Formiranje cijene pšenice

[Göttspöđä]

Nisam štel zvučat patronizirajuće, NHF ?
Govorim o sjemenu za reprodukciju jer će ono najesen u tlo, a pritom zdravstveno stanje i vitalnost nije za zanemariti.

[Frasier]

sacma kaže:

Da ali u Hrvatskoj opet postoje veliki viškovi koji su proizvedeni zbog stihiske i neplanske proizvodnje.Kakvo god vreme bilo viškovi i uvoz snižavaju cenu.

Ako je ovaj podatak točan viškovi postoje i izvan Hrvatske
http://www.poslovni.hr/122688.aspx

"Svjetsko tržište suočeno je sa 195 milijuna tona viška pšenice, za očekivati je da će na europskim burzama cijena uskoro zaroniti ispod 0,75 kuna za kilogram, procjenjuje Božidar Gorup, vlasnik tvrtke Gorup koja je nakon Agrokora i Granolia treći najveći izvoznik žitarica."

[sacma]

Da to je istina jer kao što sam već napisao mi smo jako,jako mali i sitni kada pogledamo druge (npr. Ukrajina i sl.).Viškovi postoje ne kao viškovi pšenice za prehranu ljudi (Afrika i Azija bi to progutale bez problema) nego kao burzovni materijal jer nema dovoljno kupaca tj. veća je ponuda od tražnje pa cene padaju a još će padati po mojoj proceni na 60-65 lipa.A u tom grmu leži zec i kod pregovora ministarstva sa udrugama proizvođača.Ministarstva drže stranu otkupljivačima i uvoznicima,imaju slične procene o kretanju cena, pa i sve priče o vezanju cene pšenice sa cenom na Budimpešti znači samo pogodovanje otkupljivačima.Šteta što nemamo svoju burzu tek bi onda moglo da bude pravo tržište koje bi se brzo samoreguliralo pa više nebi bilo ovakvih priča.

[somied]

Sto bi ti pomogla burza u Hrvatskoj? Bi malo, ali nebi bilo utjecaja na cijenu. Nemoze biti znacajne razlike u cijeni psenice na te dvije burze.

[shteva]

Frasier kaže:

Ako je ovaj podatak točan viškovi postoje i izvan Hrvatske
http://www.poslovni.hr/122688.aspx

"Svjetsko tržište suočeno je sa 195 milijuna tona viška pšenice, za očekivati je da će na europskim burzama cijena uskoro zaroniti ispod 0,75 kuna za kilogram, procjenjuje Božidar Gorup, vlasnik tvrtke Gorup koja je nakon Agrokora i Granolia treći najveći izvoznik žitarica."

Sto volim ovakve pametnjakovice....

psenicom se trguje na burzi i to preko futuresa s velikim polugama....

kad je tak pametan i zna da ce cijena padati nek shorta koji ugovor i zaradi vise nego s tom trgovinom cistom....

[somied]

Upravo tako.
Obicno kad pocnu strucnjaci vikat da ce cijena pasti, treba kupiti.
Samo kazu da trziste moze duze ostat iracionalno nego sto ti mozes ostat solventan.

[sacma]

somied kaže:

Sto bi ti pomogla burza u Hrvatskoj? Bi malo, ali nebi bilo utjecaja na cijenu. Nemoze biti znacajne razlike u cijeni psenice na te dvije burze.

Burza nebi uticala na cenu ali bi izbilo svima mogućnost da prave razne sprdnje u vreme žetve.Burzovna cena je pokazatelj ponude i potražnje i kao takva jedina je prava,otvoreno tržište brzo bi reguliralo količine koje se seju i izbacilo bi razne nakupce i mešetare (ne burzovne,već ove naše,seoske) kojih ima u svakom selu.Kada bi poljoprivredni proizvodi bili burzovni artikal i skladišnica o kojoj je donesen zakon,imala bi smisla a poljoprivrednici bi napoklon imali načina da isfinanciraju svoju proizvodnju bez kredita koje je skuplje dobiti nego otplatiti.A burzovno poslovanje poljoprivrednim artiklima nateralo bi i državu da promeni način poticanja poljoprivrede što bi donelo ogromne uštede državi a bolje poticaje poljoprivrednicima.

[somied]

Tu se slazem. Uvodjenje reda na trzistu i pojacavanje konkurencije uvijek ide na ruku postenih i vrijednih, a na racun parazita.

[Makyme]

i naravno treba okrupnit zemlju i malo prorijedit poljoprivrednike. kad bude svaki poljodjelac radio 200(100) i više hektara onda će tek biti konkurentan, a ne ovako, radi 30ha i želi živit od toga, e pa nejde.

[sacma]

Da je 30 pa još i nekako ja znam neke i sa manje.Ali ovo se odnosi samo na rartare da se razumemo.

[AnArki]

pozdrav
osobno obrađujem oko 240 hektara zemlje i ove godine sam imao 90 hektata ječma i 30 hektara pšenice
podsjetio bi da je prošle godine cijena pšenice bila 1.5kn za kilogram a troškovi su tada po kilogramu bili oko 1.2kn, a državna tvrtka Petrokemija kutina je ove godine digla cijene gnojiva za više od 30% i tako je tražena cijena ove godine došla na 1.25kn.
Slažem se sa vašim konstatacijama da u svijetu ima viškova noooo hrvatski ratari ne traže cijenu od 1.25 zato što su nestručni i imaju male prinose već zato što im je njihova država nabila ogromne ulazne troškove (gnojivo, gorivo, carina na zaštitna sredstva).
Ministarstvo je obećalo isplatu 750kn pomoći po hektaru, pazite isplatu po jedinici površine, dakle jednako dobiva onaj koji je proizveo 7 tona i onaj koji je proizveo 5 tona, želim reći da jedan po kilogramu dobiva pomoć od 9-10lipa a drugi 15-20 lipa, direktno poticanje loših proizvođača a uporno se naglašava nekakva želja za kvalitetnom proizvodnjom. Ministarstvo obećava pomoć od 750kn po hektaru a još nisu isplatili ni cijeli poticaj za ovo žito, dakle trebali bi vjerovati da ćemo dobiti tu pomoć a još nismo dobili ni nešto što smo po zakonu trebali dobiti do kraja 5. mjeseca?
Novih prosvjeda neće biti, jer je agrokor podmitio trojicu ljudi koji su vodili prosvjede sa 1,10kn po kilogramu za njihov urod a Mavroviću su iz konzuma(agrokor) zaprijetili da će mu izbaciti sve proizvode iz svojih trgovina, a u konzum on plasira 70% svojih proizvoda.
Agrokor je jedini digao otkupnu cijenu žita na 0.95kn i to je napravio tek kad mu je država isplatila cijeli poticaj(agrokor u svome vlasništvu ima oko 25000 hektara, a to je oko 250 milijuna kuna zaostataka), tj. time ih je država kupila kako bi digli cijenu žita.
I sad svi misle da je otkupna cijena žita u Hrvatskoj 0.95kn plus 750kn pomoći od države, noooo jedino agrokor u Hrvatskoj plaća 0.95kn po kilogramu i to samo onim osobama koji su sa njima ugovorili proizvodnju još u jesen, a to je ukupno oko 30% tržišta.
Zaključak je da je Agrokor u ovoj državi jači od same države, ima monopol nad ministarstvom poljoprivrede, monopol nad postavljanjem carina na određene proizvode u vremenskim intervalima kad njima odgovara, monopol nad predstavnicima seljaka....

[sacma]

E sada se opet vraćamo na tržište koje kod nas ne postoji nego postoje samo posebni interesi određenih pojedinaca i grupa koji debelo zarađuju bilo na preprodaji pšenice,na raznim carinskim pogodnostima ili prosto na poticajima.Znači zaključak ostaje da bi ratari napredovali država samo i jedino treba da organizuje tržište i kada postavi zakonske okvire da ih provodi a u ništa drugo da se nemeša.Biće nam svima bolje.

[sacma]

sacma kaže:

E sada se opet vraćamo na tržište koje kod nas ne postoji nego postoje samo posebni interesi određenih pojedinaca i grupa koji debelo zarađuju bilo na preprodaji pšenice,na raznim carinskim pogodnostima ili prosto na poticajima.Znači zaključak ostaje da bi ratari napredovali država samo i jedino treba da organizuje tržište i kada postavi zakonske okvire da ih provodi a u ništa drugo da se nemeša.Biće nam svima bolje.

P.S. Ako se to uskoro ne dogodi više nećemo živiti u Hrvatskoj nego u zemlji Agrokoriji.

[somied]

AnArki kaže:

pozdrav
...
Slažem se sa vašim konstatacijama da u svijetu ima viškova noooo hrvatski ratari ne traže cijenu od 1.25 zato što su nestručni i imaju male prinose već zato što im je njihova država nabila ogromne ulazne troškove (gnojivo, gorivo, carina na zaštitna sredstva).
...

Problem ti je sto na taj nacin nemozes argumentirat zahtjeve za vecom cijenom. S tim problemom se suocavaju i svi ostali. Kad ti cijena outputa ne pokriva cijenu inputa, logicno je smanjit proizvodnju. Gdje bi dosli kad bi svaka firma tako rezonirala? Nemogu prodat po cijeni po kojoj sam profitabilan, pa neka drzava uskoci?
Uobicajeno u privatnom sektoru firma smanji proizvodnju, a radnici zavrse na zavodu za zaposljavanje. Poljoprivredinici traze da budu privilegirani u odnosu na ostale i da im profitabilnost bude zagarantirana, na racun poreznih obveznika.
Osim toga, sa ekonomske strane, takav postupak ce samo produbit jaz, jer ce se zbog poticaja sljedece godine srusiti cijena jos vise.

[somied]

Dodatni problem sto i druge drzave rade isto, pa je sad tu jedan kaos na trzistu. Nema tu izlaza.

[Makyme]

da se i ja malo osvrnem malo na bleme....
prvi problem seljaka je to što su razjedinjeni,vidilo se i danas to..
drugi je mali posjedi i raštrkani isti,
treći je uvozni lobi,
četvrti visoki ulazni troškovi(prvenstevno cijena gnojiva zbog monopola kutinske petrokemije)
ima ih još ,al ja bi rekao da su ovi primarni
ne znam zasto ljudi rade nesto, a ne znaju dali ce im to biti plaćeno? jel ne mogu ratari naći neku firmu koja treba određenu kulturu,skolpe s njom posao i samo to rade.
ja imam dojam da svi siju prokletu pšenicu i onda kad treba prodat traže vladu da ih podmiri jer neće nitko. pa ak vam nitko ne želi dati cijenu koju tražite(za vas isplativa) zasto onda je pobogu sijete iz godine u godinu? sijte nešto drugo.nije pšenica sve što sija. to bih ja pripisao socijalističkom razmišljanju našeg ratara i nedostaku poduzetničkog duha(naravno čast iznimkama).

[somied]

A siju jer ocekuju da ce dobit poticaje... Politicari znaju biti i mudri, pa ce obecat izvan kamera da ce dati poticeja, a poslje... Dovoljno je da na predizbornom skupu kazu: "Ucinit cemo sve da dobijete fer cijenu za zito...". Onda to seljaci protumace kao sij ko lud, bit ce tu para. A poslje se mozes natezat oko toga sto znaci "fer cijena".

[sacma]

Po meni ratari bi se trebali ujediniti i jednu godinu smanjiti pšenicu,ako je moguće neposijati je uopće,pa bi onda svi vrlo brzo uvideli šta se dešava kada im cena hleba,brašna i ostalih proizvoda koji se od žita proizvode zavise od njegovog uvoza.Budite uvereni da bi vrlo brzo svi skočili kako treba poticati proizvodnju žita bez obzira na to što se to plaća od naših poreza.Poljoprivrednici nisu povlaštena kategorija ali žito,kukuruz,mleko,meso i sl. jesu proizvodi strateški važni za jednu državu a pošto nemamo naftu da imamo dovoljno novca da sve uvozimo...

[somied]

Pa iz uvoza je jeftinije... Nebi nista osjetili.
Osim par miljardi kuna viska u budzetu.

[salel]

e, upravo je to najveća zabluda.