Umirovljenici/trece doba/u Dijaspori!

[Vilko]

30/03/2009
nastavak/

Kako podnijeti zahtjev za isplatu

Intent to Claim
(Namjera za podnosenje zahtjeva)

Radi podnosenja zahtjeva za vecinu vrsta isplata,
Mozete vi ili vama poznata osoba, najaviti
Centrelinku da namjeravate podnijeti zahtjev, a to
se moze uciniti telefonski, osobno ili preko
www.centrellnk.gov.au

Potom, u roku od 14 dana, morate podnijeti svoj
zahtjev Centrelinku i zadovoljiti sve trazene uvjete
(kao na primjer otici na razgovor u sluzbu koja
pomaze u trazenju zaposlenja).

Vazno: Intent to Claim se ne odnosi na isplate
pomoci za obitelji.

Podnositelji zahtjeva za Youth Allowance i Austudy
mozda nece trebati ispunjavati obrazac.

Dokazivanje identiteta

Centrelinku cete morati podnijeti dokaz o
svome i identitetu svog partnera. Na razgovor
donesite originale dokumenata (ne preslike) s
Centrelinkovog odobrenog popisa. Pogledajte
informativni list 'Proving Your Identity to Centrelink'
(Dokazivanje identiteta za potrebe Centrelinka),
koji je raspoloziv na mnogim jezicima.

Informacije o isplatama

Obicno imate pravo na isplatu samo od dana
kada ste podnijeli zahtjev ili od dana kada ste prvi
puta obavijestili Centrelink o svojoj Intent to Claim
(namjeri za podnosenje zahtjeva).

Za neke isplate, dan od kojeg mozete biti placeni,
moze isto tako ovisiti o tome:

• koliko novca imate, ili

• jeste li primili neke isplate od poslodavca, ili

• jeste li dragovoljno preklnuli rad ili ste bill
otpusteni s posia zbog loseg ponasanja, ili

• jeste li nedavno uselili u Australiju.

Vazno: Mozda cete morati pricekati na isplatu.
Ako ste od poslodavca primili novac po napustanju
zaposlenja, od vas se ocekuje da sebe i obitelj
uzdrzavate tijekom perioda koji je pokriven
tim isplatama.

Koliko se ceka prije no sto pocnu isplate?

Prije no sto primite prvu isplatu moze proci izmedu
dva do osam tjedana, no taj period moze biti i dulji,
ovisno o vasim osobnim okolnostima. Centrelink ce
vas obavijestiti. Na neke isplate se moze primijeniti
period cekanja.

Early payment (Prijevremena isplata)

Ako se nadete u teskoj financijskoj krizi, mozda
cete moci dobiti prijevremenu isplatu.

Advance Payment

Mozda mozete dobiti beskamatnu akontaciju svoje
dvotjedne isplate, koju kasnije otplacujete.

Kako vas se isplacuje?

Uobicajenoje da dvotjedno primate isplatu na
svoj bankovni racun, gradevinsku ili kreditnu
udrugu, a obicno mozete izabrati dan isplate.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

Vasa prava i obveze

Recite nam ako vam se okolnosti
promijene, da ne upadnete u dug.

Recite Centrelinku i Family Assistance Officeu za
Family Assistance (pitanja u svezi obitelji) ako
dode do ikakvih promjena vasih ili okolnosti vaseg
partnera, jer cete inace mozda morati vratiti sav
ili dio primljenog novca i platiti moguci dodatni
iznos koji se zaracunava za povrat duga. Stvari koje
trebate reci Centrelinku ukljucuju:

• promjene u prihodima i imovini

• promjene radnih sati, pocetak ili prestanak
zaposlenja

• promjene vaseg ili zdravstvenog stanja vaseg
partnera zbog bolesti, povrede ili invaliditeta

• promjenu adrese ili iznosa stanarine, ili ako ste
poceli ili prestali s nekim dijeliti stan

• promjene podataka za partnera ili obitelj

• promjene u dogovoru o uzdrzavanju djece

• promjene podataka o skolovanju

• promjene podataka o naukovanju ili radnoj
obuci.

• vi ili vase zavisno dijete za staino ili na
privremeni rok napustate Australiju.

Kako promijeniti nasu odluku

Ako smatrate da smo donijeli pogresnu odluku,
mozete zatraziti besplatnu ponovnu procjenu.
Osoba koja je donijela prvu odluku ce vam objasniti
postupak. To ce omoguciti da se ispravi bilo
kakve nesporazume i vi cete moci ponuditi nove
informacije, ako ih imate.

Ako i nakon toga niste zadovoljni, Centrelink vam
moze objasniti vasa ostala prava za ulaganje
zalbe, sto moze ukljuciti preispitivanje, koje
obavlja strucni djelatnik Authorised Review Officer
(ovlasteni revizor), i podnosenje zalbe Social

Security Appeals Tribunal (Tribunalu za zalbene
postupke o socijalnoj skrbi) i Administrative
Appeals Tribunal (Tribunalu za administrativne
zalbene postupke).

Recite nam svoje misljenje

Ako imate primjedbu na Centrelinkov nacin obrade
vase isplate ili prava, razgovarajte s nasim osobljem
u Customer Relations (Sluzbi za rad sa strankama),
besplatan poziv FreecalP*1800 080 004

Zastita vase privatnosti

Vase pravo na privatnostje zasticeno. Vasi podaci
se mogu proslijediti samo u posebnim okolnostima,
kada je to zakonom dozvoljeno. Prema Freedom
of Information (Zakonu o slobodi informiranja),
imate pravo pogledati ili dobiti kopiju svog dosijea i
ostalih dokumenata koje o vama ima Centrelink.

Informativne publikacije prevedene
na druge jezike:

• Trazite li zaposlenje?

• Jeste li roditelj ili skrbnik?

" Skolujete li se ili pohadate obuku?

• Jeste li nedavno doselili u Australiju?

• Jeste li bolesni, povrijedjeni ili ste invalid,
njegujete li nekoga?

• Planirate li odlazak u mirovinu ili ste vec
u rnirovini?

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

nastavak/

[Vilko]

Centrelink Self Service
(Centrelinkova samoposluga)

Mnoge Centrelinkove usluge su dostupne kao samoposluga preko interneta ill
telefona - te usluge su samo na engleskom.

Kako poceti Odricanje odgovornosti

Morale se registrirati, bilo:

• telefonski na 13 1202

• u Centrelink Customer Service Centre
(Centrelinkovom centru za rad sa strankama)

• preko interneta na Centrelinkovoj internet
stranici www.centrellnk.gov.au ili Family
Assistance Office (Ureda za pitanja obitelji) na
www.famllyasslst.gov.au tako sto slijedite vezu
za online services (sluzba preko Interneta).

Kad se registrirate, dobit cete Customer Access
Number - CAN (pristupni broj stranke) i privremenu
lozinku za samouslugu preko interneta i/ili
Personal Identification Number - PIN (osobni broj
raspoznavanja) za telefonske usluge.

Onda se mozete ukljuciti u samouslugu na
www.centrelink.gov.au

Centrelink ima dvije telefonske linije za
samouslugu. koje pruzaju usluge 24 sata dnevno,
sedam dana tjedno. Ako zelite prijaviti dvotjednu
zaradu nazovite 13 3276, a za sve ostale opcije
nazovite 13 6240.

Ako zelite na hrvatskom razgovarati s Centrelinkom, nazovite 13 1202

Informacije objavljene u ovoj publikaciji smatraju se
samo kao vodic kroz raspolozive vrste isplata.

Centrelink/2007.

The end.

[Vilko]

Prije nego nastavim sa sta je sve i koliko placeno...to jest mirovina....zelim pokazati/dokazati novim kao osobima koji su dosli poslije 1990...da smo mi svi placali za mirovinu....koja nam se danas placa.

A ne kako mi je i sin jednom kazao ,jer je cuo od drugih"bolje upoznatih"....da on radi za moju i majcinu "Staracku mirovinu"....

Tako je to kada osobe ne znadu punu istinu o Australijskome sistemu koja je izabrala drzava...na koji ce nacin placati mirovine osoba koje su radile 50 godina.

Vi koji ste dosli 1990....ne znadete da smo mi stariji izborili povecanja placa, 38/36 sati tjedno radno vrijeme isto kao i Superannuation....da nije bilo nas
dobivali bi je samo drzavni sluzbenici.

Isto tako i socijalni sistem za placanje "znan danas kao Centrelink"......nije postajao do 1974 godine...ako nisi radio i bio bolestan nisi dobio placeno.

I kao drugo osobe uopce nemaju pojma kakova je razlika bila raditi 1960ih nadalje do svojih 1985...u drugoj zemlji kao Njemacka ,Kanada...samo primjer
i u Australiji.

Place su bile veoma male, a uslovi nikakovi.
I danas "staracka mirovina je 25% od prosjecne place.................ali doci cemo do toga....i pokazati kako je pocela superannuation i koliko procentic i tko ju je uveo kao obaveznu.

Senior citizen

Vilim vilko K.

[Vilko]

Secundo:
Grozi me zamisao da bi mogao ostariti. Kako je krenulo, prvi mirovinski stupac neće ni približno pokrivati životne troškove (trebalo bi imati djece, ali tko će ustajati po noći, odricati se fancy godišnjeg, skupog auta i ostalih ljepota DINK života), drugi stupac ode k vragu svako malo (dot com kriza, financijska kriza, koja je slijedeća?), a za treći ne možeš uštediti koliko bi trebalo. Štedim što više mogu da bi otišao malo ranije u mirovinu (tamo negdje sa 75 godina) dok strepim da bi mi djeca mogla ispasti pametna (imali bi na koga ) pa još krenu na faks, a tko će to platiti ...
__________________
formular bez potpisa

Tko nebi zelio imati mirovinu istu kao placu koju je zaradjivao?

Djeca , kako ce se skolovati?...mi ovdje imamo kredit za skolovanje koji se poslije otplacuje kada se pocme zaradjivati odredjena svota/placa.
Sta je krivo sa time?....a ako ce vec biti pamatna moze i dobiti stipendiju na natjecaju.

Jep i ja se bojim starosti…jer je financijska kriza odnjela zadnje ustedjene novce…ostalo je niti za dodavati za lijekove i doktore za 5-6 godina………..ali ja i ne mislim u “staracki dom”…..imati cu jos toliko da kupim “otrov i odem na drugi svijet….koji niti ne postoji”, a tijelo sam ostavio(u procesu sam da zastedim jedan sprovod) kao donaciju Univerziti…pa neka me rezu i pile koliko zele.

A jedan sprovod je placen.

Secundo:
Nego, vidite li vi opasnost gerontokracije? Ono, sve je više starih, pa pomoći demokracije oni počnu drmati zemljim. Ukidaju se dodatci za obitelji, školovanje, ulaganje u budučnost zemlje, da bi ostalo više za kojekakve blagodati starijim, npr. sniženje cijena 1. razreda u vlakovima za starije sugrađane? Ovo mi uvijek digne tlak: Sjedim u jutro u pretrpanom vlaku u prvom razredu (firma plaća, meni je to pre skupo), a cijeli odjeli puni veselih seniora koji putuju na izlete ... mislim, neka ljudi uživaju, ali zašto moraju baš za vrijeme špice, i onda im još država pojeftinjuje kartu, bez obzira na razred u kojem putuju? Kakva su to sniženja cijena ulaznica za seniore, kad se zna da je današnja generacija seniora u najboljoj poziciji, boljoj od bilo koje generacije prije, ali i poslije? Kako opravdati saniranje drugog mirovinskog stupca na račun današnje aktivne generacije, ali nipošto uz sudjelovanje umirovljenika, koji u prosjeku imaju znatno veća sredstva nego mlađi ljudi?

Postovani ovdje je ograniceni popust prevoza u Metripoli ako mogu nazvati Adelaide tako, na odredjeno vrijeme popust je od 9:00-15:00,prije i poslije placamo cijelu punu kartu….to je po tramwaju,autobusu i zeljeznici.

Tiket za prevoz jednom na godinu /koji nisam u 15 godina nikada koristio je ogranicen samo na nasu drzavu/i to je za sjedecu drugu klasu, ako se zele moze se doplatiti prva klasa ili spavaci smjestaj.

I nasuprot vasega misljenja , vjerujem i znadem iz licnoga iskustva da nije nikada bilo jeftinije nego danas za mlade da se skuce i zive.

Dok sam ja platio za obican hladnjak…koji nije imao duboko zamrzavanje, u 1969 $250Au dollara, placa prije poreza je bila $50.00 dollara na tjedan.

Danas duplo veci po kapaciti hladnjak sa dubokim smrzavanjem je oko $1300 AU dollara, sta je malo vise nego jedna tjedna placa prosjecne place .

I tako bi mogao nabrajati u nedogled….ali to je bilo u Australiji, dok je bilo mnogo bolje u ono proslo vrijeme po Evropi /ne istocni dio/i Kanadi.
Ali i vi cete doci na to kao ja danas da cete morati kao ja objasnjavati mladjima kako je bilo u vase vrijeme.

A o automobile?, ja ga nisam imao radi bolesti ( nisam primao placu ili pomoc neplaceno),mogao kupiti prvih dvije godine…novi automobile prvi je bio 1992, prije toga uvijek po 50.000 km druge ruke....ali kvalitetne kao Mazda.

Godisnji dok sam radio?imao sam samo jednom 3 tjedna 1981, sve drugo sam radio 24/7…po 12-14 sati.

I danas sam na mirovini koja je 25% od prosjecne place….”poverty line”,
A placao sam cijeli zivot u Australiji 23 radne godine, porez za umirovljenistvo, za koji novac se ne znade gdje je, jer je vlada tako izabrala nacin placaj i mi cemo ti placati najmanje kada ti je potrebno.

Uostalom sve ce biti napisano u slijedecim postovima.

pozdrav iz "najbolje zemlje na svijetu"...lucky country.

vilko


-

[todaytonight]

seniors - walker fencing

[anjur]

Secundo kaže:

Nego, vidite li vi opasnost gerontokracije? Ono, sve je više starih, pa pomoći ********ije oni počnu drmati zemljim. Ukidaju se dodatci za obitelji, školovanje, ulaganje u budučnost zemlje, da bi ostalo više za kojekakve blagodati starijim, npr. sniženje cijena 1. razreda u vlakovima za starije sugrađane? Ovo mi uvijek digne tlak: Sjedim u jutro u pretrpanom vlaku u prvom razredu (firma plaća, meni je to pre skupo), a cijeli odjeli puni veselih seniora koji putuju na izlete ... mislim, neka ljudi uživaju, ali zašto moraju baš za vrijeme špice, i onda im još država pojeftinjuje kartu, bez obzira na razred u kojem putuju? Kakva su to sniženja cijena ulaznica za seniore, kad se zna da je današnja generacija seniora u najboljoj poziciji, boljoj od bilo koje generacije prije, ali i poslije? Kako opravdati saniranje drugog mirovinskog stupca na račun današnje aktivne generacije, ali nipošto uz sudjelovanje umirovljenika, koji u prosjeku imaju znatno veća sredstva nego mlađi ljudi?

Mozda imam krivu sliku o hrvatskim 'starcima' posto sam HR samo 2-3 mjeseca godisnje, ali nisam bas primjetio da "drmaju". Ali sam zato vidio puno starih ljudi koji prekapaju po smecu ili cekaju da se plac isprazni (kako bi mogli pokupiti koju trulu glavicu salate)

[Secundo]

anjur kaže:

Mozda imam krivu sliku o hrvatskim 'starcima' posto sam HR samo 2-3 mjeseca godisnje, ali nisam bas primjetio da "drmaju". Ali sam zato vidio puno starih ljudi koji prekapaju po smecu ili cekaju da se plac isprazni (kako bi mogli pokupiti koju trulu glavicu salate)

Nekidan objavljeno istraživanje u Švicarskoj: Postoji negativna korelacija između udjela umirovljenika i izdataka za školstvo, t.j. što više starijih, to manje izdataka za školstvo

U HR si možeš zamisliti ovaj scenarij: Neka stranka pobjedi na izborima zato što je obećala povišicu mirovina.

[Vilko]

Secundo kaže:

Nekidan objavljeno istraživanje u Švicarskoj: Postoji negativna korelacija između udjela umirovljenika i izdataka za školstvo, t.j. što više starijih, to manje izdataka za školstvo

U HR si možeš zamisliti ovaj scenarij: Neka stranka pobjedi na izborima zato što je obećala povišicu mirovina.

Interesantno sta je starije jaje ili kokos?

Tko je vas mlade odgojio i postavio na noge?....da pod stare dane istima predbacivate postojanje zivota?

U Australiji je prije Bozica/Nove godine placen Bonus Umirovljenicima, jer nemaju dosta za zivjeti...neki se tusiraju u hladnoj vodi, ljudi se ne griju po zimi i ne hlade po ljetu.

Kada dobe mirovinu ne znadu jeli bi uzeli lijek ili platili racun ili u ducanu kupili hranu....i takovih ima veoma mnogo.

Trebali bi citati novine,pisma EDITORU od pojedinaca....ta stara generacija nije imala kao danasnja i sutrasnja prihode kao sta su u Evropi...ja znadem ja sam ovdje 40 godina.

Prihodi i socijalno se ne moze/a pogotovo prije 1974 nije niti postajalo/ usporediti sa Evropom i recimo Kanadom.

Ima osoba koje su radile po 10-12 sati na dan i njihove supruge isto, takovi ako su bili zdravi su uspjeli nesto postignuti i to su tesko platili sa zdravljem....sada u mirovini.

Je li vi znadete da je za sve ostale ista mirovina "staracka /Old Pension/ " bez obzira na godine staza ili zanimanja i primljene place prije?

Mi smo isto placali od place porez za umirovljenistvo....ali Au ima svoj sistem ne vodi kontrolu tko je sta placao.

Danas je od 1989 obavezna Superannuation, u koji mora poslodavac uplacivati...i to smo morali mi radnici izboriti....dakako to noviji poslije 1990 ne znadu.

Ne ,ne znadete jer bi drugacije pisali.....svi imamo 25% od prosjecne place?

Je li tako mnogo i u Svicarskoj, Njemackoj i Kanadi?

Vidim da cu morati nastaviti sa podacima....jer vas ima mnogo po svijetu koji ne znadete koliko ste sretni.

srdacan pozdrav

vilko

[anjur]

Secundo kaže:

Nekidan objavljeno istraživanje u Švicarskoj: Postoji negativna korelacija između udjela umirovljenika i izdataka za školstvo, t.j. što više starijih, to manje izdataka za školstvo

U HR si možeš zamisliti ovaj scenarij: Neka stranka pobjedi na izborima zato što je obećala povišicu mirovina.

Moze bit -- ali to je vise manje obecanje ludom radovanje. Stvarno stanje za stare ljude je ja mislim prilicno lose.

Tvoja logika implicira da treba biti manje starijih, pa ce skolstvo biti bolje. Daleko sam doduse od Vilkovih godina, ali svejedno imam problem s takvim nacinom razmisljanja

[Vilko]

With what countries does Australia have agreements?

Australia has agreements with 22 countries to share the responsibility for social security coverage.

These agreements are with:

• Austria
• Belgium
• Canada
• Chile
• Croatia
• Cyprus
• Denmark
• Germany
• Greece
• Ireland
• Italy
• Japan
• Korea (Republic of)
• Malta
• The Netherlands
• New Zealand
• Norway
• Portugal
• Slovenia
• Spain
• Switzerland
• United States of America (USA)

[Vilko]

Sa obzirom da je Centrelink...za vrijeme Uskrsnih Praznika na Maintenace, ne mogu doci do podataka nove mirovine koja je stupila na snagu 20/03/2009, koju cu prevesti i unesti poslije praznika.

Imam inace dosta materijala za pisanje.

vilko

[Vilko]

Ugovor o socijalnom osiguranju izmedju Republike Hrvatske i Australije.

Social Security Agreement between Australia and Croatia - Croatian

Pomaze li Vam ovaj Ugovor?

Ugovor Vam moze pomoci da povecate prihod, jer mozete lakse primati:
• australsku mirovlnu:
- ako zivite u Austraiji a ostvarili ste razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj, ili
- ako zivite u Hrvatskoj a prebivali ste u Australiji zivotnoj dobi izmedu 16 godina i uvjeta za ostvarivanje starosne mirovine i to najmanje 12 mjeseci, od kojih najmanje sest mjeseci mora biti neprekidno.
• hrvatoku mirovlnu:
- ako ste australski ill hrvatski drzavljanin i imate razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj.

Kako Ugovor pomaze?

Opcenito, Ugovor Vam omogucuje podnosenje zahtjeva za australsku mirovinu u Australiji ili Hrvatskoj i zbrajanje razdoblja prebivanja u Austratiji i razdoblja doprinosa u hrvatsko socijalno osiguranje, kako biste ostvarili minimaino kvalificirajuce razdoblje za australsku mirovinu.

U nekim slucajevima, moze se uzeti u obzir razdoblje hrvatskog socijalnog osiguranja pokojnog supruznika, u proracunavanju minimalnog kvalificirajmSeg razdobtja za austratsku mirovinu.
Prema Ugovoru, australski drzavljani, njihovi clanovi obiteiji i prezivjela rodbina, vecinom mogu primati hrvatsku mirovinu po istim uvjetima kao i Hrvati, bez obzira gdje zive.

Kako podnosite zahtjev?

U Australiji, obrazac zahtjeva za hrvatsku mirovinu mozete dobiti od Centrelink International Services (Centretinkova medunarodna sluzba).
Mozete stupiti u vezu sa Centrelink International Services ako trebate savjet oko podnosenja zahtjeva za hrvatsku mirovinu, a zahtjev mozete predati u svom najblizem Centrelink Customer Service Centre (Centrelinkovom uredu za rad sa strankama).

U Hrvatskoj, obrazac zahtjeva za australsku mirovinu mozete prenijeti s Internet stranice www.centrelink.gov.au (slijedite vezu "forms" (obrasci), kontaktirajte svoj mjesni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili Centretink International Services. Zahtjev za australsku mirovinu mozete podnijeti u bilo kojoj podruznici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ako zivite u nekoj drugoj drzavi s kojom Australia ima Ugovor o socijalnom osiguranju, svoj zahtjev mozete podnijeti u bilo kojem ovlastenom uredu u toj drzavi (pogledajte '"pojasnjenja" na 3. stranici).

Zahtjeve za australsku mirovinu treba podnijetj odmah jer u vecini slucajeva se ne isplacuju zaostaci, zahtjeve mozete predati do 13 tjedana prije nego sto navrsite godine za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.


nastavak/

[Vilko]

Za koju australsku mirovinu mozete podnijeti zantjev?

Ako:
ste muskarac stariji od 65 i imate 10 ili vise godina prebivanja u Austratiji, ill
zena starija od dobi za pravo na stjecanje mirovine (pogledajte "pojasnjenja")
razdoblje prebivanja u Australiji i razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj je, zajedno, dulje od 10 godina.
Mozete podnijeti zahtjev za Age Pension (Starosnu mirovinu)

================================================== ========
Ako:
ne mozate raditi zbog i invalidnosti ili ste trajno slijepi i vasa invalidnost ili sljepilo se dogodilo tijekom prebivanja u Australiji, ili ste u Australiji prebivali dulje od 10 godina,ili razdoblje prebivanja u Australiji i razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj je, zajedno, dulje od 10 godina.

Mozete podnijeti zahtjev za "Disabilyti Support pension ( invalisdku mirovinu).







nastavak/

[Vilko]

Za koju hrvatsku mirovinu mozete podnijeti zahtjev?

Ako:
ste muskarac stariji od 65 ili zena starija od 60 godina i razdoblje prebivanja u Austratiji i razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj je, zajedno, najmanje 15godina.
Mozete podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu.

Ako:
ste muskarac stariji od 60 godina ili zena starija od 55 godina i razdoblje prebivanja u Australiji i razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskoj je,zajedno najmanje 40 godina za muskarce ili 35 godina za zene.
Mozete podnijeti zahtjev za starosnu mirovinu.

Ako:
ste muskarac stariji od 60 godina,ili zena starija od 55 godina i razdoblje prebivanja u Australiji i razdoblje socijalnog osiguranja u Hrvatskojje, zajedno, najmanje 35 godina za muskarce ili 30 godina za zene.
Mozete podnijeti zahtjev za prijevremenu mirovinu.

Ako:
zbog invalidnosti ne mozete raditi s punim radnim vremenom i u Hrvatskoj imate najmanje 12 mjeseci socijalnog osiguranja, i tijekom radnog vijeka ste prebivali u Australiji.
Mozete podnijeti zahtjev za indvalidsku mirovinu.

Ako:
ste udovica ili udovac stariji od 50 godina i Vas pokojni partner je u Hrvatskoj imao/la najmanje 12 mjeseci socijalnog osiguranja, i tijekom radnog vijeka
prebivo/la u Australiji.
Mozete podnijesti zahtjev za mirovina za prezivjele(druge uzdrzavane osobe mogu ostvariti isto pravo na isplatu)


nastavak/

[Vilko]

nastavak/

Minimalno razdoblje osiguranja u Hrvatskoj za dodjelu starosne mirovine je 12 mjeseci osiguranja u Hrvatskoj.

Prijevremena mirovina se uvijek isplacuje po snizenoj stopi. Smanjuje se 23 0.34 posto za svaki mjesec za koji je zahtjev podnesen prije navrsavanja starosti za starosnu mirovinu.

0 svim pitanjima hrvatske mirovine odlucuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Ako zivite u Australiji, za vise informacija i pomoc oko podnosenja zahtjeva za hrvatsku mirovinu, mozete se obratiti na Centreltnk International Services.

Kolike cete isplate primati?

Iznos Vase australske mirovine se temeiji na Vasem:
- prihodu i imovini (uklju£uju6i svaki iznos hrvatske mirovine koju mozda primate), i
• razdoblju prebivanja u Australiji izmedu 16 godina zivota do starosti za starosnu mirovinu. Od Ministarstva za useljavanje, Centrelink moze dobiti podatke o Vasem izbivanju iz Australije nakon 1994. Te podatke mozemo primijeniti kod obrafiunavanja isptata, kako bi bile tocne.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje 6e obracunati Vase pravo na hrvatsku mirovinu. To ce se temeljiti na razdoblju Vaseg hrvatskog socijalnog osiguranja, a moze ukljuciiti i dio Vaseg prebivanja u Australiji.

Pojasnjenja

Kontakt podaci Hrvatskog zavoda la mirovinsko osiguranje:

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Sredisnja sluzba
Ul. A. Mihanovica 3
10000 Zagreb
CROATIA
Telefon: +38 514595 500
Telefaks: +38 514595 066
Internet stranica: www.mlrovinsko.hr

Godine za stjecanje prava na starosnu mirovinu:
To su godine starosti za pravo na australsku Age Pension. Za muskarce je to 65 godina. Za zene, trazena starosna granica varira ovisno o datumu rodenja, prema ovoj tablici.

Datum rodenja:
Prije 1. srpnja 1944...................................vec imate pravo
1. srpanj 1944. do 31. prosinac 1945..................63.1/2
1. sijecanj 1946. do 30. lipanj 1947.....................64
1. srpanj 1947. do 31. prosinac 1948...................64.1/2
1. sijecanj 1949. i kasnije..................................65

Drzave potpisnice ugovora

Australija je sklopila ugovore s vise drzava, ukljucujuci Austriju, Belgiju, Kanadu, Cile, Hrvatsku, Cipar, Dansku,* Njemacku, Irsku, Italiju, Maitu, Nizozemsku, Novi Zeland*, Norvesku, Portugal, Sloveniju, Spanjolsku, Svicarsku i SAD.* Ovom popisu ce se dodavati druge drzave, kad se s njima potpisu ugovori.
* Ove drzave ne prihvacaju australske zahtjeve prema drugim ugovorima.

nastavak/

[Vilko]

nastavak/

Za daljnje informacije

Ako zelite vise Informacija, besplatnu pomoc i savjete, obratite se na Centrelink International Services.
• Nazovite 131673 iz bilo kojeg dijela Australije.
Opaska: pozivi s kucnog telefona iz bilo kojeg dijela Australije na Centrelinkove brojeve koji pocinju s "13", naplacuju se po fiksnoj cijeni. To se moze razlikovati od cijene mjesnog poziva, te varirati ovisno o pruzatelju telefonskih usiuga. Pozivi izjavnih govornica ill s mobitela, mogu se naplacivati prema duljini poziva i po visoj tariff.
• izvan Australije nazovite +613 6222 3455. Mozete se obratiti operateru svoje mjesne medunarodne centrale i dogovoriti da nama naplate cijenu tog poziva. Osim toga, preko nekih australskih telefonskih kompanija mozete izvana besplatno nazvati broj u Australiji.
• Email [email protected]
Opaska: elektronska posta nije siguran nacin komuniciranja.
• Telefaks+613 6222 2799.
• Pismeno: GPO Box 273. Hobart, Tasmania 7001, Australia.


Odricanje odgovornosti

Informacije navedene u ovoj publikaciji su predvidjene samo kao vodic kroz raspolozive isplate i usluge.

Sto je Vasa odgovornost?
• Sami snosite odgovornost da odlucite zelite li podnijeti zahtjev za isplatu, te podnijeti zahtjev imajuci u vidu svoje specificne okolnosti.
• Ove informacije su tocne u srpnju 2008., ali naravno moze doci do promjena. Ako ovu publikaciju Citate nakon tog datuma, sa Centrelinkom proyjerite jesu li i dalje tocne.

Od kojeg dana poclnju Isplate?
Vecina drzavnih isplata pocinje na ili nakon dana podnosenja zahtjeva. Dakle, sto prije podnesete zahtjev to cete brze primiti isplate.
Sto u slucaju ako poslujete preko trece stranke?
Mozda se raspitujete ili poslujete s trecom strankom, koja ne pripada Centrelinku. U takvom slucaju, molimo zapamtite da Centrelink nije ovlastio niti jednu trecu stranku za davanje informacija ili savjeta u svezi isplata.

The end/Kraj

[Vilko]

A sta je napisano prije mojih misljenja!



Generalno se može reći da su djedovi i bake, ukoliko u pravilu djeluju u skladu s obiteljskim zahtjevima, dragocjeni odgajatelji i članovi obitelji.

Piše: Lucija K. PETROVIĆ
Iskreno, za svoju bih djecu učinila sve , kaže jedna gospođa. I tu ne bi bilo ništa čudno da se ne radi o starici sa 65 ljeta, koja i pored toga što ima dvije kćeri, isto toliko zetova, troje unučadi i manji stan u Zagrebu, razmišlja je li sebična zato što traži malo životnog prostora – svoj krevet, svoj prozor i pogled u kojemu uživa četiri desetljeća i što se ne može prisiliti na odluku, koju svi od nje očekuju, da ode živjeti u starački dom.

Dapače, u pismu adresiranom na jednu od dnevnih novina, ona piše:
Osjećam grižnju savjesti što im (misli na djecu, prim. a.) ne pomažem sada kada im je možda najpotrebnije. Pitam se nije li moj strah od preseljenja pretjeran, jer su mnogi sretni u domu. Barem tako pričaju. No, ja sam vezana čak i uz pločice u svojoj kuhinji, jer svaka od njih ima svoju priču, a to je nešto što moja djeca ne mogu razumjeti, pa im o tome ne želim ni pričati.
Riječima punim gorčine ova se starica pita treba li uz to što čuva unučad, skuha ručak, stoji uvijek na usluzi svojoj obitelji učiniti i ono posljednje – izabrati starački dom da bi oni bili sretni. Ili bolje rečeno, ima li pravo na svoju mirnu, sretnu starost?

Ovakvih primjera ima mnogo. O njima se 1. listopada, na Međunarodni dan starih osoba, nije mnogo pričalo. Ovaj datum su u Bosni i Hercegovini, kao i mnoge druge, za obične ljude, bitne dane, obilježile tiskovne konferencije za novinare. Uglavnom se pričalo o Programu kućne njege za osobe kojima je ta pomoć neophodna. I to sve pod motom Starenje počinje rođenjem . Nažalost, mnogo je sinova i kćeri zatvorilo oči pred činjenicom da su im roditelji sami u hladnim stanovima, da su im želuci više gladni nego siti, i to sve zato što žele svojoj djeci ostaviti stanove, u kojima oni možda nikada neće živjeti. A prije svega su željni ljubavi upravo svoje djece.

vvk

[Vilko]

Umirovljenici u Americi sve stariji i sve uposleniji!




Zanimljivosti iz Amerike govore o jednoj doista zanimljivoj, ali i upozoravajućoj temi – mirovinama, odnosno sve manjim izgledima da Amerikanci uživaju u nečemu što im je do jučer bilo tako dostupno i normalno.

Ljetu je kraj. Vrijeme je za povratak na posao. Ove tvrdnje vrijede ne samo doslovce, nego, barem za neke, još i više metaforički. Mnogi Amerikanci koji su već zakoračili u mirovinu, vraćaju se na posao, a oni stariji od 50 godina postaju sve svjesniji da će raditi znatno dulje nego što su zamišljali još pred kratko vrijeme.

Pad vrijednosti dionica samo je jedan od razloga koji su doveli do takvog stanja. Promjene zakona koji se odnose na sustav državne zajamčene mirovine, sve škrtija mirovinska izdvajanja američkih korporacija, te drugi ekonomski i društveni čimbenici udružili su se i rezultirali jedinstvenom posljedicom - Amerikanci će sve duže čekati do mirovine, a u svojim "zlatnim" godinama dobivat će sve manje "zlata" kroz mirovinske čekove.

Što se tržišta dionica tiče, ono zaista jeste na vrijednosti izgubilo astronomske svote: između ožujka 2000. i kraja 2001., iz ukupne vrijednosti tržišta dionica doslovce je isparilo oko 5 bilijuna dolara. Međutim, brojke pokazuju da većina Amerikanaca ima vrlo skromnu imovinu u dionicama. Ustvari, prema podacima s kojima raspolaže američka Središnja banka, četrdeset posto populacije, u dobi od 55 do 64 godine, uopće ne posjeduje dionice. Kod onih koji se primiču mirovini, a imaju dionice, prosječni portfolio iznosi 47 tisuća dolara.

vvk

[Vilko]

Ono što gotovo najviše pogađa perspektivne umirovljenike je uporno, ali sigurno nestajanje takozvanih mirovinskih programa s definiranim isplatama koje su ranije nudile američke kompanije svojim uposlenicima, a koje su jamčile točno određene mjesečne iznose mirovine.

Sada, sve češće poslodavci u privatnom sektoru nude mirovinske programe u kojima kompanije obećaju da će uplaćivati određene iznose u mirovinske fondove, ali uposlenici nemaju nikakvih jamstava o veličini svog budućeg penzijskog čeka.

Ustvari, kako pokazuju najnoviji podaci, usporen oporavak američkog gospodarstva malim i srednjim kompanijama jako je otežao pružanje ikakvih mirovinskih programa njihovim uposlenicima. Među uposlenicima u dobi od 21 do 64 godine, samo ih 52 i pol posto sudjeluju u mirovinskim programima koje nude kompanije. Znači gotovo polovica ih za svoju buduću mirovinu ovisi samo o zajamčenom čeku državnog mirovinskog fonda.

U idealnom svijetu, pojedinci bi svoje mirovine iz fondova kompanija uvećali pomoću vlastitih ušteđevina. Ali, s troškovima sveučilišnih školarina koji rastu po stopi od 6 posto godišnje i medicinskih usluga koje postaju skuplje svake godine za 8 posto, mnogim Amerikancima štednja postaje problem. Oko 15 posto ih nema nikakve ušteđevine za mirovinu, a 60 posto ih ima za mirovinu ušteđeno manje od 100 tisuća dolara. To jeste možda dovoljno za neke siromašnije zemlje, ali ne i za Sjedinjene Države!

vvk