Nova pravila igre - navodnjavanje!

[Freyra]

Gotovo da će sredina listopada, približavaju se rokovi sjetve naše najvažnije kulture, a ja u ranu zoru hodam bez čarapica, u košuljici kratkih rukava i sasvim mi je ugodno.

Svjesni smo kako više pravila ne postoje (obzirom na klimu), sve što smo naučili i znali više ne vrijedi. Dolaze nova pravila igre. Želja mi je obratiti se manjim proizvođačima, našem običnom malom čovjeku. Jeste li se pripremili za nadolazeće promjene? Hoćete li sijati pšenicu u suho tlo, nadati se kiši ili ćete pomaknuti rokove sjetve i do kada ste spremni riskirati?

Kako se čini zaradu na pšenici će moći ostvariti (kao i prošlih godina) veći proizvođači. Zanima me jeste li spremni učiniti preustroj u svojoj proizvodnji, uvesti novu tehnologiju i okrenuti se nekoj novoj kulturi, ali neka glavno pitanje bude, jesti li razmišljali o uvođenju sustava za navodnjavanje na svojim površinama. Imate li uvjete za to (financijske, izvor vode...) i jeste li upoznati sa značenjem ove najskuplje agrotehničke mjere?

Je li presudan financijski čimbenik ili je opet pitanje neuređenosti kanalske mreže i zapravo nedovoljna educiranost o važnosti ove mjere? Jasno je kako je proizvodnja povrća, voća i cvijeća bez navodnjavanja nezamisliva, ali što je s drugim kulturama koje zauzimaju velike površine, Šećerna repa ili sjemenski kukuruz?

[sivkić]

Prodaješ opremu za navodnjavanje?lol
Misliš da bi netko bio dovoljno lud da navodnjava hektare i hektare pšenice,kukuruza,repe i drugog.Promašena investicija totalno.Želja ti se obratit malom poljoprivredniku sa malo zemlje?Nema on love za ništa a kamoli za ulaganje u navodnjavanje pšenice i drugog.On se mora bacit na povrtlarstvo sa navodnjavanjem a ne na ratarstvo.U atarstvu sjediš na traktoru i voziš se a u povrtlarstvu ti je grbača stalno savijena.Želi li naš mali poljoprivrednik izvršiti zamjenu grane?Ne.Zašto?Lome se leđa ili kaže "neznam to radit" iz već napisanog razloga. a u svojem vrtu to isto radi ali samo za sebe.Neće naplatit robu?Pa ništa neće naplatit odmah.Misliš da mali poljoprivrednik koristi internet i pažljivo prati,usvaja i koristi savjete iz poljoprivredne emisije?Ma da nebi,on radi kao njegov otac,djed i pradjed jer oni to godinama rade.Najlakše je čekak prosvjede i tražit lovu od vlade i slušat polupolitičare iz raznih seljčkih stranki i udruga kojima dok oni gnoje ispred naroda šljakeri na crno obrađuju njive a ovima "slušaćima" nitko nego njegova njima čeka njega.Takvi će ulagat u navodnjavanje?Ma ti odlično misliš ali to su stvari koje sam ja učio prije 25 god u školi a do sada se nije uložilo ništa ili vrlo malo pa će tako i ostat i dalje.

[salel]

Pozivam sve zainteresirane da slobodno dođu na moju njivu i neka si beru papriku i rajčicu.Imate otprilike još oko 25 tona vrhunske rajčice i oko 10 tona paprike, što babure što ajvarice. Sve je besplatno.Meni se ne isplati brati po ovim cijenama.

[sivkić]

Stavi cijene koliko ti nude po kg na njivi ili u dvorištu.U gajbama.

[salel]

Kako to misliš?.Pa ja nudim džabe, s tim da si sami uberu pa nitko neće.

[sivkić]

Mislio sam koliko bi ti otkupljivači platili po kili proizvoda.

[kopneni02]

Freyra kaže:

Gotovo da će sredina listopada, približavaju se rokovi sjetve naše najvažnije kulture, a ja u ranu zoru hodam bez čarapica, u košuljici kratkih rukava i sasvim mi je ugodno.

Svjesni smo kako više pravila ne postoje (obzirom na klimu), sve što smo naučili i znali više ne vrijedi. Dolaze nova pravila igre. Želja mi je obratiti se manjim proizvođačima, našem običnom malom čovjeku. Jeste li se pripremili za nadolazeće promjene? Hoćete li sijati pšenicu u suho tlo, nadati se kiši ili ćete pomaknuti rokove sjetve i do kada ste spremni riskirati?

Kako se čini zaradu na pšenici će moći ostvariti (kao i prošlih godina) veći proizvođači. Zanima me jeste li spremni učiniti preustroj u svojoj proizvodnji, uvesti novu tehnologiju i okrenuti se nekoj novoj kulturi, ali neka glavno pitanje bude, jesti li razmišljali o uvođenju sustava za navodnjavanje na svojim površinama. Imate li uvjete za to (financijske, izvor vode...) i jeste li upoznati sa značenjem ove najskuplje agrotehničke mjere?

Je li presudan financijski čimbenik ili je opet pitanje neuređenosti kanalske mreže i zapravo nedovoljna educiranost o važnosti ove mjere? Jasno je kako je proizvodnja povrća, voća i cvijeća bez navodnjavanja nezamisliva, ali što je s drugim kulturama koje zauzimaju velike površine, Šećerna repa ili sjemenski kukuruz?

Tko se vozio kroz sjevernu Italiju, mogao je vidjeti kako Talijani zalijevaju polja kukuruza od kojih su neka manja od jednog jutra. Vjerojatno je to šećerac, ali poanta je u navodnjavanju. Da li naši Dalmoši zalijevaju maslinike? Koliko sam čuo, na nekim našim otocima maslinari plaćaju vodu za zalijevanje 1 kuna za litru. Ako je netko voljan investirati u izradu desalinizatora koji bi radio desalinizaciju uz pomoć Sunca, tu sam. Investicija nije velika, a vodu se može prodavati susjedima, dobivenu sol se isto može prodati. Osim toga, tko bude investirao imati će i dodatnu korist od serijske proizvodnje sustava.

[Smiljan_HR]

Investicija nije velika,

Sto to konkretno znaci? Kolika treba novaca investirati da bi se dobilo sto, tisucu, deset tisuca ili sto tisuca litara neslane vode dnevno? Koliko je u ta cetiri slucaja cijena jedne litre?

(osobno nekako dvojim u ekonomsku isplativost te price, ali bih volio vidjeti konkretne brojke)

[Göttspöđä]

Smiljan_HR kaže:

Kolika treba novaca investirati da bi se dobilo sto, tisucu, deset tisuca ili sto tisuca litara neslane vode dnevno? Koliko je u ta cetiri slucaja cijena jedne litre?

Dobro pitanje

Desalinizacija je deklarirano skup proces (ne poznajem cifre), što je poznato još od rješavanja problema ljudske žeđi po centralnoafričkim državama.

[kopneni02]

Nije to baš tako skupo. Sustav koji pripremam je kapaciteta 10.000 litara u ciklusu kao maksimalna količina. Realno se može dobiti oko 2-3 m3 na dan (znači 2-3 tisuće litara čiste vode na dan). Nusproizvod je morska sol koju se može prodati. Na 10.000 litara morske vode dobije se oko 350 kg soli. Radi se uz pomoć solarne energije. Prema sadašnjoj kalkulaciji sustav u serijskoj proizvodnji ne bi trebao koštati više od 2,5-3 tisuće eura na vratima tvornice. Dobio sam pismenu ponudu nekoliko projektanata za izradu projektne dokumentacije nakon što smo raspravili osnovne tehničke detalje i principe rada sustava. Početno ulaganje u izradu prototipa bi bilo oko 15.000 eura. Imam već dosta upita izvana (uglavnom Afrika i Bliski istok, a ponešto i Azija).

Jedan od problema s kojim sa se susreo je da ne možeš ljudima objasniti da kapacitet nije uvijek jednak. Ako je danas oblačan dan, desalinizacija će biti usporena; nije isto da li je sustav postavljen u Istri ili kod Stona, ili kod Dubrovnika. Salinitet vode je različit, broj sunčanih sati varira od područja do područja, broj solarnih kolektora koliko će se ugraditi u sustav (sustav se može proširivati), dodatna oprema koja će se ugraditi u odnosu na nekakav početni osnovni model, zahtjevi kupca za kapacitetom proizvodnje u odnosu na sve navedeno...

[Göttspöđä]

OK, ako nije problem , koliko te košta desalinizacija jednog kubika na dan?
Također, vjerujem da bi svatko od nas rado čuo malo više detalja o samom procesu.

[kopneni02]

Cijena proizvodnje jednog kubika na dan može jako varirati, ovisi kako postaviš formulu. Iz moje prethodne poruke si vidjela da ima puno različitih parametara koji nisu stalni. Također, ovisi u kojem trenutku želiš raditi izračun. U trenutku postavljanja sustava u izračun ukalkuliraš i cijenu sustava. Ali sustav bi se, uz proizvodnju 2-3 kubika na dan, trebao isplatiti već za nekih mjesec dana rada, recimo ljeti kada je proizvodnja najučinkovitija. Osnovni model sustava bi trebao raditi besplatno. Solarna energija. Postavlja se pitanje kako ćeš dostavljati slanu vodu u isparivač. Hoćeš nositi u kantama, imati motornu pumpu na benzin ili električnu... Postoji mogućnost ugradnje dodatne opreme za učinkovitiji rad, eventualno malog fotonaponskog sustava ako je desalinizacija postavljena izvan dosega električne mreže (no struja nije obavezna kod osnovnog modela) ali onda i cijena sustava raste, pa tako i troškovi rada. Ima previše detalja da bih ih sad ovdje sve iznosio i pravio različite verzije izračuna. Postojala bi osnovna verzija sustava koju bi se onda opremalo po zahtjevu kupca. Nešto slično kao kod nekih modela automobila.

[Anica Fujsz]

sivkić kaže:

Prodaješ opremu za navodnjavanje?lol
Misliš da bi netko bio dovoljno lud da navodnjava hektare i hektare pšenice,kukuruza,repe i drugog.Promašena investicija totalno.Želja ti se obratit malom poljoprivredniku sa malo zemlje?Nema on love za ništa a kamoli za ulaganje u navodnjavanje pšenice i drugog.On se mora bacit na povrtlarstvo sa navodnjavanjem a ne na ratarstvo.U atarstvu sjediš na traktoru i voziš se a u povrtlarstvu ti je grbača stalno savijena.Želi li naš mali poljoprivrednik izvršiti zamjenu grane?Ne.Zašto?Lome se leđa ili kaže "neznam to radit" iz već napisanog razloga. a u svojem vrtu to isto radi ali samo za sebe.Neće naplatit robu?Pa ništa neće naplatit odmah.Misliš da mali poljoprivrednik koristi internet i pažljivo prati,usvaja i koristi savjete iz poljoprivredne emisije?Ma da nebi,on radi kao njegov otac,djed i pradjed jer oni to godinama rade.Najlakše je čekak prosvjede i tražit lovu od vlade i slušat polupolitičare iz raznih seljčkih stranki i udruga kojima dok oni gnoje ispred naroda šljakeri na crno obrađuju njive a ovima "slušaćima" nitko nego njegova njima čeka njega.Takvi će ulagat u navodnjavanje?Ma ti odlično misliš ali to su stvari koje sam ja učio prije 25 god u školi a do sada se nije uložilo ništa ili vrlo malo pa će tako i ostat i dalje.

Ne slazem se s Tobom - izvini - sto se tice malog poljoprivrednika i upotreblja-
vanja neta i drugih znanosti.
Mali poljoprivrednik jos i oni u starijim godinama razumio da se mora prilagoditi
ovom ludom veku i sve moguce forme znanosti upotrebiti kao i mladi da bi se
snalazio. Inace odakle zna sta se dobro prodaje - ne kazem da na ovoj stranici
interneta - sta sme sejati itd.
Za navodnjavanje najbolje resenje - sto i mi nameravamo u svojoj basti sa
500 kvadrata - busiti bunar, jednom se plati ali se za 2 g. isplati. I pored svoje
zemlje sa dozvolom mislim da je moguce.
Ali dobar seljak i to zna sta kada sejati na kakvu zemlju da bi se izbeglo stalno
navodnjavanje, pa bi ipak dobro zaradio. Mnogo znaci - sada jos vise - kada
se seje, koliko se preradi - kopa - zemlja, koliko ima djubriva i to ne vestackog.
Djubrivo od stoke najbolje odrzi vlaznost i brani biljke od mnogih bolesti.

Znaci i danasnji seljak mnoge stare nacine zemljoradnje odrzi - kako od svog
oca naucio - i nova znanja koristi sto na sto strana nauci.
Nemoj podceniti danasnje poljoprivrednike - ni stare, ni mlade.

[kopneni02]

Na manjim površinama još uvijek dobro dođe malčiranje, što značajno smanjuje potrebu za navodnjavanjem pa ponekad bude dovoljna i sakupljena kišnica. Male su šanse da će netko sa jednim jutrom zemlje proizvoditi za neki trgovački lanac... Mali uglavnom uzgajaju sebi i eventualno višak prodaju. Sumnjam da netko na jednom jutru uzgaja pšenicu. Kukuruz možda, jer mu treba za ishranu stoke. Zapravo ste oboje u pravu. Činjenica je da današnji seljak uzgaja žitarice jer ide linijom manjeg otpora. Izađe tri puta godišnje na njivu s traktorom i živio bi od toga cijelu godinu. Znači oni koji još mogu raditi, trebali bi se okrenuti povrtlarstvu. A u povrtlarstvu treba biti svaki dan vani na zemlji.

[salel]

kopneni02 kaže:

Na manjim površinama još uvijek dobro dođe malčiranje, što značajno smanjuje potrebu za navodnjavanjem pa ponekad bude dovoljna i sakupljena kišnica. Male su šanse da će netko sa jednim jutrom zemlje proizvoditi za neki trgovački lanac... Mali uglavnom uzgajaju sebi i eventualno višak prodaju. Sumnjam da netko na jednom jutru uzgaja pšenicu. Kukuruz možda, jer mu treba za ishranu stoke. Zapravo ste oboje u pravu. Činjenica je da današnji seljak uzgaja žitarice jer ide linijom manjeg otpora. Izađe tri puta godišnje na njivu s traktorom i živio bi od toga cijelu godinu. Znači oni koji još mogu raditi, trebali bi se okrenuti povrtlarstvu. A u povrtlarstvu treba biti svaki dan vani na zemlji.

Ne slažem se s time da bilo tko nagovara ljude da se bave povrtlarstvom jednostavno stoga što je to najneprofitabilnija grana poljoprivrede,gdje su rizici daleko veći negoli drugdje,a mogućnosti zarade su svedene na minimum.Sve se proizvodi stihijski a mi smo premalo tržište i za posljedicu imate da vam je npr. otkupna cijena krumpira već 18 god. ista a isto je ili još gore sa svim drugim povrćem.Ove godine sam imao zadnjih 4 ha povrća i zarekao sam se da ga više neću ni jesti a kamoli proizvoditi.Samo das napomenem da imam vrhunske prinose,gotovo sve sam prodao,većinu i naplatio i ostao kratak oko 100 000 kn.Toliko o povrću.

[kopneni02]

Ali što onda ne štima u kalkulaciji? Čemu minus? Meni je svojevremeno firma iz Orahovice (zadruga, sigurno znaš koja) nudila suradnju u uzgoju povrća. Na žalost, nisam imao zemlju, a nisam imao hrabrosti uzeti u najam jer baš nisam stručnjak za poljoprivredu. No, ipak je malo falilo pa da krenem sa ugovornom proizvodnjom.

[salel]

ne štimaju otkupne cijene

[kopneni02]

Hvala. Razumijem. Sve OK.

[sivkić]

salel kaže:

ne štimaju otkupne cijene

Kako onda štimaju otkupne cijene povrtlarima iz okolice Rovinja,Pule,Pazina?Ne prodaju direktno nego jednoj poljoprivrednoj zadruzi koja prodaje Plodinama u Rijeci a Plodine imaju istu otkupnu cijenu za cijelu državu.Možda se njima isplati jer imaju navodnjavanja i plastenike ali i duplo plaćenu radnu snagu.Ne kažem ja da ti neznaš radit ili prodat ali mi je jako čudno da jednima ista stvar dobro ide a drugima ne ide.Zarada između povrća i pšenice je ogromna jer kod pšenice znaš i sam da je najmanja,ali i najmanje fizičkog rada dok je kod povrće najveći fizički rad u poljoprivredi.Rizik proizvodnje povrća i pšenice na otvorenom je veći kod pšenice jer povrće uvijek možeš zamjenit sa istom kulturom ili drugom ako do nečega lošeg dođe a pšenicu nemožeš jer je nemožeš sijat cijele godine kad želiš.Kolika je zarada od 1 ha kupusa i 1 ha pšenice?

[Smiljan_HR]

U svim poslovima neki uspjevaju, a neki propadaju. Ako je Pevec propao u trgovini to ne znaci da ce svi trgovci propasti. Isto tako i poljoprivreda. (ne zaboraviti na saam sastav rijeci poljoprivreda)