Propast 95% poljoprivrednih domaćinstava nakon ulaska u EU

[Smotani2]

zbunjenixx kaže:

Koliko OSOBNO znaš njih da uzimaju poticaje a uzgajaju ambroziju? KAnimo se paušalnih ocjena.



Da, pogotovo kod manjih OPG-ova. Ali eto, možda je taj bio pametan pa poticaje uložio u okrupnjavanje zemljišta a ne kupnju preskupog novog traktora?
Treba znati i to da kod traktora nije toliko bitna starost koliko broj radnih sati. A solidno napravljen i održavan traktor bez problema odradi 10 000rh. Nakon toga generalka pa opet.
Ako odradi 1000rh godišnje (štoi je zapravo puno, 4 sata svaki radni dan, uništiti će ga za 10-15god. Ako radi 300 rh godišnje, može mu trajati i 40godina. Naravno uz kvarove i održavanje.

Osim toga, pametniji gazde kupe novog Đonija ili Fendta, ali stari traktor ostave u šupi za nedajbože hitnu situaciju. Kad se u sred posla na novom upali neka lampica, možeš samo nazvati servis, sjesti i plakati. A do tad posao završava starudija iz 75te.



opet kenjkaš.
Mogao bi znati da je u Jugi zemljišni maksimum bio 10ha. A prosjek je bio 2-3ha negdje.
Čak i da imaš novaca, ne prodaje se svugdje zemlja tek tako.



kako to misliš?
A čija su šumska zemljišta koja upravo sada uspješno gore? Mislim da su većinom državna.
Nema veze što trenutno nisu obradiva, u zadnjem desetljeću su neka postala obradiva.

Trojicu.
A ne poznajem baš previše ljudi.

Okanimo se paušalnih ocjena, može?

U okolici Varaždina sve je prepuno "poljoprivrednih" zemljišta, a alergičari onih dana ne mogu disati koliko je ambrozije.

Što misliš, gdje ambrozija raste? Na obrađenoj zemlji ili "onoj drugoj"?

I da ponovimo onu istinu:

Većinu poticaja uzmu mala gospodarstva a većinu proizvodnje kumuliraju velika

[babkonj5]

Većinu poticaja uzimaju veliki (zapravo koja je definicija velikih).

Iznos za potpore je oko 3,2 mlrd. kn.
1063 najveća primatelja (>300 tis. kn) su dobili točno 1.676.963.580 kn

Ako se uzme u obzir da su bila ukupno 103 194 primatelja, ispada da je 9,7% primatelja (najvećih) dobilo oko 50% od ukupne sume.

Isto tako bi se moglo govoriti o udjelu u proizvodnji.
Pošto nema jasne definicije što su veliki niti pojedinačnih podataka o proizvodnji pojedinih subjekata, nemoguće je egzaktno konstatirati, zato samo jedna ilustracija: ubjedljivo najveći u HR (agrokor) proizvodi oko 8% mlijeka i 20% svinjetine.

[zulualpha]

somied kaže:

To nije istina. Imas podatke na stranici ministarstva poljoprivrede negdje (bar se prije objavljivalo). Uglavnom, vecinu poticaja dobiju mala gospodarstva, a vecinu poljoprivredne proizvodnje generiraju velika poduzeca.

Mozes li postaviti link te stranice? Zaboravio se napisati da vecinu duga koji ce se preliti na drzavu generiraju velika poduzeca.

[zulualpha]

more kaže:

Ovo si več par puta napisao,ali niko te ne sluša
Da ponovimo
vecinu poticaja dobiju mala gospodarstva, a vecinu poljoprivredne proizvodnje generiraju velika poduzeca

Moze li link, gdje si to procitao.

[Patton]

Najsmješnije su mi ove usporedbe poljoprivrede s iznajmljivanjem apartmana. Imam kolegu koji je naslijedio od oca ponešto zemlje, traktor i opremu i radio žito, kukuruz, suncokret nekoliko godina. Dok se prije 10-ak godina još mogla dobiti relativno pristojna lova u odnosu na uložena sredstva i vrijeme i sa manjom površinom, sada je to praktički ništa pa je odustao od toga i iznajmio zemlju. Ako nemaš love da avansno platiš zaštitna sredstva, moraš dati zadužnicu. Također, kada je vrijeme žetve, na traktoru si u komadu 36-48 h, za to treba i kondicije. Uglavnom, kada je pravio kalkulaciju "profit" je bio toliko maleni da mu je satnica bila daleko ispod satnice studenta u skladištu ( bez računanja amortizacije nasljeđenog traktora i opreme). Vrlo lako ti se desi da se napatiš kao konj i da si na kraju još u minusu.

[rocker1987]

babkonj5 kaže:

Većinu poticaja uzimaju veliki (zapravo koja je definicija velikih).

Iznos za potpore je oko 3,2 mlrd. kn.
1063 najveća primatelja (>300 tis. kn) su dobili točno 1.676.963.580 kn

Ako se uzme u obzir da su bila ukupno 103 194 primatelja, ispada da je 9,7% primatelja (najvećih) dobilo oko 50% od ukupne sume.

Isto tako bi se moglo govoriti o udjelu u proizvodnji.
Pošto nema jasne definicije što su veliki niti pojedinačnih podataka o proizvodnji pojedinih subjekata, nemoguće je egzaktno konstatirati, zato samo jedna ilustracija: ubjedljivo najveći u HR (agrokor) proizvodi oko 8% mlijeka i 20% svinjetine.

Kakve su ovo gluposti?

Koliko tih 9.7% primatelja ima postotak u površini i postotak u proizvodnji?

Činjenica je, očito, da mali uzimaju poticaje, a veliki proizvode.

Patton kaže:

Najsmješnije su mi ove usporedbe poljoprivrede s iznajmljivanjem apartmana. Imam kolegu koji je naslijedio od oca ponešto zemlje, traktor i opremu i radio žito, kukuruz, suncokret nekoliko godina. Dok se prije 10-ak godina još mogla dobiti relativno pristojna lova u odnosu na uložena sredstva i vrijeme i sa manjom površinom, sada je to praktički ništa pa je odustao od toga i iznajmio zemlju. Ako nemaš love da avansno platiš zaštitna sredstva, moraš dati zadužnicu. Također, kada je vrijeme žetve, na traktoru si u komadu 36-48 h, za to treba i kondicije. Uglavnom, kada je pravio kalkulaciju "profit" je bio toliko maleni da mu je satnica bila daleko ispod satnice studenta u skladištu ( bez računanja amortizacije nasljeđenog traktora i opreme). Vrlo lako ti se desi da se napatiš kao konj i da si na kraju još u minusu.

Zanimljivo... pa kako bi taj uopće uredio apartman kad nema kinte? Za svaku stvar se čudite što treba para.

Naravno, ljudima s mora je sve palo s neba.

[babkonj5]

rocker1987 kaže:

Kakve su ovo gluposti?

Koliko tih 9.7% primatelja ima postotak u površini i postotak u proizvodnji?

Činjenica je, očito, da mali uzimaju poticaje, a veliki proizvode.

Činjenica je da i mali i veliki dobivaju poticaje, srazmjerno površini i proizvodnji. To ne pobija činjenicu da veliki beru golemu većinu poticajnog kolača.
Čitaj sa razumijevanjem.

[rocker1987]

Hm, ne, poticaji se dobijaju po površini ili po grlu stoku, te po minimalnoj proizvodnji mlijeka, recimo. Ako imaš minimalnu proizvodnju mlijeka (10 litara po kravi, ROTFL), dobijaš poticaj, ako nemaš, ništa.

Ne dobija se poticaj na proizvedenoj pšenici po hektaru i slično. O tome ti ja govorim.

Proizveo ti 3 tone ili 10 tona po hektaru, dobiješ isto poticaja. To je, po meni, glupost.

[koka36]

zulualpha kaže:

Opet ponavljam, glavninu poticaja je uzeo Todoric i njima slicni. Zbog toga je kod ostalih proizvodnja niza, mnogi odustaju od proizvodnje posebno u stocarstvu.

Cijela hrvatska je iskoristila 7% raspoloživih sredstava iz poljoprivredne omotnice tako da na krivi mjesec lajete...

[žalac_1]

pitaju se neki kakve to menadžerske i agronomske sposobnosti i znanja treba imati u uvjetima gdje Gospodin Bog za Dalmaciju u tri mjeseca pošalje dvije kapi kiše...

samo nemojte hidroponija, NASA, akvaponija, ovo ono... za sušnih perioda kad je voda na cijeni, većina potencijalnih, pravih i izmišljenih poljoprivrednika nema pristup ni onom najobičnijem mezopotamskom sutavu navodnjavanja. A kiše nigdje, gradska voda preskupa, heroin loš i nikakav... pa ti onda bez vode radi strategije, izvedbene operativne studije i von Schliefenove planove osvajanja Francuske

[rocker1987]

Najobičniji sustav, valjda iz kamenog doba - bunar.

[krena]

žalac_1 kaže:

pitaju se neki kakve to menadžerske i agronomske sposobnosti i znanja treba imati u uvjetima gdje Gospodin Bog za Dalmaciju u tri mjeseca pošalje dvije kapi kiše...

samo nemojte hidroponija, NASA, akvaponija, ovo ono... za sušnih perioda kad je voda na cijeni, većina potencijalnih, pravih i izmišljenih poljoprivrednika nema pristup ni onom najobičnijem mezopotamskom sutavu navodnjavanja. A kiše nigdje, gradska voda preskupa, heroin loš i nikakav... pa ti onda bez vode radi strategije, izvedbene operativne studije i von Schliefenove planove osvajanja Francuske

Samo treba imati duboki džep. To ima ovo imanje na 3 hektara.
Čarolija u gradu Krku ukopana u prirodi - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo-maslinik sa luksuznom kućom - vilom 1000 m od ruba grada, 2000 m od gradske rive i centra. Poljoprivredno gospodarstvo prostire se na 30.000 m2, na kojem se nalaze mladi nasadi masline (stara 3 godine). Čitava površina nasada ima sustav navodnjavanja iz akumulacije kapaciteta 900 m3.


Doduše, ovdje treba još jedno najlonsko pokrivalo. Treba na površinu vode staviti stotinjak stiropornih ploča koje plivaju. A na najlonu napraviti male rupice da kišnica lakše otječe ispod u akumulaciju. A najlon ipak sprječava hlapljenje vode po vručinama. Treba najlon pokriti mrežem protiv tuče i sve dobro učvrstiti da je bura ne odnese.

Ja sam inače imao u planu kupiti ovako nešto za navodnjavanje maslina preko ljeta. https://www.bazeni24.hr/trgovina/baz...450-x-120-cm_2
S time da bih narućio samo osnovu bez dodataka. Obavezno treba pokrivalo i zaštita da sve bura ne odnese. Zime se napuni - ljeti se troši.

[somied]

Npr. Belje na oko 1,6 mlrd kn prihoda dobije oko 90 mil. kn poticaja. Poticaju sudjeluju oko 6% u prihodima. Prosjecni OPG u Hrvatskoj ima udio od 30% poticaja u ukupnim prihodima: http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/po...ivrednika-5591. Prinosi zitarica u Belju su 50% iznad hrvatskog prosjeka.

Na http://isplate.apprrr.hr/ imate listu poticaja. Belje vjerojatno drzi oko 10% poljoprivredne proizvodjne u Hrvatskoj, a dobije oko 1.5% poticaja. Mozete na FINA-i naci te tvrtke i vidjeti prihode.

Imate jos par velikih firmi tako, a ostalo...

[zbunjenixx]

babkonj5 kaže:

Većinu poticaja uzimaju veliki (zapravo koja je definicija velikih).

Iznos za potpore je oko 3,2 mlrd. kn.
1063 najveća primatelja (>300 tis. kn) su dobili točno 1.676.963.580 kn

Ako se uzme u obzir da su bila ukupno 103 194 primatelja, ispada da je 9,7% primatelja (najvećih) dobilo oko 50% od ukupne sume.

Isto tako bi se moglo govoriti o udjelu u proizvodnji.
Pošto nema jasne definicije što su veliki niti pojedinačnih podataka o proizvodnji pojedinih subjekata, nemoguće je egzaktno konstatirati, zato samo jedna ilustracija: ubjedljivo najveći u HR (agrokor) proizvodi oko 8% mlijeka i 20% svinjetine.

Točno to, trebalo bi najprije nekako definirati koji su "veliki" a koji su "mali".
Za nekog tko ima 5ha, onaj od 100ha je veliki igrač. A taj od 100ha je nitko i ništa u odnosu na one od 1000ha.
S druge strane, u dalmaciji zadnjih godina ima frajera koji su dobili dugogodišnje koncesije za trajne nasade, pa na 50-100ha beru fine poticaje.

rocker1987 kaže:

Proizveo ti 3 tone ili 10 tona po hektaru, dobiješ isto poticaja. To je, po meni, glupost.

Vidiš, to NIJE glupost. Iz jednostavnog razloga jer nemaju svi iste prirodne uvjete. Zato, uz istu agrotehniku, Mato iz baranje će dobiti recimo 8t pšenice a Stevo iz Banije jedva 5t. I još se muči po brdima.

Zapravo da bi poticaji imali smisla, iznos po hektaru bi trebao biti manji što je gospodarstvo veće. jer veći sustav ima manje troškove i racionalnije radi.
Naravno, onda bi bio još veći kaos i muljaže.

koka36 kaže:

Cijela hrvatska je iskoristila 7% raspoloživih sredstava iz poljoprivredne omotnice tako da na krivi mjesec lajete...

I, tko je sve kriv za to?

rocker1987 kaže:

Najobičniji sustav, valjda iz kamenog doba - bunar.

Točno u slučaju da je tvoj bunar jedini u krugu 5km. S tim da u nekim područjima uopće nema vode, ili je recimo na 50m dubine. PA je pre hladna i zahtjeva opet nekakve spremnike na zemlji gdje će se po danu grijati na suncu.

Ozbiljnog navodnjavanja NEMA bez velikih projekata i ozbiljnih sustava. prije svega iz ekoloških razloga.
Ako svatko bude radio neke mini sustave za svoje potrebe, prije ćemo imati ekološku katastrofu nego dobit.

somied kaže:

Npr. Belje na oko 1,6 mlrd kn prihoda dobije oko 90 mil. kn poticaja. Poticaju sudjeluju oko 6% u prihodima. Prosjecni OPG u Hrvatskoj ima udio od 30% poticaja u ukupnim prihodima: http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/po...ivrednika-5591. Prinosi zitarica u Belju su 50% iznad hrvatskog prosjeka.

Na http://isplate.apprrr.hr/ imate listu poticaja. Belje vjerojatno drzi oko 10% poljoprivredne proizvodjne u Hrvatskoj, a dobije oko 1.5% poticaja. Mozete na FINA-i naci te tvrtke i vidjeti prihode.

Imate jos par velikih firmi tako, a ostalo...

Fino. Sad taj članak pročitaj sa razmjevanjem.
Kaže da veći postotak poticaja dobivaju stočari nego ratari. Što je razumljivo, jer dobiju poticaj za nasad + stoku.
Na stranicama Belja piše da imaju 20 000ha ratarstva, 4000 krava i 2000 tovne junadi.
Što je otprilike jedno grlo na 3ha površine.
Dok stočar kome je stočarstvo primarna djelatnost ima otprilike jedno grlo na 1 ha. Ili 3x više stoke po jedinici površine. Pa zato i dobiva veći postotak poticaja.

A one kojima poticaji iznose 50% dohotka treba malko "pročešljati". Vjerovatno se radi o malim domaćinstvima koja malo prouzvedu za tržište a i to prodaju na kućnom pragu pa ne postoje pisani tragovi koliko se utrži.

[rocker1987]

zbunjenixx kaže:

Vidiš, to NIJE glupost. Iz jednostavnog razloga jer nemaju svi iste prirodne uvjete. Zato, uz istu agrotehniku, Mato iz baranje će dobiti recimo 8t pšenice a Stevo iz Banije jedva 5t. I još se muči po brdima.

Znači, potiči čovjeka da se bavi onim što nije isplativo. Super opcija.

Zapravo da bi poticaji imali smisla, iznos po hektaru bi trebao biti manji što je gospodarstvo veće. jer veći sustav ima manje troškove i racionalnije radi.
Naravno, onda bi bio još veći kaos i muljaže.

Ovo je još bolji sustav, što si uspješniji, više ćemo te kažnjavati.

Što si nesposobniji, evo ti više para.

Genijalno.

Točno u slučaju da je tvoj bunar jedini u krugu 5km. S tim da u nekim područjima uopće nema vode, ili je recimo na 50m dubine. PA je pre hladna i zahtjeva opet nekakve spremnike na zemlji gdje će se po danu grijati na suncu.

Netočno, pogledaj Vrgoračko i Sinjsko polje.

Ako nema vode, koji kurac bi tamo uopće poticao poljoprivredu? Stvarno, ajmo poticati poljoprivredu na Braču, u Pustinji Blaca.

Mislim, može, ali onda neka se pripremi ozbiljna lova.

Zalijevanje po danu usred ljeta? Nije baš pametno.

Na kraju ispada, da je za poljoprivredu bolje imati pustinju i more, nego plodnu zemlju s rijekom. Barem te nitko ne jebe oko očuvanja okoliša.

[krena]

rocker1987 kaže:

Zalijevanje po danu usred ljeta? Nije baš pametno.

Na kraju ispada, da je za poljoprivredu bolje imati pustinju i more, nego plodnu zemlju s rijekom. Barem te nitko ne jebe oko očuvanja okoliša.

TOČNO : http://www.agrosmart.net/vesti/bez-z...lastenika.html

Naravno, ključ je u inovacijama u irigaciji i fertilizaciji, ali nije tu reč samo o navodnjavanju, već o celokupnom temeljno razrađenom i povezanom sistemu, od pravljenja akumulacijskih jezera, pumpnih stanica do rasprskivača, kompjuterski upravljanog i nadziranog sistema. Suština je u tome da se na zemljište koje je prethodno ispitano dovede doslovno do korena biljke upravo onoliko vode i hrane koliko je biljki potrebno za optimalni rast – objasnio nam je direktor u kompaniji “Hermisan” Huan Felipe Munjos Viskaino.

“Hermisan” je jedan od vodećih španskih proizvođača opreme i sistema za navodnjavanje u plastenicima i na otvorenim poljima, a ukupno ove firme projektuju i prodaju svojih proizvoda za dve milijarde evra, što u Španiji, što u 70 drugih zemalja. Kako smo čuli od Huana, poenta je u tome da se upotrebom novih tehnologija potroši što manje vode, a ostvari što veći prinos, uz zaštitu životne sredine.

- Sve je prosto. Važno je poznavati biologiju biljke i karakteristike zemljišta i omogućiti precizne količine hrane i vode. Kiša ovde nije pala od maja, ali zapravo bi nam sad pomrsila konce jer bi poremetila ovaj kontrolisan sistem – kazao nam je Huan, dok smo obilazili plastenike i plantaže limuna u San Huanu, na samom jugu Španije, nadomak Alikantea.

Andalužani se za vodu dovijaju kako znaju i umeju pa koriste i kišnicu, i morsku, i podzemnu, a dovlače je i iz drugih delova Španije. Grade akumulaciona jezera pa onda iz njih vuku vodu, sve je automatizovano, a mozak sistema je u kompjuteru. Sve je izvodljivo i sve je isplativo, najviše zahvaljujući tome što su ovdašnji poljoprivrednici, što god da rade – udruženi. I u tome su Andalužani jedinstveni. Zajedno navodnjavaju voće i povrće, kao članovi udruženja korisnika sistema za zalivanje. Plaćaju pravo na korišenje vode iz akumulacionih jezera i ta je članarina za sve njih jednaka, a na to plate i drugi deo, u zavisnosti od potrošene vode, to jest hektara navodnjavanih površina.

[zbunjenixx]

Svrha poticaja nebi trebala biti nagrada. Nego na neki način izjednačavanje mogućnosti. Da onome koji ima manju zaradu zbog lošijih prirodnih uvjeta se barem dio nadoknadi.
Na lošijim zemljištima sve lošije raste. Ne mislim da treba poticati i forsirati pšenicu u brdima i planinama, ali bilo koja proizvodnja je tamo teža, skuplja a zemlja manje plodna. Nadam se da ti je to jasno.

Gdje sam ja spominjao zalivanje usred dana? Voda sa 20m dubine je hladna i noću.
I dalje tvrdim da je su za ozbiljno navodnjavanje nužni i ozbiljni sustavi. Možeš ti iz priručnog bunara zaliti 1000m2 ili 5000m2 i imati dobit od toga ali to NIJE način za velike površine.

Uz to su nužne i akumulacije gdje su moguće.
Za kraj, malo matematike.
Ravni kotari imaju oko 70 000ha obradive zemlje. Ljetni protok kroz Zrmanju je oko 40m3/s ili manji.
Za povrće treba barem 30l vode dnevno. Za 1ha znači bar 30m3. za 70 000ha (ako bi htjeli proizvoditi povrće) treba dnevno
2 100 000m3 vode. A kroz Zrmanju u more ode 40x60x60x24=3 456 000m3. Znači možemo jedno 60% Zrmanje potrošiti da sve zalijemo, i usput napraviti ekološku katastrofu nakon zahvata sve te vode.

To ne znači da ne treba natapati nego treba napraviti održivi sustav.

[rocker1987]

Ne bi se složio, jer područja na kojima nije povoljno baviti se poljoprivredom, njom se ne bi ni trebalo baviti.

Barem ne u državi u kojoj ni najpovoljnije površine za uzgoj nisu obrađene.

Tek kad upogoniš sav najbolji potencijal, možeš tražiti rješenja za onaj potencijal koji je, recimo, druga vrijednosna kategorija.

krena kaže:

...

Iduće proljeće planiramo malo obići Izrael i Španjolsku, baš zbog poljoprivrede. Spojiti malo ugodno s korisnim.

[zbunjenixx]

Ček, znači netko tko živi u Topuskom se nebi trebao baviti poljoprivredom jer recimo ima neobrađenih površina između Našica i Đakova?

Da, ekonomski gledano treba najprije upogoniti najkvalitetnije resurse. Ali ljudi žive tamo di žive a ne gdje bi neki zakonodavac volio da žive.

[rocker1987]

Ti si baš siguran da netko iz Topuskog ne bi htio odseliti i bolje živjeti na drugom mjestu?

Valjda svi znamo da se u slučaju različite kvalitete zemlje, trebaju uzgajati druge kulture.

Znači, nema smisla poticati, recimo, uzgoj pšenice ako je rod ispod neke određene granice.

Svijet se mijenja, nema smisla držati se sustava koji je netko uveo prije 100 godina i imati ista pravila igre kao tada.