Psihoanaliza i psihologija

[lukec]

Nadam se da je pravo mjesto.

Jel mi može netko prokomentirat ove rezultate Eyseck personality testa

53% (10/19) - Extraversion
Sociable, Irresponsible, Dominant, Lack of reflection, Sensation-seeking, Impulsive, Risk-taking, Expressive, Active
15% (3/20) - Psychoticism
Aggressive, Assertive, Egocentric, Unsympathetic, Manipulative, Achievement-oriented, Dogmatic, Masculine, Tough-minded
43% (10/23) - Neuroticism
Anxious, Depressed, Guilt Feelings, Low self-esteem, Tense, Moody, Hypochondriac, Lack of autonomy, Obsessive
33% (8/24) - Lie Scale
Present oneself in a favourable light according to perceived social norms and values.

[Scrabble]

Ne ide to tako preko neta
Ozbiljno psihologijsko testiranje moraš napraviti u živo i razgovarati s psihologom.

[lukec]

Scrabble kaže:

Ne ide to tako preko neta
Ozbiljno psihologijsko testiranje moraš napraviti u živo i razgovarati s psihologom.

Ma znam ali bi samo htio ako netko ima vremena/volje/želje da mi taj razultat prokomentira sa stručnog stajališta

[Scrabble]

Sacreus kaže:

1. Psiholozima nije dopusteno educirati se u psihoanalizi

Ispričavam se što se nadovezujem na prastaru temu. Ali kad je već podignuta iz prašine.....
Napisano je jako puno nepotpunih činjenica koje, čini mi se, proizlaze iz usput pročitanog (a očito ponekad i iz iskustva s ne baš sasvim profesionalnim terapeutima), a i puno predrasuda koje (opet, čini mi se) potječu uglavnom s faxa. Vjerujem da nema smisla mijenjati takve stavove, mislim da je to unaprijed osuđeno samo na neku ne-plodonosnu raspravu.

Ali reagiram na gornji quote koji je netočan i nije stvar stava ili mišljenja. Psiholozi su u HR u psihoanalizi rijetki (možda ima veze s gore napisanim ), ali od trenutnih edukanata iz psihoanalize (a ima ih desetak), dvije su psihologice.

[Sacreus]

Scrabble kaže:

Ispričavam se što se nadovezujem na prastaru temu. Ali kad je već podignuta iz prašine.....
Napisano je jako puno nepotpunih činjenica koje, čini mi se, proizlaze iz usput pročitanog (a očito ponekad i iz iskustva s ne baš sasvim profesionalnim terapeutima), a i puno predrasuda koje (opet, čini mi se) potječu uglavnom s faxa. Vjerujem da nema smisla mijenjati takve stavove, mislim da je to unaprijed osuđeno samo na neku ne-plodonosnu raspravu.

Privikni se na forumu se cesto nadje svakakvih strucnjaka... pogotovo samoprozvanih...

Ali reagiram na gornji quote koji je netočan i nije stvar stava ili mišljenja. Psiholozi su u HR u psihoanalizi rijetki (možda ima veze s gore napisanim ), ali od trenutnih edukanata iz psihoanalize (a ima ih desetak), dvije su psihologice.

Odnosilo se na klasicnu psihoanalizu, znaci onu najklasicniju, najosnovniju... prvu... pravu... kako god oces.. i kad je to napisano u RH je bilo samo par (7?) takvih psihoanaliticara i rezervirano iskljucivo za psihijatre... Ako se nesto promijenilo po tom pitanju ne znam...

Mada sam skuzio da ni analiticki orijentirani terapeuti (neovisno o modalitetu edukaciju koji su zavrsili ili se skolovali) nisu shvacali da ih postoji vise...

U svakom slucaju, to mi je u planu u nekoj buducnosti, nakon gestalta, i kad god to kazem psiholozi me uvijek gledaju kao da treba egozrcizam izvest nadamnom.... vec je dovoljna hereza ne se ograniciti na samo jedan terapeutski pravac, ali i razmisljati o analitickom... zalosno...

[Scrabble]

Ako znamo o čemu govorimo, onda psihoanaliza i jest samo jedna (ta prva, prava, osnovna ). To što unutar psihoanalize ima više usmjerenja, druga je stvar.
Kad je započeta ova tema doista je bilo 5 (možda već 7) psihoanalitičara u Hr.
Ponekad postoji zbrka oko svih tih psihoterapija, iako vjerujem da analitički (ili psihodinamski, svejedno, to su praktički sinonimi u ovom kontekstu) psihoterapeuti (a tu spadaju samo tri "vrste" kod nas - psihoanalitička psihoterapija, grupna analiza i psihoanaliza) uglavom dobro razlikuju što je što

I da, šteta što kod mnogih psihoterapeuta, bez obzira kojem pravcu pripadali, postoji prilična isključivost.

[Sacreus]

Scrabble kaže:

Ako znamo o čemu govorimo, onda psihoanaliza i jest samo jedna (ta prva, prava, osnovna ). To što unutar psihoanalize ima više usmjerenja, druga je stvar.

Da, psihonaliza je pravac u psihoterapiji, a usmjerenja ja vise dozivljavam kao modalitete, varijante na temu...

Kad je započeta ova tema doista je bilo 5 (možda već 7) psihoanalitičara u Hr. Ponekad postoji zbrka oko svih tih psihoterapija, iako vjerujem da analitički (ili psihodinamski, svejedno, to su praktički sinonimi u ovom kontekstu) psihoterapeuti (a tu spadaju samo tri "vrste" kod nas - psihoanalitička psihoterapija, grupna analiza i psihoanaliza) uglavom dobro razlikuju što je što

A bogami oni koje ja znam su pogubljeni...

I da, šteta što kod mnogih psihoterapeuta, bez obzira kojem pravcu pripadali, postoji prilična isključivost.

Menii je to zalosno... pogtovo kad se vidi do kakvih ekstrema to moze ic...

[pavaogc]

Čitajući Gérard Haddad; Biblioklasti, mesija i autodafe, naiđoh na mnoge supervrijedne podatke u vezi s općom kulturom i antikulturom (paljevina knjiga, biblijski jezik...)...

Koliko sam uspio pohvatati, neki generalni dojam, Lacana se u jednom trenutku čini kao netko tko će zamijeniti Freüda u bitnom, potom kao netko tko samo, među manifestacijama podsvjesnog, tek previše uzdiže važnost veze jezik-slika-san-podsvijest pored ostalih značajki ličnosti, da na kraju ispada kako bi bilo bolje da se pojavi netko tko će bolje parirati Jungu

Valjda je čest slučaj da pomoću šturih povijesnih podataka psihoanalitičari pokušavaju objasniti ličnosti znamenitih ljudi, a tamo gdje je tih podataka više, kao da je analiza još gora, jer odnos Kafke s njegovim ocem ne čini mi se obogaćen informacijama koje Haddad daje, naprotiv i tu nedostaje makar osvrt na djelo "Golem" Gustava Meyrinka - osobe koja je napravila utjecaj na Kafku i pokraj svih radnji do krajnosti samoubojstva opisuje sinovljevu osvetu djelu oca čiji je sam plod... Izostavimo li navučenost na očeve (ako sam točno upamtio Freüdov je imao drugu ženu, bližu njegovim godinama) i poredbe s knjigama, težnju da ih se spali kao odricanje od očinstva (usput Haddad ne spominje niti to da je Toma Akvinski svoju Summa theologica pokušao spaliti 3 puta) - kako vam izgleda Lacan doprinost psihoanalizi - svodi li se ona na nešto poput toga da bi osobi koja je učila kineski, a odgojena u češkom mogao pomoći tek onaj psihoanalitičar koji poznaje oba ta jezika?

[pavaogc]

Kod analize Michel Cazenave i Roland Auguet; Ludi Carevi; Pokušaj povijesne mitoanalize , skoro da mogu isto reći; mnogi vrijedni doprinosi povijesti, ali neki zaključci o prirodi ličnosti kao da su potpuno pogrešni...

Aleksandar Veliki tako kao da je tek neki vinopija, nagao čovjek koji djeluje iz zanosa i u toj ekstazi vodi podložnu mu vojsku, a sam njegove poteze i djela promatram kao dio promišljene vjersko-političke manipulacije - prvenstveno...

2 velika kipa koji se vuku iz Egipta možebitno je djelo egipatskih majstora, ali i ti majstori koji prorokuju služeći, odijevajući i potežući udove tih kipova isto tako završavaju na prvoj borbenoj liniji... Dalje Aleksandar nije tek osvajač, on je prije svega osloboditelj od Perzije, i vrlo vjerojatno taj stav - mi smo osloboditelji Ptolomej Soter i njemu slični soteriolozi nastoje sačuvati kao odliku i temelj vlastitog političkog djelovanja kroz povijest; sve do stvaranja teze od židovskom mesiji, koji odbacuje Židove, a postaje univerzalni svih naroda, pa mijenja Dioniza-Zagreja, Serapisa, Ozirisa-Hapisa, Tamuza i sve ine...

[England]

Lako je licnost objasniti izolovano , jedinku koju anatomski presjeces i sve elemente objasnis. Strukturna psihologija to perfektno uspjeva, kao i motivaciona grana koja lijepo motive objasni i njihov nastanak precizno kao svajcarski sat. Ali problem se javlja kada se uzmu u razmatranje i druge stvari, kao sto su organski supstrati( mozak i njegova funkcija), fizioloski metaboliti,konstitucija i osnovni okviri u kojem se razvija karakter i licnost, p aonda razvojna faza individualnopsiholoski gledano, i na kraju socio-kulturna sredina u kojoj licnost zivi i uslovljenost tim elementima.
Jednom prilikom Alfred Adler rece :'' To kakav je karakter imao Robinson Kruso uopce nije bitno, a karakter se samo moze posmatrati i objasniti u kontekstu socijalne uloge i odnosa prema okruzenju''.Iz ovoga se moze s pravom zakljuciti da sociodinamske teorije licnosti se uvjek moraju uzeti u obzir, od adlerovih teza preko frommovih objasnjenja licnosti, covjek, licnost koja je zavisna od epohe ili drustva u kojem trenutno zivi.

Licnost iz psihijatriskog ugla je lako objasniti kao automobil iz ugla automehanicara. Ali problem je filozofski objasniti covjeka i njegovu ulogu na ovom svijetu, neko misli da postoje entiteti s onu stranu ljudske moci intelektualnog razumjevanja, a neki misle da je sve objasnjivo.
''Koliko ljudi toliko zivotnih teorija i stilova''( A.Adler)

[vita_jela]

Iz svetog trojstva Freud- Jung- Adler, baš je A. avangarda sa svojom individualnom psihologijom, utjecajem socijetalnih čimbenika na osobnost, rješio je taj faktor okoliša i naglasio povezanost i nužnost te dinamike sa karakterom, te na kraju, otvorio pitanje "liječenja" u smislu uravnoteženja i ujedinjenja u individuumu- onako prilično Nietzscheanski, na next level
Adlerova "Individualna psihologija" mi se još čini suvremenom.

[England]

vita_jela kaže:

Iz svetog trojstva Freud- Jung- Adler, baš je A. avangarda sa svojom individualnom psihologijom, utjecajem socijetalnih čimbenika na osobnost, rješio je taj faktor okoliša i naglasio povezanost i nužnost te dinamike sa karakterom, te na kraju, otvorio pitanje "liječenja" u smislu uravnoteženja i ujedinjenja u individuumu- onako prilično Nietzscheanski, na next level
Adlerova "Individualna psihologija" mi se još čini suvremenom.

Tako je. Od kada ja na to upucujem, niko me nije slusao.

Kaze adler : ''Svako sebi aranzira zivotni stil i dobro ga oproba u odnosu sa okruzenjem, onaj koji je normalan on moze naci nacin kako da udovolji prilagodjavanju zahtjevima zajednice, a iskompleksirana osoba jakom osjecajem inferiornosti misli samo o jednoj stvari, kako sebi obezbjediti nadmoc nad drugima i ispipati odakle dolazi ugrozavanje teznnje za moci..''

'' Neurotik se nikada ne pita sta trebam uraditi da bi se prilagodio zajednici i skladno ucestvovo u svojoj ulogi, nego kako trebam urediti svoj zivot da bi izvukao nadmoc nad drugima''

'' Svaki neurotik izgradi sebi privatnu staju ogradi je ogradom pa po njoj skace a nepada mu napamet da preskoci tu ogradu jer se osjeca jako ugrozen i inferioran''

''Kad pitas neurotika, gdje si ti bio kad je bog djelio ovaj svijet, obicno njegov odgovor glasi , bio sam bolestan. Neurotik stalno konstruise razne izgovore i oprobane majstorije kako bi sebi obezbjedio imaginarni prestiz.''

'' neurotski karakter posjeduje skoro svaki covjek i tesko da ces ijednu crtu karaktera naci kod bolesnog a da isto to nema i normalnog, ali razlika je sto kod neurotika je svaka emocija i crta licnosti pojacana i podvucena primarnim afektom, a to je trajni osjecaj inferiornosti i zakinutosti i neprestalna teznja za poravnjanjem u nadmoci ''

'' Ziviti znaci prilagoditi se''

Ovako to izgleda po kratkom postupku

[pavaogc]

England kaže:

Tako je. Od kada ja na to upucujem, niko me nije slusao.

Kaze adler : ''Svako sebi aranzira zivotni stil i dobro ga oproba u odnosu sa okruzenjem, onaj koji je normalan on moze naci nacin kako da udovolji prilagodjavanju zahtjevima zajednice, a iskompleksirana osoba jakom osjecajem inferiornosti misli samo o jednoj stvari, kako sebi obezbjediti nadmoc nad drugima i ispipati odakle dolazi ugrozavanje teznnje za moci..''

'' Neurotik se nikada ne pita sta trebam uraditi da bi se prilagodio zajednici i skladno ucestvovo u svojoj ulogi, nego kako trebam urediti svoj zivot da bi izvukao nadmoc nad drugima''

'' Svaki neurotik izgradi sebi privatnu staju ogradi je ogradom pa po njoj skace a nepada mu napamet da preskoci tu ogradu jer se osjeca jako ugrozen i inferioran''

''Kad pitas neurotika, gdje si ti bio kad je bog djelio ovaj svijet, obicno njegov odgovor glasi , bio sam bolestan. Neurotik stalno konstruise razne izgovore i oprobane majstorije kako bi sebi obezbjedio imaginarni prestiz.''

'' neurotski karakter posjeduje skoro svaki covjek i tesko da ces ijednu crtu karaktera naci kod bolesnog a da isto to nema i normalnog, ali razlika je sto kod neurotika je svaka emocija i crta licnosti pojacana i podvucena primarnim afektom, a to je trajni osjecaj inferiornosti i zakinutosti i neprestalna teznja za poravnjanjem u nadmoci ''

'' Ziviti znaci prilagoditi se''

Ovako to izgleda po kratkom postupku

Dobro, izreklamirali ste dovoljna Adlera, tako da je na redu za čitanje, a što se tiče prilagodbe okolnostima, po tome znanstvenik poput Nikole Tesle i nije baš svoj, ali u vezi s ljudima koji su odabrali mijenjati svijet, psiholozi ga baš promatraju kao potencijalnog psihopatu pa baš o jednome napisah zadnji tekst: http://serapeum.blog.hr/ .

[England]

pavaogc kaže:

Dobro, izreklamirali ste dovoljna Adlera, tako da je na redu za čitanje, a što se tiče prilagodbe okolnostima, po tome znanstvenik poput Nikole Tesle i nije baš svoj, ali u vezi s ljudima koji su odabrali mijenjati svijet, psiholozi ga baš promatraju kao potencijalnog psihopatu pa baš o jednome napisah zadnji tekst: http://serapeum.blog.hr/ .

Logicno pitanje , nikola tesla.

Sto se tice prilagodbe okolini i nikole tesle se objasnjava na ovaj nacin:

Adler uvodi termine: nagon moci, posjedovanja, teznja za vazenje. Okolina i izvor frustracija, osjecaj manje vrijednosti i teznaj ka poravnjanju, zivotni stil, jaka frustracija i javljanje kompleksa manje vrijednosti, teznja za nadporavnjanjem ili kompleks moci, socijalni zahtjevi i obaveze, promasaj ( aranzman)

Imati manju vrijednost je ljudski, i ona pomaze da se covjek bori kroz zivot u pravcu uspjeha ili prilagodbe zahtjevima. Tu nalazi svoju ulogu i svoju ravnotezu,svoje zadovoljstvo stvarajuci osjecaj vozenja ili posjedovanja.
Ako dodje do jakih blokada prilagodbi zbog stvornih jakih imaginarnih ili realnih prepreka( osjecaj inferiornosti zobog manje vrijednosti organa, deficiti raznih vrsta.itd..) Dolazi do stvaranja prenapregnutosti u obliku kompleksa manje vrijednosti. Ovak kompleks nije nuzno patoloska stvar, ona je poluga djelanja. U zavisnosti u kojem pravcu se razvio ''zivotni stil'' oprobana majstorija koja daje nadkompenzaciju ( satisfakciju) od tog azavisi kuda ide zivotna linij covjeka. Dva osnovna pravca su prilagodba zajednici i participacija u njenim zahtjevima ili povlacenje od zajednice u imaginarnu sferu.
I jedno i drugo ima milion varijacija i individualnih karakteristika.
Delikvencija je povlacenje od drustva i zahtjeva zajednice , ali opet bolje posmatrano gledano, delikvencija pokazuje da je taj delikvent ipak u drustvu i djela, ali na izopacen nacin. S druge stane prejaka introvertnost ili autisticnost pokazuje totalno povlacenje iz pravila i zahtjeva drustva.

Tesla je nadkompenzovo svoju tjelesnu ili neku drugu vrstu inferiornosti u pravcu inzinjerstva i intelekta, ali sustinsko pomankanje uklapanja nije kod njega vidljivo. Jeste introvertan ..ali..
Uklapao se on itekako. Da nije, niko nikad za njega ne bi znao kao i za milion drugih autuista.
Ali ako su mu apetiti bili preveliki moralo je doci do zastoja ili ako nije pravio dobre takticke poteze i manipulacije.

Na kraju receno, kompleks manje vrijednosti moze dali dobrog znanstvenika, dobrog fudbalera koji zbog malog rasta nije mogo biti po svojoj zelji kosarkas, dobre ljude.. a isto tako moze dati i ozbiljni mentalni poremecaj, delikvencije, neuroze, socijalne sljamove itd..

Pravci u kojima se razvija ''zovotni stil'' su individualni.