Obnovljivi izvori energije

[Rebecca Guay]

grizli kaže:

Zar ga nije moguce komprimirati?

Mislim da je dobro objasnio El Tomo ovo oko komprimiranog vodika. Veličina molekule je jako mala, ima veliku difuzivnost i naprosto penetrira u metal pri čemu može raditi probleme konstrukcijama (ovo je inače poznato kao vodikova krtost).

grizli kaže:

kak mislis spremnik 100kg 100kg cega? metala?

Ne samo metala od "metal hidrida", spremnik je još teži jer ima kučište koje je od kompozitnih materijala slaganih u više slojeva.

grizli kaže:

5kg Vodika je koliko kg benzina?

Evo kad sam se pripremao za jedan simpozij onda sam našao jednu zgodnu tablicu koju sam skenirao jer sam pretpostavio da će mi postavljati pitanja oko usporedbe vodika s ostailm energentima.
Pa je evo dajem:

grizli kaže:

Na gorive čelije?

Ako je iskoristivost gorive celije 60% na sto odlazi 40% energije?

Pa obično se za gorivni članak računaju iskorištenja: toplinsko, termodinamičko, Faradaysko, i uslijed prenapona, a ukupno je umnožak.
Mislim da su iskorištenja jasna.

Iskorištenje toplinskog stroja dano je Carnotovim teoremom. To iskorištenje je općenito vrlo nisko i ne prelazi 40% kod najboljih strojeva, a često je oko 20% kod motora s unutarnjim izgaranjem.

Termodinamičko iskorištenje članka koji radi pri stalnoj temperaturi i tlaku u reverzibilnim uvjetima je kvocijent izlaznog rada i razlike entalpije.
Ovaj teorijski reverzibilni prinos je uglavnom vrlo visok (za vodikov članak iznosi 83% pri 25oC i 91% pri 150oC, a za metanolski članak je 97% pri 25oC) i može u određenim slučajevima iznositi i više od jedan. To se događa kada je ΔS > 0, odnosno kada je temperaturni koeficijent članka pozitivan (npr. izgaranje ugljika do CO odgovara iskorištenju 1,24. (ovo je copy paste iz magisterija

Faradaysko iskorištenje se definira kao omjer realne struje, I i maksimalne struje, Im koja odgovara ukupnoj reakciji članka. U praksi Faradaysko iskorištenje nikad ne dostiže 100% uslijed paralelnog odvijanja nekih sporednih kemijskih reakcija.

Gubitak zbog prenapona se očitava kao pad napona (prenapon na elektrodama FC je dosta komplicirano objasniti), a iskorištenje je omjer napona FC i elektromotorne sile.

Iskorištenje gorivnih članaka je: za vodikov gorivni članak otprilike 58%, za metanolski gorivni članak 40% pod uvjetom da je izgaranje metanola potpuno.

[Rebecca Guay]

jimmy jazz kaže:

biodizel je problematican s ekoloskog i zdrastvenog stajalista, a i njegva proizvodnja isto tak, jer ukljucuje troshenje fosilnih goriva, i gnojenje velikih povrshina uljane repice s umjetnim gnojivima, a to je - zagadjivanje zemlje, vode i zraka.

Ovo gore navedeno je točno. Treba još napomenuti da sam biodizel ima više lako hlapivih organskih komponenata (VOCs - volatile organic compounds) koje su same po sebi staklenički plin. Ali biodizel je bolji jer nema spojeva s sumporom i dušikom pa ne nastaje SO2 i NOx koji su jako štetni.

jimmy jazz kaže:

sam biodizel nema benzola pa nije tako kancerogen poput dizela ili benzina

Secundo kaže:

Ma ne, ako kuriš biodiesel, ovaj CO2 je prije toga bio dio biljke, tako da u globali ne oslobađaš više CO2 nego što ga je bilo prije nekoliko mjeseci, dok je biljka još bila na polju.
Štetnost ispušnih plinova se odnosi na druge komponente, kao NOx (nema ga ništa manje kod biodiesela nego kod fosilnog goriva), te čestica. Ovo zadnje ovisi o vrsti biodiesela, sintetska goriva dobivena Fischer-Tropsch procesom generiraju znatno manje čestica, što uostalom odlukuje i diesel gorivo dobiveno od zemnog plina. Biodiesel od uljne repice je tu na istom nivou kao i fosilni diesel.

A ovo nije točno ili bar djelomično nije točno. Za ovo vrijedi usporedba "običnih" cigareta i "ultra light". Na kraju su istraživanja pokazala da su ove ultra light još štetnije, odnosno sve je to isto sranje. Nepotpunim izgaranjem bilo kojih ugljikovodika (i biodizela i običnog dizela - koji su ista stvar - različite su smjese različitih ugljikovodika) nastaju najrazličitije klase spojeva koje mogu biti kancerogene. Razlika je u tome što biodizel kao i sintetski dizel ima manju količinu spojeva s dušikom i sumporom pa time emitiraju u okoliš manje štetnih spojeva. Ali za biodizel gnojiš pa u prozvodnji ispuštaš NOx.

[jimmy jazz]

Zavelim kaže:

Nastaju li kancerogene tvari prilkom roštiljanja (ugalj, mast koja izgara...)? Ako roštiljamo desetak puta godišinje jesmo li pokupili više kancerogenih tvari roštiljanjem, pasivnim pušenjem ili udisanjem onoga što auspuh izbaci?

ti rostiljash na nafti?

[Rebecca Guay]

A ovdje jedno zgodno tehnološko rješenje za zbrinjavanje CO2 i skladištenje vodika u obliku metanola

Čak su rađene i ozbiljne studije "vodikovih pumpnih stanica" (ne benzinskih) koje bi na krovu imale PV panele za elektrolizu vode pri čemu se dobiva vodik koji s CO2 daje metanol u kapljevitom stanju koji je lako skladištiti.
Slika:

Metanol bi se koristio u gorivnim člancima.
ovo je još jedan zgodan pregled iz mog izlaganja na Simpoziju na Plitvicama 2004.
Dobivanje vodika:

[Secundo]

grizli kaže:

Kako ce toplinska pumpa radit na nestlacivu tvar kao sto je voda?

korisnost procesa OVISI i temperaturi vanjskog "spremnika" u ovom slucaju voda

ZATO ZAR NIJE kod tih busotina poanta da se vanjska jedinica NE HLADI na zrak nego na VODU,.. znaci podzemna voda se UOPCE ne dira nego se SAMO vanjska jedinica stavi u tu vodu konst tem 15 C recimo
Dok je kod toplinske pumoe na zrak to drugacije jer je zrak po zimi ispod NULE

Ma sve jasno, grizli, i ful si u pravu, nije mi se dalo ići u detalje. Samo, bilo kako bilo, da koristiš toplinu podzemne vode, treba ti u svakom slučaju bušotina, a neke općine ovdje su alergične na takvo što.

[El Tomo]

impoSIBILA kaže:

koliko ja znam i to su izmislili tamo negdje u zoni 54 ili nekoj svejedno

eh, a i ti svemu vjerujes...

a što se tiče žarulje znam to po mojim strojevima jer je proizvođač povukao strojeve koji se nisu tako često kvarili pa propada puno unosniji posao održavanjaili zamjene.

Ti to mislis na zarulje koje ne pregaraju? Ili na one koje doslovno vjecno svjetle (bez izvora energije)?

[El Tomo]

Zavelim kaže:

Nastaju li kancerogene tvari prilkom roštiljanja (ugalj, mast koja izgara...)? Ako roštiljamo desetak puta godišinje jesmo li pokupili više kancerogenih tvari roštiljanjem, pasivnim pušenjem ili udisanjem onoga što auspuh izbaci?

Ne znam usporedbu kancerogenih tvari u rostiljanju s pasivnim pusenjem i ispusnim plinovima, no PAH-ovi koji se oslobode u rostiljanju (posebno na komerijalnom ugljenu) iznimno su opasni. Vjerojatno to nema veceg ucinka ako rostiljate pet puta godisnje, ali definitivno nikome ne bi preporucio rostiljanje 5 puta mjesecno...

No, isto tako se i kod pusenja oslobadaju kancerogene cestice (uz kancerogene spojeve), pa opet svi masovno puse.

[Secundo]

El Tomo kaže:

Ili na one koje doslovno vjecno svjetle (bez izvora energije)?

Evo, ja sam vidio u Parizu, na spomeniku za nepoznatog vojnika, vječni plamen. I nije iz zone 54.

[jimmy jazz]

benzol nastaje kod izgaranja drva i ugljena, aali ~75% benzola u gradskom podrucju potice iz ispushnih plinova.
benzol se dodaje benzinu i dizelu radi povecavanje efikasnosti goriva.
u Ameriki je njegvo dodavanje gorivu zabranjeno.
biodizelu se benzol ne dodaje(bar se nebi trebal), a kancerogeni spojevi benzola nastaju "tek" kasnije, kod izgaranja biodizela.

[jimmy jazz]

ipak nekak ide
usprkos svim expertima na ovom forumu , stvarnost izgleda drukcije

[El Tomo]

jimmy jazz kaže:

ipak nekak ide
usprkos svim expertima na ovom forumu , stvarnost izgleda drukcije

Da, u stvarnosti su ljudi poprilicno glupi, sa time se slazem...

Nego, ovi u Vjesniku ne znaju racunati. Ili ne znaju racunati ovi iz firma koja gradi vjetroelektranu. Odkuda oni to misle napraviti elektranu od 80 MW???? Netko je tu lud.

Kazu - do 2008. godine sagradit ce 10 stupova ukupne snage 20 kW, a svake slijedece ce se graditi jos po 10 stupova. Znaci, do 2011. sagradit ce se 40 stupova ukupne snage 80 kW, a ne 80 MW!!!!

I koliko ce to stvarno doprinijeti energetskoj neovinosti hrvatske? Dajte ne budite smjesni...

[jimmy jazz]

ocito je tipfeler. na njihovoj stranici se govori o 10 stupova po 2mW kao prvoj fazi.
super zanimljivi projekti, i dosta informativnih linkova o energiji vjetra

[jimmy jazz]

El Tomo kaže:

Da, u stvarnosti su ljudi poprilicno glupi, sa time se slazem...

Nego, ovi u Vjesniku ne znaju racunati. Ili ne znaju racunati ovi iz firma koja gradi vjetroelektranu. Odkuda oni to misle napraviti elektranu od 80 MW???? Netko je tu lud.

Kazu - do 2008. godine sagradit ce 10 stupova ukupne snage 20 kW, a svake slijedece ce se graditi jos po 10 stupova. Znaci, do 2011. sagradit ce se 40 stupova ukupne snage 80 kW, a ne 80 MW!!!!

I koliko ce to stvarno doprinijeti energetskoj neovinosti hrvatske? Dajte ne budite smjesni...

pa nebi rekel da su ljudi koji to rade glupi oni za razliku od tebe nekaj realiziraju i naprave, dok si ti sposoban samo piskarati po forumu

[El Tomo]

jimmy jazz kaže:

pa nebi rekel da su ljudi koji to rade glupi oni za razliku od tebe nekaj realiziraju i naprave, dok si ti sposoban samo piskarati po forumu

A gledaj tko se javlja.... rugala se sova sjenica (hint: pogledati broj postova).

[grizli]

El Tomo kaže:

Da, u stvarnosti su ljudi poprilicno glupi, sa time se slazem...

Nego, ovi u Vjesniku ne znaju racunati. Ili ne znaju racunati ovi iz firma koja gradi vjetroelektranu. Odkuda oni to misle napraviti elektranu od 80 MW???? Netko je tu lud.

Kazu - do 2008. godine sagradit ce 10 stupova ukupne snage 20 kW, a svake slijedece ce se graditi jos po 10 stupova. Znaci, do 2011. sagradit ce se 40 stupova ukupne snage 80 kW, a ne 80 MW!!!!

I koliko ce to stvarno doprinijeti energetskoj neovinosti hrvatske? Dajte ne budite smjesni...

Perpetuum mobile ala Vijesnik :klap:

[grizli]

jimmy jazz kaže:

ocito je tipfeler. na njihovoj stranici se govori o 10 stupova po 2mW kao prvoj fazi.
super zanimljivi projekti, i dosta informativnih linkova o energiji vjetra

m mili
M mega

[myp]

Zanimljivo mi je vidjeti kako jedna mala tvrtka kojoj su do sada reference male elektrane do maksimalne snage 11 kW za potrebe lokalne zajednice ima planove instalirati megalomansko polje vjetroelektrana od 80MW u slijedecih nekoliko godina.... Npr, citava Kanada ima samo par takvih polja...

http://www.canwea.ca/en/CanadianWindFarms.html

Drzim fige da im projekt uspije, no cini mi se da su si uzeli preveliki zalogaj...

Takodjer, zanimljivo je primjetiti da jedna moderna nuklearna elektrana 1000 MWmoze zamijeniti po snazi sve vejtroelektarne u Kanadi...

[Secundo]

jimmy jazz kaže:

ipak nekak ide
usprkos svim expertima na ovom forumu , stvarnost izgleda drukcije

Ovo je zanimljiva primjena: "... a struju za navodnjavanje koristi od vlastite male vjetroelektrane." Možeš vodu pumpati u neki povišeni spremnik i od tuda crpiti po potrebi. Time elegantno zaobiđeš probleme sa mrežom, ne-poklapanjem potražnje i proizvodnje etc.

Malo me čudi ovo:"... dobiti ukupno 80 megavata električne energije. Oko 95 posto struje prodavat će se HEP-u". Za 80 megavata treba već popriličan dalekovod, a smetnje u mreži radi varijacije u proizvodnji da ne spominjem ...

[jimmy jazz]

kak mislish struju za navodnjavanje?

a vidim da se opet javljaju pmfofci kojima fale osnove termodinamike, al su culi da negdi u svetu ima nuklearki

[Secundo]

Valjda misle na struju za pogon pumpi za navodnjavanje ... druga primjena bi bila desalinacija morske vode. U oba slučaja ne trebaš mrežu, a time otpada i najveći problem vjetrenjača.