Paranoje, strahovi... Istresimo tu svoje brige i strahove vezano za našu djecu

[lotus_flower]

Potaknuta sličnom temom na Trudnicama, odlučila sam otvoriti ovu temu tu na RiD pa da podijelimo svoje strahove i paranoje vezano za naše rođene bebice i dječicu i da si na taj način olakšamo barem malo...

Ja kao friška mama imam razne šizove, pogotovo jer je moja malena došla na svijet prerano i to dosta dramatično

- stalno provjeravam da li diše. Par puta sam ju čak probudila zbog toga
kupili smo i onaj monitor za disanje za krevetić (Babysense II) a i njega stalno provjeravam da li radi
- često provjeravam da nema slučajno temperaturu iako nema razloga za to. srećom pa me još više strah staviti termometar u guzu inače bi joj valjda 10x dnevno mjerila temp
- strah me da je gladna, da ne dobiva dovoljno na težini, čim bljucne malo više ja se odmah zabrinem da joj nije nešto...

eto zasad toliko.

čega je vas strah?

[luna_lana]

To ti je sasvim normalno, briga oko disanja se smanjuje iz dana u dan. To smo valjda sve radile. Ja sam navijala sat noću svakih pola sata da vidim jel diše
E najluđe od svega mi je bilo što san nagovorila muža da spavamo poludignutih roleta na balkonskim vratima u sobi jer nam je ispred ulična svjetiljka i osvjetljava sobu tako da sam maloga stalno mogla vidjeti, a da ne palim svjetlo ili lampu.
Joj to je dugo trajalo, al polako sam se opustila.
Sad mi je to smješno.
Nekako mi se čini da je to normalna faza u životu svake novopečene mame.

[agibagi]

sve prošla. evo, živi smo.

iako nisam frkovita, užasavam se strašnih boleština, ali pričajuči o tome s drugim roditeljima zaključila sam da je to normalno.

imam traume od otvorenih prozora i balkona, tako da provjeravam po 10 x, paranoja posebno dolazi do izražaja kada smo kod nekoga u kući, stanu...

[forum mamica]

luna_lana kaže:

Ja sam navijala sat noću svakih pola sata da vidim jel diše.

Ja nisam ni spavala. Umjesto da budem neispavana od njegovog buđenja, ja sam bila neispavana jer nisam mogla zaspati od strahova što ako ovo, što ako ono.
A da ne govorim da se u početku nisam mogla opustiti na wc školjki dok je on u viperu od straha da ne ispadne.

[lopticica]

Ponavljanja konvulzija Hvata me jeza od toga. Pusem i na hladno kod svake temperature.

[lotus_flower]

agibagi kaže:

iako nisam frkovita, užasavam se strašnih boleština, ali pričajuči o tome s drugim roditeljima zaključila sam da je to normalno.

uf da, boleštine
kad mm dolazi doma umjesto sa "bok ljubavi" pozdravljam ga sa: "jesi ruke oprao? operi ruke. dobro operi ruke. jesi ih oprao?"

[forum mamica]

lopticica kaže:

Ponavljanja konvulzija Hvata me jeza od toga. Pusem i na hladno kod svake temperature.

I ja sam s time isprepadana jer sam ih ja kao mala imala dva puta pa mu svaki dan po nekoliko puta popam čelo. Šta će tek biti kad bude imao temperaturu. Uh!

[Velandra]

ajme ja sam preopsjednuta sa svim živim strahovima, sram me i pisat. ja se stalno bojim za nju, jer fakat nemam iskustva s djecom i svega me strah

počelo je još u bolnici, kad sam zvala pedijatricu jer je G zakolutala očima, a ja sam mislila da joj nešto s glavom nije u redu, a jadno dijete je samo bilo pospano onda kako sam vidila da bebe u sobi na bljuckaju, a moja je počela bljuckat, ja sam umrala od straha da se ne uguši pa sam sestre zvala svako malo, jer me bilo strah ju primit onako malu

ma bolje da ni ne pišem, ponašala sam se ko da nisam normalna.

sad sam puno mirnija, al ovak ljudi sa strane kažu da nisam, to je zbog toga što me nisu vidjeli u onoj prvoj fazi

al ono, stalno ju provjeravam, čistim ruke, svaki dan dvaput dnevno mjerim temperaturu i sl

bojim se najviše boleština, da nekom ne ispadne iz ruke i sl.

svaku projenu ponašanja ja paničarim, jer fakat ne znam što je normalno kod beba a što nije. doduše google je moj najbolji prijatelj, al opet pedici padne mrak na oči kad me čuje

[lotus_flower]

Velandra kaže:

počelo je još u bolnici, kad sam zvala pedijatricu jer je G zakolutala očima,

ajme, da, to kolutanje očima...
ja i mm se smrzli kad smo to prvi put vidjeli. a naša M je još k tome nedonošće, svašta smo proživjeli prvih mjesec dana pa ti odmah najcrnji scenariji padaju napamet.
inače to kolutanje očima se događa kad padaju u san (jer su im očni mišići još slabi, zbog toga znaju i u križ prvih tjedana gledati) i kad su u REM fazi sna. Nedonoščad je 80-90% sna u REM fazi pa ja to naša M stalno radila. Ma da se slediš kad gledaš kako ti dijete stalno koluta očima.

[8472]

Meni to baš bilo fora. Onako delirijski je izgledalo.
Jedno se vrtilo u jednom, a drugo u drugom smijeru.
Ta "razrokost" u stvari ne centriranost pogleda je do toga što nisu još nastale neuronske veze imeđu lijeve i desne polovice mozga.
Svaka upravlja svojim okom, pa tako svako oko na svoju stranu.

"Čuda ne postoje, postoji samo naše ne znanje".

[lotus_flower]

8472 kaže:

Meni to baš bilo fora. Onako delirijski je izgledalo.
Jedno se vrtilo u jednom, a drugo u drugom smijeru.
Ta "razrokost" u stvari ne centriranost pogleda je do toga što nisu još nastale neuronske veze imeđu lijeve i desne polovice mozga.
Svaka upravlja svojim okom, pa tako svako oko na svoju stranu.

"Čuda ne postoje, postoji samo naše ne znanje".

je sad je i meni fora kad znam da je normalno
ali prvo sam bome 3 pedijatra na Rebru izmaltretirala radi tog

[lunica26]

Sad sam mirnija kad čitam da to sve s vremenom prestaje
A baš sam do nedavno mislila da sam cool i normalna mlada osoba..i onda sam postala mama:-)

Ne prepoznajem se...Pogotovo nakon što je sa 2 tjedna završila na Rebru.Sada skačemo na svaki šum...isto ne spavam ne od njenog ne spavanja,nego jer me strah zaspati...

Provjera disanja,strahovi da nam ne padne sa prematalice..kreveta..

Lotus,baš dobro da si otvorila ovu temu.Maaalo je lakše kad znaš da nisi jedini

[lotus_flower]

lunica26 kaže:

Lotus,baš dobro da si otvorila ovu temu.Maaalo je lakše kad znaš da nisi jedini

[Carla B.]

Meni je ovo treća bebica, ali mi se čini da sam s njom najnapetija i da me najviše strah. Valjda sam kao mlađa bila opuštenija iako sam i s njima imala određene strahove, npr.diše li noću. Najmlađa najviše spava na leđima i to od prvog dana. U rodilištu je počela bljuckati plodnu vodu i počela se daviti. Kako u starom st. rodilištu nije bila uz mene, ušla sam u sobu u kojoj su djeca i uzela je jer nigdje nije bilo sestre. E, to neću zaboravit i dan danas se bojim da se ne zagrcne u snu ako slučajno nije podrignila prije.

[luna_lana]

Carla Bruni ako se bojiš da bi se malena mogla zagrcnut podigni joj uzglavlje, tj ubaci smotanu dekicu ispod madraca i malo ga nakosi, to je dobro ako ti je mala sklona bljuckanju.
Ili ju možeš staviti da spava na boku, meni je to bila najbolja i najsigurnija opcija, jer ako bljucne slit će se iz usta.
Ja sam svog malog stavljala spavat sa podignutim uzglavljem i još i na bok, podbočila sam ga sa dva velika ručnika smotana u valjak sa svake strane

[Carla B.]

luna_lana kaže:

Carla Bruni ako se bojiš da bi se malena mogla zagrcnut podigni joj uzglavlje, tj ubaci smotanu dekicu ispod madraca i malo ga nakosi, to je dobro ako ti je mala sklona bljuckanju.
Ili ju možeš staviti da spava na boku, meni je to bila najbolja i najsigurnija opcija, jer ako bljucne slit će se iz usta.
Ja sam svog malog stavljala spavat sa podignutim uzglavljem i još i na bok, podbočila sam ga sa dva velika ručnika smotana u valjak sa svake strane

Hvala na savjetu, ali ona već ima 8 mj. i obično uvijek podrigne, ali nikad ne bljucka i nije. Samo tad u rodilištu kad se zamalo ugušila, ali me i dalje prati taj iracionalni strah.

[shtefy]

luna_lana kaže:

To ti je sasvim normalno, briga oko disanja se smanjuje iz dana u dan.

A smanjuje se?

Jbg, taj dio sam fulala. Ja još uvijek ponekad noću guram uho oko nje da čujem jel' diše...

E najluđe od svega mi je bilo što san nagovorila muža da spavamo poludignutih roleta na balkonskim vratima u sobi jer nam je ispred ulična svjetiljka i osvjetljava sobu tako da sam maloga stalno mogla vidjeti, a da ne palim svjetlo ili lampu.

Ja sam po utičnicama poštekala ona noćna svjetla. U Lidlu sam našla neka krasna plava, odlično svjetlo daju, nisu napadna a sve se vidi!


Inače, vi spomenite strah - ja ga imam... Što ću nabrajati, kad mi se čini da ja zapravo strahujem od svega od čega se može strahovati. I još od nekih stvari od kojih normalni ljudi ne mogu strahovati... Svaki dan nađem nešto novo...

[larazg]

ja sam bila u paranoji oko kupiti ili ne babysense i kako reće pedijatar u Petrovoj.. a što će on vama?
da se nedaj bog i dogodi zlo... kako bi vi mogli reagirati??
tu su sekunde bitne, da li ste medicinski kadar? niste.. što ćete učiniti? nazvati 94 i čekati..

ja znam mama da vas je strah ali ne hranite vaše strahove, jednom treba znati prerezati.. i nisam ga kupila

[Aruena]

Ja sam od majki panicarki;svega i svacega me je strah...

Ali treba biti razuman i razmisljat pozitivno;u protivnom penijet cemo svoje strahove na djecu i napravit jos vecu stetu.

Radimo na sebi,na suzbijanju svojih paranoja!

[larazg]

ja isto tako mislim...
Treba strahove racionalizirati... jer ako oni krenu, postaneš rob njihov, i da prenosiš ih na svoju djecu...
treba imati strahove, nitko nije protiv toga ali i treba znati povući crtu gdje oni završavaju