variti ništa super tanko ili super debelo nego onako željezo normalne debljine tipa ograde, cijevi, ploče debljine 2-5 mm,....

Vario sam do sada tu i tamo šta mi je trebalo sa starom mašinom od vareksa koja je crkla nedavno.

ja imam ovoga, i sto se mene tice meni je vise nego solidan aparat za amatersko hobi varenje..

s njim sam vario ogradu, 3x3 profili debljine stijenke 2mm
s njim varim vrše za ribolov šipke 6ice 8ice (ono srcolike itd)
bez problema sam napravio gol za mali nogomet šipke 10ke i više

istina je da nakon 3-4 elektrode izgorene bez prekida aparatu treba nekih 15-20 min da se ohladi...

to mi se samo jednom dogodilo, jer nikad nisam dosad vario nesto toliko dugo..
inace napravim var dva pa ugasim dok ocistim trosku itd tako da s pregrijavanjem nemam problema

[3KFAP]

@Ri 71

Neznam točno šta se dogodilo kaže stari da je ostarija i da je nešto izgorilo u njemu i bacio ga.

@Mali grizzly

Hvala puno ! Po čemu inače da znam koji aparat valja a koji ne ?

@baustelac99

Hvala na ponudi ali želim kupiti čisto novog.

[mali grizzly]

Ovisi hoćete li aparat koji samo povremeno kadra zavarivati s fi 3.2 elektrodom, što mogu gornji transformatorski ili pak ste spremni investirati nešto više da se osigurate i na tom rasponu amperaže, znači 110-120 A cca.

Naveli ste debljine materijala 2-5 mm, ali ne i koliko često se radi s "peticom".

I da skratim, za vaše potrebe bi dušu dao ovakav inverter

http://www.stahlwerk-schweissgeraete...-hand-200.HTML

koji je zimus "kurio" po 169 eura u Njemačkoj, iako su te specifikacije o intermitenci 60 % na 200 A onako bleferske. Ali solidan aparat za "oko kuće" i po farmi i nema baš puno napisanih kritika o njemu.

To je doduše inverter starije generacije s MOSFET poluvodičima, ali za te novce je to bio maksimum što se moglo kupiti.

No, cijena je sad viša i koliko vidim dobavljivost je 1 mjesec pa izgledno prošla baka s kolačima. Ako možete malo pričekati, možda se opet otvori šansa ili progooglajte sami, negdje na zalihama u stranim trgovinama možda još "čuči" koji primjerak i čeka kupca po toj cijeni, doista povoljnoj.

I onda ste mirni i kad radite s 2 mm i kad radite s 5 mm, i kad je bura i kad je upeklo...

[3KFAP]

Spreman sam platiti 1500 kn (200 kn gore dole) ako je aparat stvarno vrijedan tih novaca. Sa peticom bi jako rijetko vario, u 80% slučajeva bi vario nešto debelo 2 do 3 mm.

[3KFAP]

Vidio sad na tv-u pevec reklamira neki aparat za varenje. Evo slike sa kataloga - http://prntscr.com/6l8xla

Šta kažete na ovog ?

[Lee Champa]

Navratio u novootvoreni centar BauWelt u Sisku.
Iskravar xenta 160 (onaj sa limenom kutijom)- 5.600 kuna, inače je u Jurop oko 2500!
A RHINO TIG 200 oko 3600.