Kako mi je mailbox bio blokiran, nisam vidio da sam zapravo dosta brzo dobio odgovor od MUP-ovog ureda za odnose s javnošću.
Kako vam se ovo čini?
---
Poštovani,
1. Kako se ponašati u slučaju napada veće grupe?
Kod napada većeg broja osoba potrebno je realno sagledati sve okolnosti (mjesto i vrijeme napada, broj napadača, njihove fizičke karakteristike, eventualno naoružanje, mogućnost dobivanja pomoći i sl.), te procijeniti svoje mogućnosti i uspješnost samoobrane. Ukoliko postoji mogućnost, treba se povući i alarmirati policiju. Postoji mogućnost da se glasnim dozivanjem u pomoć nasilnici povuku ili da ih se razgovorom odvrati od napada.
Svaka obrana mora biti u zakonskim okvirima nužne obrane, a u praksi se napad većeg broja osoba ili osobe koja raspolaže znanjima borilačkih vještina može tretirati kao i napad oružjem iz čega proizlazi da i onaj koji se brani za samoobranu može upotrijebiti oružje ili oruđe. Međutim, važno je napomenuti da ako cijeli događaj dođe na sud, tamo se donosi odluka, odnosno procjenjuje sila upotrijebljena za napad i samoobranu, temeljem raspoloživih dokaza. Pritom napominjemo da je člankom 29. Kaznenog zakona nužna obrana propisana kao jedan od elemenata za isključenje protupravnosti, a pod nužnom obranom smatra se ona obrana koja je prijeko potrebna da osoba od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Za postojanje nužne obrane bitno je i to da intenzitet obrane bude razmjeran intenzitetu napada, jer bi se u protivnom slučaju radilo o prekoračenju granice nužne obrane, za koju se počinitelj može osloboditi od kazne ako je do prekoračenja došlo zbog jake razdraženosti ili prepadnutosti prouzročene napadom.
2. Kako se ponašati u slučaju oružane pljačke....
Kod oružanih pljački napadač je u velikoj prednosti pred napadnutim, jer ima oružje, planirao je napad i donio odluku što će uraditi. Prema dosadašnjim iskustvima, kod takvog napada je najbolje pristati na napadačeve zahtjeve i nastojati zapamtiti što veći broj važnih detalja za identifikaciju, kao i u najkraćem mogućem roku obavijestiti policiju. Kao i u prethodnom odgovoru, svaka obrana mora biti u okvirima nužne obrane.
3. Koja se količina nasilja tolerira u svrhu samoobrane?
Obrana ne smije izići iz okvira nužne obrane, a to se može utvrđivati samo u konkretnom slučaju s konkretnim podacima i o tome odluku donosi sud.
4. Koja se vrsta oružja tolerira u svrhu samoobrane?
Svatko ima pravo braniti svoj tjelesni integritet. Pitanja tko je koga napao prvi, koje su okolnosti dovele do napada, koliko je napad bio ozbiljan, koja sredstva su upotrijebljena za napad i obranu su stvari koje se rješavaju na sudu, a na temelju prikupljenih materijalnih dokaza i izjava svjedoka. I ovdje se mora napomenuti da sukladno Zakonu intenzitet obrane mora biti razmjeran intenzitetu napada.
5. Kako komentirate optužbe da policija zaobilazi takve događaje?
Svakodnevne situacije govore sasvim suprotno. Ustvari, policija uvijek intervenira u slučajevima napada u svrhu otklanjanja opasnosti i prikupljanja podataka potrebnih za podnošenje odgovarajućih prijava. Tu, naravno, postoje subjektivna razmišljanja, jer je činjenica da za napadnutu osobu niti jedan dolazak policije nije dovoljno brz.
6. Što se može očekivati od policije nakon prijave incidenta?
Zadaća policije je da što hitnije iziđe na mjesto događaja i otkloni opasnost, te prikupi sve podatke u smislu materijalnih tragova i izjava svjedoka, da uputi sudionike u njihova prava i obaveze i da nakon prikupljanja podataka procijeni i podnese odgovarajuće pismeno, najčešće prekršajnu ili kaznenu prijavu.
7. Ima li država dužnost tužiti nasilnika?....
U slučajevima intervencije policije, ako postoji opasnost da će počinitelj napada pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njegova istovjetnost i dr.), ako okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti kazneno djelo ili će dovršiti pokušano kazneno djelo ili da će počiniti kazneno djelo kojim prijeti, odnosno uvijek kada postoje razlozi za zadržavanje u prekršajnom postupku ili razlozi za pritvor u kaznenom postupku, policija će otkloniti opasnost i uhititi počinitelja prekršaja ili kaznenog djela.
Ako se događaj okvalificira kao prekršaj, policija nadležnom sudu podnosi prekršajnu prijavu. Kada se radi o događaju koji ima elemente kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, policija podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. U događajima koji imaju elemente kaznenog djela koje se progoni po privatnoj tužbi ili po prijedlogu, podnošenje prijave ovisi o oštećenom, odnosno zakonski ovlaštenoj osobi za podnošenje prijave.
8. Koja je razlika između državne i privatne tužbe?
Ne postoji razlika između službene i privatne tužbe (za neka kaznena djela progoni se po službenoj dužnosti, a za neka po privatnoj tužbi, odnosno prijedlogu), jer privatni tužitelj u postupku ima sva prava kao i državni odvjetnik, osim onih prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu, što je opisano u Zakonu o kaznenom postupku. Međutim, ovdje je možda važnije napomenuti da se u kaznenom postupku uglavnom ne rješava pitanje eventualne štete ili novčane nadoknade, te da je i u jednom i u drugom slučaju, dakle nevezano da li je podnesena službena ili privatna tužba, treba pokrenuti kod suda postupak radi nadoknade eventualne štete.
9. Postoji li mogućnost da se na ulice dovede više policijskih patrola?....
Stanje sigurnosti na jednom području i opće stanje sigurnosti u jednom društvu nije uzročno posljedično povezano s brojem policijskih patrola. To stanje sigurnosti uvjetuje mnogo veći broj čimbenika. Međutim, veći broj policijskih patrola kod građana povećava subjektivni osjećaj sigurnosti i može doprinijeti da se na nekom području privremeno smanji broj nasilnih djela, a koja se u pravilu premještaju na druga područja. Sukladno navedenom, za uspostavljanje i održavanje zadovoljavajućeg stanja sigurnosti nije dovoljna samo pojačana prisutnost policije na javnim mjestima, već je neupitno potrebno da u tome sudjeluju i građani, koji će o uočenim činjenicama koje ukazuju na mogućnost narušavanja javnog reda ili na njegovo narušavanje, o tome bez odgode obavijestiti policiju, a kada policija dođe o činjenicama koje su im poznate policiji dati obavijesti. Za napomenuti je da je jedan od nesumnjivo bitnih čimbenika koji utječu na porast kriminaliteta i apatija građana, pa se stoga upravo kroz projekt "Policija u zajednici" nastoji uspostaviti uzajamni odnos između građana i policije u svrhu djelotvornijeg djelovanja policije i povećanja samozaštite građana.
10. Postoji li u Hrvatskoj "građansko hapšenje"?....
Ustavom Republike Hrvatske i zakonom o kaznenom postupku propisano je da uhićenje bez naloga suda mogu izvršiti jedino redarstvene vlasti. Također, Zakonom o kaznenom postupku propisano je da svatko smije spriječiti bijeg osobe zatečene u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti. Zatečena u kaznenom djelu je osoba koju netko opazi u radnji kaznenog djela, odnosno osoba koja je neposredno nakon kaznenog djela zatečena pod okolnostima koje upućuju na to da je upravo ona počinila kazneno djelo. građani koji su spriječili bijeg osobe zatečene u kaznenom djelu dužni su tu osobu odmah dovesti istražnom sucu ili policiji, odnosno dužni su odmah o tome obavijestiti istražnog suca ili policiju, ako dovođenje nije moguće.
S poštovanjem
Odjel za odnose s javnošću
.
Linearni mod
