Zašto mi u svemiru ne padamo?

[manchild]

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

[Diego Rivera]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

Jel trolaš ili?

Sva tijela i strukture u svemiru (uključujući i Zemlju i Mliječnu stazu) 'padaju' u smjeru kojim ih vuče gravitacija drugih struktura. Zemlju najviše vuče Sunce, ali je ta sila u ravnoteži s centripentalnom akceleracijom koju Zemlja ima jer se kreće brzinom cca 30 km/s po eliptičnoj putanji oko Sunca.
Cijela Mliječna staza se giba cca 40 km/ s prema nama najbližoj galaksiji Andromedi, i s njom ćemo se 'sudariti' za 4-5 milijardi godina.

[Zek0slav]

Zemlja je u istom odnosu prema Suncu kao i sateliti koji se nalaze u Zemljinoj orbiti.
Naš planet se približava Suncu i udaljava od njega. Stalno "pada" prema njemu. Obzirom da se uvijek postigne dovoljna brzina da se izbjegne pad u Sunce onda se Zemlja tako kružno održava u njegovoj orbiti.

Isto vrijedi i na puno većoj skali.

[Lee Champa]

A tko veli da ne padamo?
Jedino nemaš neku polaznu točku od koje i s čim bi mjerio!

[mestar]

Još je koncept gravitacijske privlačnosti jednostavno pojmiti, ali inercija odnosno gibanje kao stanje je, bar što se mene tiče, totalni blow mind. Znam činjenice ali cijela mi se intuicija uskomeša na to da nešto gurneš i to nikad više ne stane. Čudna je ta stvarnost oko nas.

[random101]

kak mislis pada ili ne pada, pa ovisi sve koji referentni okvir uzmes u svemiru, sam svemir nema neko srediste prema kojem bi moglo sve padati, ovisi sve o distribuciji megastruktura u njemu i medjusobnim interakcijama izmedju tih struktura

[Astrobobo]

Lee Champa kaže:

Jedino nemaš neku polaznu točku od koje i s čim bi mjerio!

Imaš, pozadinsko zračenje.

[sali]

Astrobobo kaže:

Imaš, pozadinsko zračenje.

misliš zbog doplerovog efekta da se krećemo prema najtoplijoj zoni pozadinskog, a udaljavamo od najhladnije?

[SmartFart]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

Shvaćamo.

Ljepilo, a?

[skeptik]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

Netko je bio bolestan kad se učila gravitacija?

[Roodonja]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

bolje pitanje je sta drzi mlijecnu stazu da se ona "ne razleti"...

[The Avenger]

centrifugalna sila

[Faro]

The Avenger kaže:

centrifugalna sila

U ovom slučaju to bi bila gravitacija prema centru galaksije.

[hangoverner]

Nevidljivo uže pričvrščeno za strop svemira.

[implosive]

[Khulus]

implosive kaže:

Na ovo mi suze cure od smijeha, koliko god puta gledao.

[Khulus]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

Ah da odgovor: a kamo bi "padalo"? mi na zemlju padamo zbog gravitacije, koju pak uzrokuje masa... Dakle u svemiru se tijela međusobno fizički privlače zahvaljujući masi, a udaljenost "odmaže" tj. što je veća udaljenost, privlačna sila gravitacije je slabija.

A sad, ako pitaš zašto masa i udaljenost utječu na privlačenje dvaju tijela... Ne znam zna li itko odgovor na ovo.

[implosive]

Khulus kaže:

Na ovo mi suze cure od smijeha, koliko god puta gledao.

I ja.

[PCN]

manchild kaže:

Ako je u svemiru vakuum zašto Zemlja "ne pada" i što drži Mliječnu stazu da i ona "ne pada"

nadam se da shvaćate šta želim pitati

Gdje bi trebala padati? Ako misliš na sunce, zemlja zapravo pada na sunce, samo "pada" dovoljno velikom brzinom da nikad neće doslovno pasti. Kod galaksija je druga priča, znamo da se one gibaju i da postoje skupovi i superskupovi galaksija, kakve sve sile djeluju na njihova gibanja još nije do kraja poznato, tu ulogu osim gravitacije vjerojatno igra i nevidljiva tamna tvar, širenje svemira itd.

[krena]

Diego Rivera kaže:

Jel trolaš ili?

Sva tijela i strukture u svemiru (uključujući i Zemlju i Mliječnu stazu) 'padaju' u smjeru kojim ih vuče gravitacija drugih struktura. Zemlju najviše vuče Sunce, ali je ta sila u ravnoteži s centripentalnom akceleracijom koju Zemlja ima jer se kreće brzinom cca 30 km/s po eliptičnoj putanji oko Sunca.
Cijela Mliječna staza se giba cca 40 km/ s prema nama najbližoj galaksiji Andromedi, i s njom ćemo se 'sudariti' za 4-5 milijardi godina.

Mene je uvijek zanimalo odakle tijelima u svemiru rotacija ?????
Svi se vrte manji oko većih ili oko zajedničkog težišta.
Ne vidim na koji je način došlo do rotacija ogromnih grupa čestica nakon što su se ove formirale iz energije nakon velikog praska ??

Roodonja kaže:

bolje pitanje je sta drzi mlijecnu stazu da se ona "ne razleti"...

Možda ovo: http://www.znanostblog.com/tamna-materija/

Postojanje tamna materije je prvi puta predloženo od strane Nizozemskog astronoma Jana Oorta 1930-ih kada je promatrao kretanja zvijezda u Sučevoj blizini. Budući da se galaksije nisu raspadale, on je zaključio kako mora postojati mnogo materije koja bi zadržala zvijezde od odlaska iz centra galaksija. Oort je pretpostavio kako u Sunčevoj blizini postoji tri puta više tamne materije od one koja nam je poznata.

Jači dokazi došli su kasnije kada su astronomi (Rubin, Freeman, Peebles i drugi) mjerili rotacijske krivulje galaksija. Proučavanjem rezultata, astronomi mogu pretpostaviti kako je tamna energija raspodijeljena.

Proces radi ovako: Newtonov zakon gravitacije kaže kako zvijezde koje kruže u blizini centra galaksije dramatično usporavaju kada se udaljavaju od centra. Ali rotacijske krivulje galaksija su ‘plosnate’, što znači da zvijezde kruže oko svoje osi stalnom brzinom, neovisno o tomu koliko su udaljene od centra. Najlogičnije objašnjenje za ovo je da masivne sferne oreole tamne materija okružuju vidljivu materiju u galaksijama.

Ostali dokazi o postojanju tamne materije dolaze iz proučavanja galaktičkih skupova. Također u tridesetim godinama 20. stoljeća američki astronom Fritz Zwicky zaključio je kako su brzine galaksija mnogo veće od očekivanih. Mjerenja je obavio na zviježđu Berenikina kosa (skup Coma) uz pomoću Dopplerovog efekta ,te zaključio kako su brzine 10 do 100 puta veće od očekivanih.