Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.02.2013., 11:34   #241
Thumbs up

Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Ovo sa krumpirom mi se sviđa i sigurno ću posaditi pod slamu. Jedino me zanima kakav je početak. Sve se to posloži kao što veli Biljka iiiii jel se onda sve dobro namoči i tako ostavlja ili kojim ritmom se zaljeva na početku.

A što se tiće mreže za zasjenjivanje gredica salate - ovo je super ideja - rješenje za mene: http://www.pvcplans.com/trellis.htm i sad mi se čini da i nije sve tak teško kako se čini.
bok!Ovo sa sjenom za salatu ti je baš dobra ideja-probaću na proljeće,mogu po tome i mahune i krastavci.
jezic is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 11:46   #242
Quote:
jezic kaže: Pogledaj post
bok!Ovo sa sjenom za salatu ti je baš dobra ideja-probaću na proljeće,mogu po tome i mahune i krastavci.
bez oranja i kopanja , sam uzgajao jagode na foliji , krastavce na foliji sa mrežom na stupovima i crijevom za navodnjavanje ispod folije .

Dio toga što neki propagiraju je za rekreaciju i odmor . Ako se radi za novac i proizvodnju za tržište priča je drugačija . Moja obitelj proizvodi dio za vlastite potrebe , dio poklonimo , dio prodamo .

Prošle godine problem je bio sa visokim temperaturama koje su bile uzrok da se plodovi ne zametnu unatoč navodnjavanju i oprašivanju od kukaca . To sam imao ja i više ljudi koje poznajem .
posavac55 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 11:52   #243
Točno, isti slučaj kod mene.
Što se tiče rada na slami, ide ovako, naneseš slamu u potrebnoj debljini, onda se tamo gdje idu flanci napravi mala rupa(otvori se slama) i flanac posadi u zemlju, vrati se slama da flanci vire van i malo zaliješ da se zemlja primi oko korijena. Samo bojim se da ove godine neće biti slame, ili će biti paprena cijena. Jer prošle godine nije bilo dovoljno otkosa trave zbog suše.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 11:57   #244
Komar, ono sa pvc cijevima je preskupo, i ako će biti suša, pola toga neće uspijeti jer krastavci trebaju vodu. Kako mi imamo free vodu, ja sam prošle godine i po suši zalijevao i svi su krastavci bili lijepi debeli puni vode i mesa, što ovdje ne bi bio slučaj. Za 4 m mreže bilo mi je dovoljno 2 jača stupa od agacije i jedan potporanj u sredini, i krastavaca ko blata.
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 12:38   #245
Prošle sam godine sve klasično posadila i onda ogrnula sve suhom travom. Mahune su me posebno veselile uz paradajz - od prvog branja do mraza to je samo raslo, raslo i raslo a ja sam pobirala. Uz zaljevanje sa biljnim gnojivom to je bila milina. Drugo je bilo zadovoljavajuće.

http://img827.imageshack.us/img827/3...ive2012002.jpg

Nisam se proslavila sa salatom i krastavcima jer ih je sunce pržilo!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 16:23   #246
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Samo bojim se da ove godine neće biti slame, ili će biti paprena cijena. Jer prošle godine nije bilo dovoljno otkosa trave zbog suše.
diabolica...nisi utvrdio gradivo.
objasni kako neće biti slame zato jer nije bilo dovoljno otkosa trave.
pokošena trava nakon sušenja nije slama već sijeno. slama je stabljika žitarica (pšenica, ječam, raž, zob, tritikale...).
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 17:37   #247
Da točno da se životinje hrane prvenstveno sa travom, a slama im služi za stelju i prehranu, pa su seljaci u nemogućnosti nabave travnih otkosa koristili sve što se nađe na tržištu. A cijena kocke slame, je bila 10 kn , sad je 20. I ako je još uopće ima. Ovi moji su se baš tužili da se moraju voziti sa traktorima na neke livade koje nikad prije nisu kosili za travu jer u svojoj bližoj okolici nisu imali dovoljno travnatih površina zbog suše.
Danas gledam sjeme kuruze, Pajdaš je nekakvih 400 i nešto, a sjećam se da sam ga ja kupio prošle godine za 360, mislim. Pitam zašto je takva cijena, kaže jer je prošlogodišnji urod zakazao.
Bojim se da ćemo ove godine oguliti papke.....
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment

Zadnje uređivanje diabolica : 26.02.2013. at 17:39. Reason: Tak mi se malo editiralo....
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.02.2013., 17:42   #248
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Komar, ono sa pvc cijevima je preskupo, i ako će biti suša, pola toga neće uspijeti jer krastavci trebaju vodu. Kako mi imamo free vodu, ja sam prošle godine i po suši zalijevao i svi su krastavci bili lijepi debeli puni vode i mesa, što ovdje ne bi bio slučaj. Za 4 m mreže bilo mi je dovoljno 2 jača stupa od agacije i jedan potporanj u sredini, i krastavaca ko blata.
Nisam mislila graditi sustav za navodnjavanje ovaj civilizirani jer tam nemam pumpe, struje, a kakve imam susjede odnijeli bi sve kablove i dr..... u vrtu koristim kantu za smeće zelenu koju komunalac neće čistiti i tu mi se namaću koprive, lavanda i dr. te sve zaljevam ručno. Krastavci i salata su bili na dijelu vrta gdje je cijeli dan sunce pa su se spržili, pojeli mi nešto tek za dušu! Očekujem da će mi mreža biti od koristi. Ono pvc mi je samo mustra kako ću napraviti od letvi/dasaka držalo za mrežu ak MM nebu imao vremena ili volje to napravit. Tak se sve skupa onda može dignuti i prenijeti na drugu gredicu. Ono na slici mi je super za cvjetnjak - kraj toliko zemlje ne mislim u teglama saditi krastavce!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.02.2013., 19:01   #249
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Ako je nadzemna masa biljke dovoljno razvijena, onda će i podzemni plod (krumpir) biti veći.
Jednostavnije, ako ti je hladno, pojačaš grijanje i onda ti je toplije.
Tako i kod biljaka. Ako im daš više lisne mase, one će tu energiju lista, preusmjeriti u konačnici u veći plod. Krumpir, papriku, bilo što.
Jedina razlika kod krumpira je to što pod slamom PLOD, nemora trošiti energiju na "kopanje pod zemljom, za razvitak (veličinu)"
I zato, kod konvecionalne sadnje krumpira, zemlja mora biti rahla (izfrezana) i dati će veći krumpir.
Jedne godine (u prošlom životu moji su na vrt bacili kompost od šampinjona) izrasla je cima od krumpira visine metar i pol, ali na žalost u toj šumi zelenila nije bilo nešto naročito ni po količini ni po veličini gomolja.

Postoji nekoliko prirodnih načina da se interakcijom s drugim biljkama populacija krumpirove zlatice drži pod kontrolom na onoj razini koja neće znatno utjecati na urod.

HREN • Uz krumpir posaditi red hrena, miris hrena odbija krumpirovu zlaticu. U našem eko-uzgoju blizinom hrena vrlo uspješno štitimo nasad krumpira. Posađen je red hrena udaljen pola metra od ruba krumpirišta širokog 3 metra. Gustoća sadnje između pojedinačnih biljaka hrena u redu je 1,5 metra. Patliđan također uspješno štitimo hrenom posađenim unutar reda između patliđana na otprilike svakih 4 metra i do sada nismo primjetili niti jednu zlaticu na patliđanu kojeg inače vrlo rado napadaju.

KAMILICA • Kamilica ispušta tvari koje zlatice ne vole, posađena s krumpirom smanjuje broj zlatica u nasadu.

RABARBARA • Smeđi smrdljivi martin prirodni je neprijatelj ličinki zlatice. U blizini nasada krumpira posadite rabarbaru, martini se vole gnijezditi na cvijetu rabarbare, tako ćete povećati njihovu brojnost u vašem uzgoju. Obratite pažnju na činjenicu da je rabarbara trajnica, na jednom mjestu može ostati i 20 godina. Ako krumpir u plodoredu selite po parceli rabarbaru posadite na mjestu koje će uvijek biti blizu nasada krumpira. Rabarbari se u uzgoju u pravilu odstranjuje cvijet da cvatnja ne iscrpljuje biljku, ali biljku koju ste posaditi za zaštitu krumpira ostavite da cvate.

sa www.prirodna-hrana.info
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.02.2013., 19:46   #250
Quote:
komar kaže: Pogledaj post

HREN • Uz krumpir posaditi red hrena, miris hrena odbija krumpirovu zlaticu. U našem eko-uzgoju blizinom hrena vrlo uspješno štitimo nasad krumpira. Posađen je red hrena udaljen pola metra od ruba krumpirišta širokog 3 metra. Gustoća sadnje između pojedinačnih biljaka hrena u redu je 1,5 metra. Patliđan također uspješno štitimo hrenom posađenim unutar reda između patliđana na otprilike svakih 4 metra i do sada nismo primjetili niti jednu zlaticu na patliđanu kojeg inače vrlo rado napadaju.


sa www.prirodna-hrana.info
Što Vam znači eko - uzgoj ? Hren je trajnica koji na istom mjestu živi više godina i širi se poput korova . Moja obitelj proizvodi dio povrća za svoje potrebe , dio prodamo , dio poklonimo . Đubrenje zemlje je sa konjskim stajnjakom kojeg mi da jedna obitelj koja ne radi zemlju , navodnjavanje sa prirodnim padom , krastavci na foliji i mreži .

Sa čime štitite krastavce , paradajz , mahune i krumpir od plamenjače ?

To je u Slavoniji bolest u šestom mjesecu kada budu kiše i sparina .
posavac55 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.02.2013., 21:58   #251
Protiv krumpirove zlatice najbolji su palidžani. Zlatice ih obožavaju, bolji im je od krumpira pa sve odu na njega...a na krumpiru tu i tamo koja.
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.02.2013., 22:34   #252
Quote:
posavac55 kaže: Pogledaj post
Što Vam znači eko - uzgoj?
Sa čime štitite krastavce , paradajz , mahune i krumpir od plamenjače ?
To je u Slavoniji bolest u šestom mjesecu kada budu kiše i sparina .
Ovaj tekst sam uzela sa neta pa tako tam se naglašava eko-uzgoj. Sama pokušavam bez umjetnih gnojiva i pesticida uzgojit ono kaj jedem. Susjeda mi se zakljinje da nikada s ničim ne tretira svoj vrt osim sa koprivom i preko lista i preko korjenja uz dobar stajski gnoj u obradi zemlje za sadnju. A paradajz i sve drugo je OK.

Ja sam kupila bordošku juhu - ima za kupiti u poljoapotekama gotovo i ako ne pošpricam jednom - dvaput u početku onda izgubim puno paradajza. Djed je sam radio galicu i vapno, a baka je špricala paradajz, krumpir i krastavce u tom periodu, pa tako i ja. Neznam njihovu recepturu pa zato kupim gotovo. Mahune samo špricam izvana sa čajem od koprive - lavande. Na 500 m uokolo nema nikakvog vrta tako nemam boleština osim vlage, podzemnih štetnika i prženja sunca. Dal će mi mreža za zaštitu od sunca dati više krastavaca i salate - vidjet ću
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2013., 20:40   #253
Quote:
Biljka112 kaže: Pogledaj post
Protiv krumpirove zlatice najbolji su palidžani. Zlatice ih obožavaju, bolji im je od krumpira pa sve odu na njega...a na krumpiru tu i tamo koja.
to vuk sit i koza cijela!

Nađoh nešto mudrosti o mreži za zasnjenjivanje:

Upravljanje sunčevim spektrom način je da se u biljkama poboljša ili kontrolira:
- vegetativni rast i veličina biljke
- grananje i patuljasti rast
- vrijeme i kvaliteta cvatnje
- plodonošenje i obojenost plodova
- sadržaj šećera i kiselina
- pogotovo u voću
- sprečava se palež
- smanjuje se trošak vode za navodnjavanje

Upotreba kromatiranih mreža za zasjenjivanje ima pozitivan ekološki i ekonomski utjecaj na proizvodnju. Nema primjene fitoregulatora i drugih kemijskih sredstava, a posao oko rezidbe i prorjeđivanja znatno je smanjen.

Mijenjanje kvalitete sunčevog svjetla korištenjem obojenih mreža: istraživanja su pokazala da crvene i žute mreže u proizvodnji stimuliraju vegetativni rast i vigor biljaka. Plave mreže potiču patuljasti rast, sive povećavaju grananje i grmolik izgled te smanjuju veličinu lista.

(http://www.savjetodavna.hr/adminmax/...TEN_183184.pdf)
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2013., 15:01   #254
evo ja sad ovako malo upadam...naime imam ogromno zemljište na kojem nikada nije ništa sađeno...ono skroz ekološki,zemljište je uz šumu daleko od ceste,zemlja je crnica,mirisna i mekana...divota

i stalno mislim tamo imati veeeliki vrt sa svime i svačime,organsko uzgojeno ali imam problem,to je na drugom kraju države i ja tamo mogu dolaziti svaki 2 mjesec

pa što mislite da ovo proljeće,pokosimo i napravimo reda,zasadimo i stavimo 10 ak cm slame?

hoće li nam se trud isplatiti?ako nam ono što rodi ne poberu prolaznici i ne pojedu divlje životinje ima li šanse da vrt uspije ijako nas ne bude tamo 2 mjeseca?

pročitala sam knjigu vrt bez motike,kao i revolucija jedne slamke ali nigdje ne piše kako početi?pokositi travu pa zasaditi?ili staviti slamu pa čekati par godina da prestanu rast korovi,hmm to mi nije jasno,zna li netko?
__________________
"Svijet je ogledalo:Pogledaj u njega, i ono će ti vratiti tvoju sliku."
-KLEOPATRA is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2013., 15:04   #255
Ako Vas neće biti dva mjeseca nemoj računati na plodove povrća.
Možeš pokušati sa češnjakom, lukom i krumpirom i blitvom.
Ovo kažem jer sam to povrće zasadio i uopće ga nisam dirao dok nije došlo vrijeme za ubiranje "plodova".
Je da je češnjak bio manji i luk, ali je preživio.

Ako je lovno područje još veći je problem.

Kolika je površina toga?
Da zasadiš lješnjak ili nešto slično.
__________________
...you want it darker...
Ztisa is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2013., 17:20   #256
Quote:
-KLEOPATRA kaže: Pogledaj post
evo ja sad ovako malo upadam...naime imam ogromno zemljište na kojem nikada nije ništa sađeno...ono skroz ekološki,zemljište je uz šumu daleko od ceste,zemlja je crnica,mirisna i mekana...divota

i stalno mislim tamo imati veeeliki vrt sa svime i svačime,organsko uzgojeno ali imam problem,to je na drugom kraju države i ja tamo mogu dolaziti svaki 2 mjesec

pa što mislite da ovo proljeće,pokosimo i napravimo reda,zasadimo i stavimo 10 ak cm slame?

hoće li nam se trud isplatiti?ako nam ono što rodi ne poberu prolaznici i ne pojedu divlje životinje ima li šanse da vrt uspije ijako nas ne bude tamo 2 mjeseca?

pročitala sam knjigu vrt bez motike,kao i revolucija jedne slamke ali nigdje ne piše kako početi?pokositi travu pa zasaditi?ili staviti slamu pa čekati par godina da prestanu rast korovi,hmm to mi nije jasno,zna li netko?
Na žalost, nema koristi od te zemlje. Prerijetko ste tamo a vrt treba održavati. Ako posijete ili posadite povrće, za dva mjeseca će ga zagušiti korov. A vjerojatno će patiti zbog nedostatka vode.

Postaviti slamu nikako nije loše, ali slama neće spriječiti rast korova već ga samo malo uspori.

Čak i da se uspije uzgojiti neka količina povrća, to bi pobrali prolaznici.
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2013., 22:34   #257
Quote:
-KLEOPATRA kaže: Pogledaj post
pročitala sam knjigu vrt bez motike,kao i revolucija jedne slamke ali nigdje ne piše kako početi?pokositi travu pa zasaditi?ili staviti slamu pa čekati par godina da prestanu rast korovi,hmm to mi nije jasno,zna li netko?
Mi smo počeli sa košnjom i štihanjem kao u stara dobra vremena, pa nakapanjem, usitnjavanjem - a da smo platili mogli smo dati izorati i pofrezati... a uz gnojenje i kompost, te pokrivanje sa travom (jer nismo kupovali slamu pošto imamo puno trave iz voćnjaka) zemlja je postala fina, sipka, crna i sad sa onim vilama prozračim-štiham i sve sadim bez problema i sve prekrivam. Vadim godinama rukama svaki korjen, žilu, korov tako da mi je vrt čist od nepoželjnih biljaka uglavnom.

Ja radim posao koji baš i nije potrebam - a to je da u proljeće cijeli vrt povućem sa zubljama ostatke trave i lišća u kut vrta sve obradim - pokupim korjenje i dr., posadim te ponovo pokrivam travom. Naravno ono što je od jeseni na gredicima kao npr. mrkva, peršin, luk, češnjak... ne diram. To je stvarno posao koji se radi samo ako sadiš za sebe - nitko nebi bio toliko lud da tako obrađuje zemlju za uzgoj na veliko.

Ako obrade, zasade i ne dolaze na zemlju profesionalci poljoprivrednici - sumnjam da bi mogli uspješno ubirati plodove. U prirodi kroz vrijeme se svašta događa i ostavlja tragove na naše usjeve i biljke ili traži naše intervencije da bi imali što brati. Za sada uživajte drugačije u svojoj prirodi - a sadite tek kad odlučite više vremena posvetiti baš obradi i uzgoju.

Autorica knjige "vrt bez motike" napisala je mnoge stvari koje je sama s lakoćom rješavala u svom vrtu, vjerujem da je prije toga stvorila neke preduvjete kako bi joj sve tako dobro i bogato raslo - za koje se mi valjda moramo sami izboriti ili usvojiti sasvim njene navike rada - što je meni isto teško jer imam svoj limitator estetike, kvalitete i svrsishodnosti što u vrtlarskoj praksi je možda smetnja.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2013., 22:43   #258
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Danas gledam sjeme kuruze, Pajdaš je nekakvih 400 i nešto, a sjećam se da sam ga ja kupio prošle godine za 360, mislim. Pitam zašto je takva cijena, kaže jer je prošlogodišnji urod zakazao.
Bojim se da ćemo ove godine oguliti papke.....
Kod mene poljoprivredne trgovine još uvijek ne daju ništa u prodaju za ovu godinu - čak ni peletirani gnoj, ni sjeme, ni zemlju za cijeće, glistal - mislim da svi čekaju nove cijene pa će onda sve staviti na police jer sam vidjela u skladištu izdaleka da imaju pune police i dobre zalihe... htjela sam se u ove snježne dane pripremat za cvijeće - pa sam morala u velike centre.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2013., 00:01   #259
Quote:
-KLEOPATRA kaže: Pogledaj post
pa što mislite da ovo proljeće,pokosimo i napravimo reda,zasadimo i stavimo 10 ak cm slame?

pročitala sam knjigu vrt bez motike,kao i revolucija jedne slamke ali nigdje ne piše kako početi?pokositi travu pa zasaditi?ili staviti slamu pa čekati par godina da prestanu rast korovi,hmm to mi nije jasno,zna li netko?
Meni se kao žilava vrsta (gotovo kao korov) pokazala cherry rajčica, posebno ona sa manjim plodom, u kombinaciji sa slamom oko stabljike.
Pipo is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2013., 14:26   #260
ljudi,imam pitanje!prošle godine sam počela raditi vrt,i ubio me korov,koji je neprestano bujao-čak i po onoj suši,tako da sam više vremena potrošila čupajući,nego radeći na pravim biljkama...i sad vidim da vi pričate o tom nekom malčiranju...zanima me kada se stavlja slama gore,čim posadim sjeme ili??i koliki sloj stavljam??jel mi sad uopće kasno stavljati slamu???hvala
Ti Na is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:55.