Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
06.10.2013., 23:40
|
#1761
|
privilegirana
Registracija: May 2009.
Lokacija: malo na Olimpu, malo u Hadu
Postova: 15,131
|
Kojega su roda Indijanci Maje? Drevne Maje ili drevni Maje?
Maje su vjerovali ili Maje su vjerovale?
Pada mi na um da jednostavno svaki put uz Maje stavim pleme Maja i tako zaobiđem dilemu, al ne da mi se.
HITNOOOO!111!!
__________________
Premnoge šuplje stvari su nam smisao života, zašto si se sad okomila na riječi? (vrrrlet)
Vraćamo se u prethistoriju. Ovo je civilizacija slike. Što ne zahtijeva sposobnost apstraktnog mišljenja. (MmeTipfeler)
|
|
|
06.10.2013., 23:45
|
#1762
|
Splitski zet
Registracija: Feb 2013.
Postova: 6,724
|
Quote:
Perzefon@ kaže:
Kojega su roda Indijanci Maje? Drevne Maje ili drevni Maje?
Maje su vjerovali ili Maje su vjerovale?
Pada mi na um da jednostavno svaki put uz Maje stavim pleme Maja i tako zaobiđem dilemu, al ne da mi se.
HITNOOOO!111!!
|
Posto su Maje zenskog roda onda bi trebale biti drevne Maje (mislim da ne treba veliko slovo kod 'drevne') i ...Maje su vjerovale...
__________________
His arms flexed slightly as he felt something heavy, strangely warm, and smooth along its length. ''Oh, this is, hmm, familiar, okay, yes, I know that part - an enchanted sword!'' Raven released the glowing weapon from one hand, letting it swing in front of him. Marcus looked down and raised his eyebrows. ''Certainly not the first time you've held?'' ''Never one like this.''
|
|
|
06.10.2013., 23:51
|
#1763
|
privilegirana
Registracija: May 2009.
Lokacija: malo na Olimpu, malo u Hadu
Postova: 15,131
|
Quote:
Eugen C kaže:
Posto su Maje zenskog roda onda bi trebale biti drevne Maje (mislim da ne treba veliko slovo kod 'drevne') i ...Maje su vjerovale...
|
Daj gledaj malo bolje. Veliko je slovo prvi put zato što je početak rečenice.
Hvala. Ja sam sklonija muškom rodu. Tako kaže i HJP. Ali HJP kaže svašta, pa onda...
__________________
Premnoge šuplje stvari su nam smisao života, zašto si se sad okomila na riječi? (vrrrlet)
Vraćamo se u prethistoriju. Ovo je civilizacija slike. Što ne zahtijeva sposobnost apstraktnog mišljenja. (MmeTipfeler)
|
|
|
06.10.2013., 23:55
|
#1764
|
Splitski zet
Registracija: Feb 2013.
Postova: 6,724
|
Quote:
Perzefon@ kaže:
Daj gledaj malo bolje. Veliko je slovo prvi put zato što je početak rečenice.
Hvala. Ja sam sklonija muškom rodu. Tako kaže i HJP. Ali HJP kaže svašta, pa onda...
|
Hahah da. Ucinilo mi se da je oba puta bilo veliko slovo...
Ne znam, meni nekako vise sjeda drevne Maje nego drevni Maje. Ali opet, cesce cujem drevni Maje..
__________________
His arms flexed slightly as he felt something heavy, strangely warm, and smooth along its length. ''Oh, this is, hmm, familiar, okay, yes, I know that part - an enchanted sword!'' Raven released the glowing weapon from one hand, letting it swing in front of him. Marcus looked down and raised his eyebrows. ''Certainly not the first time you've held?'' ''Never one like this.''
|
|
|
07.10.2013., 00:16
|
#1765
|
Korisni registriranik
Registracija: Jan 2013.
Postova: 2,016
|
Ja bih se odlučio za inačicu u muškom rodu, kada netko kaže drevne Maje napamet mi padaju ženske osobe koje se zovu Maja.
|
|
|
08.10.2013., 17:10
|
#1766
|
(/ =ω=)/
Registracija: Oct 2007.
Lokacija: glečeri jezera MIČIGEN
Postova: 808
|
U posljednje vrijeme nekoliko sam puta čula da ljudi opisuju miris kao 'opor', što mi je vrlo teško razumjeti budući da oporost povezujem s okusom. Oporo = trpko, zar ne?
No kako sam dugo izbivala iz Hrvatske pomislila sam da je možda problem u mom atrofiranom vokabularu.
Ali čak i kad bih dopustila pjesničko izražavanje (iako sumnjam da su tete u parfumerijama tomu sklone) ne mogu si dočarati mirisnu analogiju... što bi to mirisalo oporo? Jer ono što je oporo na jeziku često miriši slatko i opojno... a opor miris bi, po efektu, onda bio tako oštar da para nos, ili možda dimni da izaziva gušenje... možda suh? Nešto što izaziva frktanje nosa?
I dalje ne shvaćam...
|
|
|
08.10.2013., 17:51
|
#1767
|
Korisni registriranik
Registracija: Jan 2013.
Postova: 2,016
|
Quote:
veruschka kaže:
U posljednje vrijeme nekoliko sam puta čula da ljudi opisuju miris kao 'opor', što mi je vrlo teško razumjeti budući da oporost povezujem s okusom. Oporo = trpko, zar ne?
No kako sam dugo izbivala iz Hrvatske pomislila sam da je možda problem u mom atrofiranom vokabularu.
Ali čak i kad bih dopustila pjesničko izražavanje (iako sumnjam da su tete u parfumerijama tomu sklone) ne mogu si dočarati mirisnu analogiju... što bi to mirisalo oporo? Jer ono što je oporo na jeziku često miriši slatko i opojno... a opor miris bi, po efektu, onda bio tako oštar da para nos, ili možda dimni da izaziva gušenje... možda suh? Nešto što izaziva frktanje nosa?
I dalje ne shvaćam...
|
Pogledaj što HJP kaže, trebalo bi ti više-manje sve biti jasno.
|
|
|
08.10.2013., 18:42
|
#1768
|
(/ =ω=)/
Registracija: Oct 2007.
Lokacija: glečeri jezera MIČIGEN
Postova: 808
|
Shvaćam da se oporo može koristiti u prenesenom značenju, to nije sporno i razumljivo je - ali jednostavno ne razumijem tu riječ u kontekstu opisa parfema. 'Opor' umjesto 'grub' ili 'oštar' u parfumeriji zvuči pretenciozno i kićeno osim ako se time nije htjelo dočarati nešto što se tiče mirisa samog, no po vrlo specifičnom efektu oporoga to jednostavno ne mogu prevesti u miris kao što mogu jednostavnije kategorije slanog, slatkog ili kiselog.
Zato i pitam - kakav bi to bio opor miris?
Možda nešto poput mirisa naftalina, nešto što napada, vrijeđa i para naš njuh? Ali opet, ja od tete prodavačice ne očekujem da mi recitira poeziju, želim što jasniji opis, kategorije, taksonomiju, usporedbe, a oporo mi jednostavno ne evocira ništa, riječ mi je bez značenja u svijetu njuha.
|
|
|
09.10.2013., 15:05
|
#1769
|
U samoizolaciji
Registracija: Jun 2007.
Lokacija: brod na savi
Postova: 176
|
Quote:
retsam kaže:
Hrvatski jezični savjetnik kaže sljedeće (nabavi još malo literature, nije zgorega )
|
nastojim, ali su u gradskoj ti priručnici često nedostupni jer ih koristi puno ljudi. a skupi su
moram pogledati kakav je ovaj novi alerićev hrvatski u upotrebi
Quote:
retsam kaže:
Da, pridjev.Brojevne imenice, pridjevi i prilozi uopće nisu brojevi i, premda se često u gramatikama u morfologiji obrađuju u istom poglavlju kao i brojevi, za to nema nikakova razloga.
|
da, siva pod brojeve uvršatava zbirne brojeve, brojevne imenice i brojevne pridjeve.
vezano za alternacije sugl. skupina. da li biste u pritiskati - pritišćem prepoznali jotaciju (pritisć-em) i asim. po mj. tvorbe (pritišćem) ili samo jotaciju kako npr. navode silić i pranjković?
meni je uvijek nekako bolja ova "etapna" analiza. ne vidim čemu izmišljati neke nove alternacije kad se mogu opisati već postojećim.
no siva recimo više ističe alternaciju cijelog sugl. skupa.
slično je s guska - guščetina. i siva i silić-pranjković navode palatalizaciju (prema sufiksu -etina) ali u smislu sk - šč, a ne palatalizacija pa asim. po mj. tvorbe gusčetina - guščetina.
profesorica u srednjoj je, koliko se sjećam, favorizirala ovo postepeno alterniranje, gdje jedno uzrokuje drugo.
nešto u vezi jotacije. siva npr. navodi sufikse -anin, -iv (građanin, upotrebljiv), a silić-pr. -janin, -jiv te epentetsko l. ovo drugo mi se ipak čini logičnije jer mi nije jasno kako to, prema prvom bjašnjenju, a i i mogu uzrokovati jotaciju?? siva k tome epentetsko l uopće ne spominje nego opet navodi alternaciju sugl. skupina (p - plj, b - blj, m - mlj, sk - šć...).
|
|
|
09.10.2013., 18:16
|
#1770
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2012.
Postova: 59
|
Quote:
varvaria kaže:
vezano za alternacije sugl. skupina. da li biste u pritiskati - pritišćem prepoznali jotaciju (pritisć-em) i asim. po mj. tvorbe (pritišćem) ili samo jotaciju kako npr. navode silić i pranjković?
meni je uvijek nekako bolja ova "etapna" analiza. ne vidim čemu izmišljati neke nove alternacije kad se mogu opisati već postojećim.
no siva recimo više ističe alternaciju cijelog sugl. skupa.
slično je s guska - guščetina. i siva i silić-pranjković navode palatalizaciju (prema sufiksu -etina) ali u smislu sk - šč, a ne palatalizacija pa asim. po mj. tvorbe gusčetina - guščetina.
profesorica u srednjoj je, koliko se sjećam, favorizirala ovo postepeno alterniranje, gdje jedno uzrokuje drugo.
nešto u vezi jotacije. siva npr. navodi sufikse -anin, -iv (građanin, upotrebljiv), a silić-pr. -janin, -jiv te epentetsko l. ovo drugo mi se ipak čini logičnije jer mi nije jasno kako to, prema prvom bjašnjenju, a i i mogu uzrokovati jotaciju?? siva k tome epentetsko l uopće ne spominje nego opet navodi alternaciju sugl. skupina (p - plj, b - blj, m - mlj, sk - šć...).
|
Dakle, radi se o alternaciji sk + je = šće (pritišćem, liješće, triješće...).
Kod guščetina je, pak, riječ o palatalizaciji i jednačenju po mjestu tvorbe.
Kod građanina je sufiks -janin i po pravilim jotacije dobivamo građanin.
Kod upotrebljiv je sufiks -jiv.
Epentetsko l i ne treba spominjati, radi se o jotaciji. Kao što imaš l + j = lj, tako imaš i b + j = blj.
Quote:
Pregled povijesti, gramatike i pravopisa kaže:
Dovoljno je govoriti o jotaciji kao glasovnoj promjeni, a epenteza je samo dio jotacije. Podatak je o epentezi zalihostan jer se epentetsko l uvijek umeće u slučaju kad se b, m, p, v, f nađu ispred j.
|
|
|
|
10.10.2013., 08:40
|
#1771
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
varvaria kaže:
vezano za alternacije sugl. skupina. da li biste u pritiskati - pritišćem prepoznali jotaciju (pritisć-em) i asim. po mj. tvorbe (pritišćem) ili samo jotaciju kako npr. navode silić i pranjković?
meni je uvijek nekako bolja ova "etapna" analiza. ne vidim čemu izmišljati neke nove alternacije kad se mogu opisati već postojećim. no siva recimo više ističe alternaciju cijelog sugl. skupa.
profesorica u srednjoj je, koliko se sjećam, favorizirala ovo postepeno alterniranje, gdje jedno uzrokuje drugo.
|
Evo "etapno" o nekim skupovima -šć-. Problem je u tome što se od [k] dobije [ć], a očekivalo bi se [č]:
1. Triješće i liješće (od trijeska i lijeska). - Bile su ove alternacije fonema:
- *tresk-6je (prvo e je jat)
- *tresč-6je - palatalizacija
- *trešč-6je - asimilacija
- *trešt(š)-6je - disimilacija
- trešt-je - gubljenje poluglasa
- triještje - refleks jata
- triješće - jotacija.
2. Stišćem, pritišćem, plješćem, mljašćem, išćem (uz ištem):
- *stisk-jem
- *stisčem - jotacija
- stiščem - asimilacija
- stišt(š)em > stištem - disimilacija
- stišćem = dubleta od stištem (nastala analogijom ili pod utjecajem dijalekta?).
Primjeri triješće i stišćem obično se navode zajedno, no to je različito. Kod triješća je u prvoj fazi palatalizacija, a kod stišćem jotacija.
U "sivoj" je gramatici sve to pojednostavljeno i objašnjeno kao alternacija -sk- u -šć- ispred sufiksa -e.
Zadnje uređivanje Shain : 10.10.2013. at 09:08.
|
|
|
10.10.2013., 23:14
|
#1772
|
Skeptik
Registracija: May 2007.
Lokacija: నల్లమల్ల కొండలు
Postova: 6,134
|
Quote:
Shain kaže:
Evo "etapno" o nekim skupovima -šć-. Problem je u tome što se od [k] dobije [ć], a očekivalo bi se [č]:
|
Quote:
2. Stišćem, pritišćem, plješćem, mljašćem, išćem (uz ištem):
- *stisk-jem
- *stisčem - jotacija
- stiščem - asimilacija
- stišt(š)em > stištem - disimilacija
- stišćem = dubleta od stištem (nastala analogijom ili pod utjecajem dijalekta?).
|
Ne, praslavenske skupine skj i stj su dale isto, skj > stj, to je poznata promjena negdje duboko u prošlosti.
Dalje stj > št' i tako ostaje, ono št' > št u istočno od jedne crte često nije obuhvatilo prezent. Jotaciju i asimilaciju nema smisla razdvajati jer se zapravo radilo o palatalizaciji cijelog suglasničkog skupa...
|
|
|
12.10.2013., 15:38
|
#1773
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2010.
Postova: 691
|
Ako mi može netko pomoći, kaže li se Belgijci ili Belgijanci, odnosno belgijski ili belgijanski? Koliko se sjećam iz srednje škole, spominjali smo to u primjeru o Srbiji, pa je rečeno da pridjev "srpski" označava nešto što pripada Srbima kao narodu, a "srbijanski" nešto što pripada Srbiji kao državi pa je zato npr. Nikolić srbijanski predsjednik jer je predsjednik svih građana unutar granica Srbije, a ne svih Srba bez obzira na granice.
Tom logikom trebala bi biti "belgijanska reprezentacija" i "Belgijanci", pogotovo zbog činjenice da Belgija nije nacionalna država jer u njoj žive Flamanci i Valonci, dok "Belgijci" kao narod (gotovo da) ne postoje.
|
|
|
12.10.2013., 20:03
|
#1774
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Quote:
Stravinsky kaže:
Ako mi može netko pomoći, kaže li se Belgijci ili Belgijanci, odnosno belgijski ili belgijanski? Koliko se sjećam iz srednje škole, spominjali smo to u primjeru o Srbiji, pa je rečeno da pridjev "srpski" označava nešto što pripada Srbima kao narodu, a "srbijanski" nešto što pripada Srbiji kao državi pa je zato npr. Nikolić srbijanski predsjednik jer je predsjednik svih građana unutar granica Srbije, a ne svih Srba bez obzira na granice.
Tom logikom trebala bi biti "belgijanska reprezentacija" i "Belgijanci", pogotovo zbog činjenice da Belgija nije nacionalna država jer u njoj žive Flamanci i Valonci, dok "Belgijci" kao narod (gotovo da) ne postoje.
|
Vjerovatno bi trebalo, ali jezik nije egzaktna stvar i često se ravna prema uvriježenim formama, a ne formalnoj logici.
|
|
|
12.10.2013., 21:51
|
#1775
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Stravinsky kaže:
Ako mi može netko pomoći, kaže li se Belgijci ili Belgijanci, odnosno belgijski ili belgijanski?
|
U "Hrvatskom jezičnom savjetniku" iz 1999. piše: "kod usporednih likova sa sufiksima -ac/-anac, npr. Bolivijac/Bolivijanac prednost imaju likovi sa sufiksom -ac."
Zato se u zadnje vrijeme na TV-u forsira Belgijac. (Kvaka je jedino u tome što se dosad pretežno govorilo Belgijanac, dakle to nisu bili ustaljeni "usporedni likovi".)
Standardan je pridjev belgijski.
|
|
|
13.10.2013., 14:35
|
#1776
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2003.
Postova: 3,592
|
Značenje nekih germanizaka i njihovo podrijetlo
Zna li netko što znače riječi kuplung, ajmokac, kolmajz, bremza i froncla i od kojih njemačkih riječi potječu?
|
|
|
14.10.2013., 08:01
|
#1777
|
Nikad prodan
Registracija: May 2007.
Postova: 3,495
|
Quote:
Nymann kaže:
Zna li netko što znače riječi kuplung, ajmokac, kolmajz, bremza i froncla i od kojih njemačkih riječi potječu?
|
Kuplung je kvačilo, bremza kočnica, ovo ostalo nemam pojma.
__________________
Pobjede su porazi, kad se obraz pogazi. Kasno je da se sada mijenjam. Zauvijek! Za nas...
|
|
|
14.10.2013., 21:18
|
#1778
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,752
|
Ajmokac je (koliko znam) ujušak. Froncla je resa. Kolmajs nisam nikad čuo. Da to nije kolomaz? Ako jest, to je hrvatska riječ.
|
|
|
15.10.2013., 12:47
|
#1779
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2008.
Postova: 8,098
|
Quote:
Nymann kaže:
Zna li netko što znače riječi kolmajz (...) i od kojih njemačkih riječi potječu?
|
Kolmajz je kovrčalo za kosu (= brenšer, brener, brenajz, bren-škare i dr.).
Dolazi od collement + eisen. Francusko-njemačka složenica.
|
|
|
15.10.2013., 16:19
|
#1780
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2010.
Postova: 120
|
pitanje Crtica (–) i spojnica (-)
Lijep pozdrav.
Radi se o upravnom govoru u romanu. Nije s navodnicima nego je s crtama. Vidim da po knjigama nekad zna počinjati s dužom, a nekad s kraćom crtom (spojnicom) poslije koje je jedan razmak. Tu čini mi se, nema pravila. Mislio sam da ga započinjem sa kraćom crtom, ali kad stavljam drugu poslije onda je word automatski produžuje. One bi trebale biti iste. Primjer:
- Nikako – odvraćam i ubrzavam korak. (ovu drugu word automatski produžuje,a li to nije problem)
- Nikako - odvraćam i ubrzavam korak. (ovdje je s dvije kraće)
– Nikako – odvraćam i ubrzavam korak. (ovdje je s dvije duže)
Moje pitanje je: postoji li standard da li se stavlja na početku i kraju upravnog govora kratka ili duža crta. znači crtica ili spojnica?
hvala svima
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:59.
|
|
|
|