|
|
06.09.2011., 19:19
|
#41
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,999
|
Ej ljudi,htio bio složiti video za you tube ali imam problem hito bi da brodvi budu kronološki poredani od najstarijih prema mlađima,može li mi netko napisati (tko ima to u malom prstu) da ne guglam sad tri dana po netu?
__________________
----
|
|
|
13.10.2011., 10:21
|
#42
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,999
|
Može li netko reći o sljedećem?
Ovo je slika makete broda nazavanog "dubrovačka galija",mene zanima koji su temelji za to i jesu li u Dubrovniku bili sposobni izraditi takav brod?
Tu je jedan crtež
Isto molim neka mi netko pojasni ovu sliku,tko kako zašto,kada...
E i ovo je maketa Sagene,jel zna netko koje bi bile stvarbne dimenzije tog broda
__________________
----
|
|
|
13.10.2011., 10:25
|
#43
|
Stijeg sv. Ladislava
Registracija: Jan 2010.
Lokacija: Danevirke, Urquatie
Postova: 9,188
|
Iskreno, meni ova "sagena" više vuče na trgovački brod, nego na ratni.Preglomazna je, a nema čak ni kljun za probijanje.Što ćeš s takvim strašilom u bitci?Osim izgubiti samu bitku....
Sagena je više izgledala poput dromona srednje veličine.
Zašto Dubrovčani ne bi bili sposobni graditi onakve galije ?
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
|
|
|
13.10.2011., 10:35
|
#44
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,999
|
Ne znam nekako mi više vuče na veneciajnsku galiju + galija je ratni brod (ne baš trgovački) pa mi nije baš jasno da je postojala neka potreba za njima u duborvačkoj rebuplici kada je ista svoju politku više bazirala nja diplomaciji nego li na ratovanju
__________________
----
|
|
|
14.10.2011., 17:39
|
#45
|
Stijeg sv. Ladislava
Registracija: Jan 2010.
Lokacija: Danevirke, Urquatie
Postova: 9,188
|
Oružje je uvijek najbolje diplomatsko sredstvo.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
|
|
|
14.10.2011., 22:38
|
#46
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 4,476
|
Venecijanci su galije koristili nesto kao blindirana vozila danas. Za visoko osiguranje trgovacke robe. Cijena transporta je bila velika, ali za dosta ljudi se to isplatilo jer bi roba stigla na odrediste. Tako nesto prosjecni gusar jednostavno ne moze opljackati.
Pretpostavljam da je i za Dubrovcane vrijedilo ista ekonomska racunica. Brodogradilisni kapaciteti toga doba mi nisu poznati.
__________________
Our imagination is stretched to the utmost, not, as in fiction, to imagine things which are not really there, but just to comprehend those things which are there.
--Richard P. Feynman
|
|
|
16.10.2011., 14:32
|
#47
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2011.
Postova: 1
|
"Dakle Braceru dijelimo na dalamtinsku i istarsku .Razlika je , u tome što dalmatinska ima jedan jarbol,dok istarska ima dva jarbola." - mislimd a popis ovime nije gotov, za više informacija pogledaj : http://brac-era.com/joomla/index.php
"Nedavno je Supetar kupio braceru s dva jarbola koju "prodaje" pod svoju,istine radi treba reći da bi je je bilo ljepše vidjeti pod zidinama Novigrada
Ali kako ssmo mi svi hrvati neka im bude "
- Sva sreća na ovom smajliću na kraju
Supetar je kupio tu, jer je valjda jedna od tijetkih koja nije "uništena", tj obnovljena na neodgovarajuć način. Supetar (udruga BračERA je imala za cilj sačuvati taj povijesni brod).I ne pokušava je "prodati" pod svoju - pokušava je sačuvati. Ako bude sreće, Supetar će izgraditi novu, jednojarbolnu.
Btw, novigrad nije Braceru imao ispod svojih zidina duže od desetljeća, ako ne i dva. Očito da nije baš lipo figurala, kad ste je se riješili
|
|
|
06.11.2011., 18:25
|
#48
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2004.
Lokacija: Croatia Alba
Postova: 6,477
|
Quote:
von_ungern kaže:
trkeljam zbog trkeljanja...
Pag je bio relativno brzo slaveniziran no problem je tu povući čvrstu političku granicu... neznan, vjerojatno su u toj najranijoj fazi ovu pučinski otoci potpadali pod biz. arhontiju - što ne mora značiti da nisu bili slavenizirani...
|
Eh... ja se ponadao da nešto imaš pa nas gledaš s visoka...
Granica od Kornata prema gore je određena više manje bez beda, ali problem su otoci srednje Dalmacije... u DAI su podatci prilično iscrpni, ali onda imaš ova dva otoka koja fale...
Kad se situacija bolje sagleda Hrvatska ima blokiran pristup prema moru na čitavom području osim na dijelu od Segeta do Šibenika... tu imaju praktično samo jednu luku - Stolpon (Stupin dio Rogoznice)... sve druge luke su otvorene prema Bizantu... opet Hrvatska ima jaku flotu.... otkud tolika flota... objašnjenje su otoci koji fale...
|
|
|
06.11.2011., 19:15
|
#49
|
Stijeg sv. Ladislava
Registracija: Jan 2010.
Lokacija: Danevirke, Urquatie
Postova: 9,188
|
Quote:
demon kaže:
Eh... ja se ponadao da nešto imaš pa nas gledaš s visoka...
Granica od Kornata prema gore je određena više manje bez beda, ali problem su otoci srednje Dalmacije... u DAI su podatci prilično iscrpni, ali onda imaš ova dva otoka koja fale...
Kad se situacija bolje sagleda Hrvatska ima blokiran pristup prema moru na čitavom području osim na dijelu od Segeta do Šibenika... tu imaju praktično samo jednu luku - Stolpon (Stupin dio Rogoznice)... sve druge luke su otvorene prema Bizantu... opet Hrvatska ima jaku flotu.... otkud tolika flota... objašnjenje su otoci koji fale...
|
Ta moćna flota je zbilja pravi misterij - nema nikakvih slikvnih dokaza iz tog doba, niti su sasvim razjašnjeni svi ratni pohodi te mornarice.Zapravo mi ne znamo ništa, pa čak ni izgled brodova.Osim to da je u 10. stoljeća mornarica bila jačine 160 ratnih galija.Dubrovnik je npr. svoju prvu galiju sagradio tek u 8. stoljeću.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
|
|
|
08.11.2011., 09:59
|
#50
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,374
|
Quote:
Zagorski Križar kaže:
Dubrovnik je npr. svoju prvu galiju sagradio tek u 8. stoljeću.
|
A što je Dubrovnik odn. Ragusa do 8. st? U antici je to bila grčka kolonija, ali do srednjeg vijeka Ragusa se svodi na malo naselje. U 6. st. bi svi Ragusani stali u jedni galiju.
Quote:
Zagorski Križar kaže:
Ta moćna flota je zbilja pravi misterij - nema nikakvih slikvnih dokaza iz tog doba, niti su sasvim razjašnjeni svi ratni pohodi te mornarice.Zapravo mi ne znamo ništa, pa čak ni izgled brodova.Osim to da je u 10. stoljeća mornarica bila jačine 160 ratnih galija.
|
Ne ratnih galija nego sagena i kondura. Di piše da su to sve ratne galije? Ta brojka 160 mi je najmanje sumnjiva od svega. Pa svaki imalo veći grad je imao 10, 20 ili 50 brodova. Zašto vladar koji ima dio obale i otoka ne bi sakupio 160? Pa pogledaj malo mapu naše obale, pogledaj koliko je to otoka, a svaka druga kuća na otoku je imala brod, jer se drugačije na moru ne može živjeti. Npr. otok sa 3 naselja ne bi mogao proći ispod 50 brodova od čega bar trećina za gusarenje ili slično. Mlečani su u 15. st. čitavu hrpu naših ljudi satjerali sa otoka na kopno ili iz obalnih otočnih naselja u unutrašnjosti otoka (uz obavezno spaljivanje brodova) da bi stali na kraj njihovom gusarenju. Žabaru križarski.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Zadnje uređivanje Liburn : 08.11.2011. at 10:15.
|
|
|
08.11.2011., 18:09
|
#51
|
Stijeg sv. Ladislava
Registracija: Jan 2010.
Lokacija: Danevirke, Urquatie
Postova: 9,188
|
Quote:
Liburn kaže:
A što je Dubrovnik odn. Ragusa do 8. st? U antici je to bila grčka kolonija, ali do srednjeg vijeka Ragusa se svodi na malo naselje. U 6. st. bi svi Ragusani stali u jedni galiju.
|
A što je Hrvatska u 8. stoljeću?Čak niti ne postoji.Istaknuo sam kako je zanimljivo kako se Hrvatska vojno razvila gotovo preko noći.
Quote:
Liburn kaže:
Ne ratnih galija nego sagena i kondura.
|
Gledaj, jedno 20 puta sam ti istaknuo podatak iz 1097. god. prema kojoj jedna sagena vrijedi koliko i dvije ratne galije.Ako imaš 80 sagena, koliko bi to bilo galija?Da ne velim da su kondure imale dvostruko manje ljudstva od sagene, što bi ih dovelo u jednak položaj s galijama.
Quote:
Liburn kaže:
Žabaru križarski.
|
Ovo ti nije trebalo .
Ušli smo u OT; nek modovi ovo prebace na temu o starohrvatskim brodovima ili na koju već temu koji smatraju prikladno.Molim lijepo.
__________________
Bolje da te Turčin goni mačem nego Nijemac sa perom.
|
|
|
09.11.2011., 13:29
|
#52
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,374
|
Quote:
Zagorski Križar kaže:
A što je Hrvatska u 8. stoljeću?Čak niti ne postoji.Istaknuo sam kako je zanimljivo kako se Hrvatska vojno razvila gotovo preko noći.
|
Ne postoji politički, ali postoje ljudi i kultura koji će biti obuhvaćeni tom političkom jedinicom.
Quote:
Zagorski Križar kaže:
Gledaj, jedno 20 puta sam ti istaknuo podatak iz 1097. god. prema kojoj jedna sagena vrijedi koliko i dvije ratne galije.Ako imaš 80 sagena, koliko bi to bilo galija?Da ne velim da su kondure imale dvostruko manje ljudstva od sagene, što bi ih dovelo u jednak položaj s galijama.
|
...pri čemu zapostavljaš o kakvim brodovima je riječ. Ratna galija ima funkciju nošenja veslača i eventualno ratne postave ako se radi o stvarno većoj galiji. Znači i da joj je građa laganija, mora biti brža i okretnija. Sve i da ima rostrum ispod prove za probijanje oplate protivnika, to u konstruktivnom smislu znači isključivo čvrstu kolumbu koja se proteže od krme do prove, ali zato ima laganija i prorijeđenija rebra i lakšu oplatu. Sagena je izvorno tunolovac (izvedeno iz imena mreže za tune), radi sa velikim mrežama i ima funkciju transporta tereta, vjerojatno zbog ravnog profila i čiste palube pogodna za brzu transformaciju u ratni brod, a u konstruktivnom smislu znači da je vjerojatno imala masivnu građu, gusti raster jakih rebara i masivnu oplatu. Čista matematika. Normalno da će sagena ispasti skuplja.
Quote:
Zagorski Križar kaže:
Ovo ti nije trebalo .
|
Ma to shvati kao kompliment. Drago mi je da se kontinetalci zanimaju za naše brodarstvo i da shvaćaju ponešto od toga. Fali te svijesti u našem narodu, o važnosti našeg mora. Kamo sreće da nam se ekonomija bazira na slavonskoj poljoprivredi, ličkom šumarstvu i primorskom pomorstvu, di bi nam bio kraj...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
|
|
|
20.02.2012., 13:01
|
#53
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2010.
Postova: 7,999
|
Dubrovačka galijica (simoblična slika)
Dubrovačka galijica bila je duga, niska i uzana, lijepih vitkih oblika. Pokretala se obično s trideset vesala, a u slučaju potrebe služila se i jedrom razapetim na jednom jarbolu. Za trideset veslača bilo je na jednoj i drugoj strani broda po petnaest klupa s priborom: stopalicama i uporicama.
Galijica je imala obično jedan jarbol s jednim latinskim jedrom. Lantina na koju se jedro pričvršćavalo sastojala se od dva komada oblica. Jarbol je bio pričvršćen priponama, koje su se pritezale s obiju strana posebnim koloturnicima. Zapone i oglavi također su bili na koloturnike. Snast je bila veoma jednostavna.
Dubrovačke su galijice redovno vršile kurirsku službu, a upotrebljavale su se katkada i za prijevoz diplomatskih predstavnika i viših dubrovačkih državnih službenika, kao i za prijevoz trgovačke robe i drugih tereta za račun države. Kao ratni brodovi ga1ijice su veoma dobro služile u akcijama protiv gusarskih brodova.
__________________
----
Zadnje uređivanje Novi233 : 20.02.2012. at 13:24.
|
|
|
25.09.2018., 00:00
|
#54
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2013.
Postova: 6,094
|
ne može se gledat na neke brodove da su hrvatski, a na neke da su talijanski. jednostavno, povijest je isprepletena i svaki dio mora ima svoje zakonitosti i time su ljudi gradili brodove. bracera sa jedan ili dva jarbola, ligurski guc ili dalmatinski guc. razlika između gajete i guca, ... sve su to radili ljudi iz potribe. zato se brodovi nebi ni mogli ni tribali dilit po zastavama i državama, nego po moru.
pasara je dobila ime od passare ili pašare,a di je prva napravljena i ko kada i po čemu malo je glupavo o tome raspredat. važnije je kad ljudi izađu pod osti da imaju šta nać, i da takve brodice nisu luksuz već baština , običaj i kultura.
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:09.
|
|
|
|