Knjiženje poslovnih događaja

[apis16268]

chestnut kaže:

Kod ugovora o komisijskoj prodaji robe u maloprodaji-do sada sam maržu dobivala direktnom metodom preko prelaznog konta gdje bih razliku prihoda od maloprodaje suočila sa osnovicom ulaznih računa od dobavljača te tako dobivenu proviziju knjižila na 7620.
Onda sam negdje pročitala da bi bilo preporučljivo to ipak razdvajati kao i klasičnu mpr što se tiče uračunate marže, uračunatog pdv-a i na kraju prodaje ruc-a.
Trenutno radim paralelno i jedno i drugo (ruc knjižim po onoj prvoj metodi), ali si mislim da se ne zamaram s ovim drugim, ako ovo prvo zadovoljava uvjete po pitanju inih kontrola.
Na razmišljanje me potaknuo novi synesisov modul maloprodaja II gdje kod knjiženja prometa prodane tuđe robe nema konta uračunatog pdv-a i marže, a kod prometa vlastite robe ima.

....ako itko ima iskustva ili ako nema, a ima volje pomoći ... pomoglo bi mi puno kada bih imala sken članaka ili word kopiju teksta sa cd-a članaka koji se mogu naći u RRif 7/2004 na str.38, 10/2002 na str. 19 i 3/1998 na str.573, nemam pristup tim starim brojevima.....

....molto grazie.

Zalihe takvog tipa robe ne predstavljaju bilančnu poziciju u poslovnim knjigama društva.
Raditi u vanbilančnom knjigovodstvu razradu nema smisla.
Dovoljno je samo znati njenu nabavnu vrijednost.

Čak mislim da ne bih knjižila u prihode samo proviziju, putem prijelaznog konta kojeg koristiš za sučeljavanje prihoda od prodaje sa računima dobavljača, iako mi je jasan tvoj izbor.

Slijedeći vlastitu logiku, iskazivala bih prihode od prodaje u cijelosti i rashode po računima dobavljača (po odjavama) u cijelosti, zbog "čišćeg" uspoređivanja realizacije s osnovicama u PDV obrasu (barem do 30.06., ... dalje ću vidjeti..).
Kad pišem "čišćeg" mislim na nemiješanje klasa, ... samo klasa 7 u odnosu na klasu 2 (PDV).

Sad sam na godišnjem pa su mi članci koje spominješ nedostupni, ako uopće i mogu do njih više.

[vlado3]

leony kaže:

molim vas ako netko zna
prošle godine direkotor je išao na službeni put i isplaćena mu je puna dnevnica a naknadno je utvrđeno da je ručao u restoranu, i po tome nije imao pravo na dnevnicu
obzirom da mi je sve te račune sa službenog puta donio odvojeno, pogriješila sam jer nisam povezala datum računa sa njegovim putem
taj račun je knjižen kao reprezentacija pa me zanima može li se ikako opravdati isplata pune dnevnice?
dolazi mi nadzor pa me malo panika....

Pa možda direktor i nije ručao, samo je počastio poslovne partnere

[chestnut]

apis16268 kaže:

Zalihe takvog tipa robe ne predstavljaju bilančnu poziciju u poslovnim knjigama društva.
Raditi u vanbilančnom knjigovodstvu razradu nema smisla.
Dovoljno je samo znati njenu nabavnu vrijednost.

Čak mislim da ne bih knjižila u prihode samo proviziju, putem prijelaznog konta kojeg koristiš za sučeljavanje prihoda od prodaje sa računima dobavljača, iako mi je jasan tvoj izbor.

Slijedeći vlastitu logiku, iskazivala bih prihode od prodaje u cijelosti i rashode po računima dobavljača (po odjavama) u cijelosti, zbog "čišćeg" uspoređivanja realizacije s osnovicama u PDV obrasu (barem do 30.06., ... dalje ću vidjeti..).
Kad pišem "čišćeg" mislim na nemiješanje klasa, ... samo klasa 7 u odnosu na klasu 2 (PDV).

Sad sam na godišnjem pa su mi članci koje spominješ nedostupni, ako uopće i mogu do njih više.

Puno hvala na odgovoru.
Do sada sam radila svu razradu (kao u klasičnoj mpr) u izvanbilančnim zapisima. Obzirom da sve informacije do kojih sam uspjela doći govore da je nabavna vrijednost prihod dobavljača nisam se usudila tu vrijednost prikazivati kao prihod i ujedno kao trošak kako spominješ, a razmišljala sam i o tome. Pdv sam uredno prikazivala, samo što sam osnovicu prebacivala preko prelaznog...

Kada bih barem našla neku knjigu ili ove primjerke starih rrifa da znam kakav je službeni stav kako to treba.. Iznosi nisu maleni pa tim više ne želim rizik. Čak su me jednom iz statistike zvali jer im nije bio jasan relativno malen prihod u odnosu na obveze za pdv i pretporez-naravno zbog prelaznog konta.

Uvijek nastojim od dobavljača dobiti iznos vrijednosti robe po svakoj inventuri kako bih si prilagodila knjigovodstvena stanja.

I još jedno pitanje-što bi vi apis12345 sa viškovima i manjkovima po inventuri-kako biste to knjižili robno, a kako financijsko? Obzirom da je tuđa roba stvarno je čudno... Recimo za manjak od dobavljača dobijem račun, ok. A za višak? Kako biste vi i jedno i drugo? (ponekad niti manjak nije istovjetan manjku dobavljača pa budem u dilemi-prektički moram uskladiti 3 stanja, a ne 2 jer usklađujem svoje knjigovodstveno sa svojim stvarnim i onda svoje stvarno sa dobavljačevim knjigovodstvenim)....

[MARI S]

chestnut kaže:

za MARI S link o knjiženju predujmova nakon 01.07.2013.

https://www.forum.hr/showthread.php?t=787884&page=5

sve sam ja to pročitala i zahvaljujem na informaciji ali me zanima kako kontirati, što ako je uplaćeni predujam isti kao i iznos računa, kao knjižiti iznos računa 0,00 ili kako, kako zatvoriti klasu 2 i prebaciti na prihode, kako??????
PS nemam program koji će to sam odraditi nego ručno radim

[chestnut]

chestnut kaže:

Puno hvala na odgovoru.
Do sada sam radila svu razradu (kao u klasičnoj mpr) u izvanbilančnim zapisima. Obzirom da sve informacije do kojih sam uspjela doći govore da je nabavna vrijednost prihod dobavljača nisam se usudila tu vrijednost prikazivati kao prihod i ujedno kao trošak kako spominješ, a razmišljala sam i o tome. Pdv sam uredno prikazivala, samo što sam osnovicu prebacivala preko prelaznog...

Kada bih barem našla neku knjigu ili ove primjerke starih rrifa da znam kakav je službeni stav kako to treba.. Iznosi nisu maleni pa tim više ne želim rizik. Čak su me jednom iz statistike zvali jer im nije bio jasan relativno malen prihod u odnosu na obveze za pdv i pretporez-naravno zbog prelaznog konta.

Uvijek nastojim od dobavljača dobiti iznos vrijednosti robe po svakoj inventuri kako bih si prilagodila knjigovodstvena stanja.

I još jedno pitanje-što bi vi apis12345 sa viškovima i manjkovima po inventuri-kako biste to knjižili robno, a kako financijsko? Obzirom da je tuđa roba stvarno je čudno... Recimo za manjak od dobavljača dobijem račun, ok. A za višak? Kako biste vi i jedno i drugo? (ponekad niti manjak nije istovjetan manjku dobavljača pa budem u dilemi-prektički moram uskladiti 3 stanja, a ne 2 jer usklađujem svoje knjigovodstveno sa svojim stvarnim i onda svoje stvarno sa dobavljačevim knjigovodstvenim)....

Mislila sam reći apis16268....

[chestnut]

MARI S kaže:

sve sam ja to pročitala i zahvaljujem na informaciji ali me zanima kako kontirati, što ako je uplaćeni predujam isti kao i iznos računa, kao knjižiti iznos računa 0,00 ili kako, kako zatvoriti klasu 2 i prebaciti na prihode, kako??????
PS nemam program koji će to sam odraditi nego ručno radim

Ja sam prije imala dva dokumenta za dva knjiženja - storno računa za predujam i račun. Sada ću imati samo račun, a da nemam program knjiženja bih ostavila kao i do sada, znači po računu bih stornirala predujam i zaknjižila račun, a kako drugačije? Meni je bitno da meni sve štima i da se ja u tome znam snaći, a kako bih se snašla ukoliko su mi iznosi računa 0,00 kn.... Porez uredno plaćen i kraj priče. Ili nisam u pravu?

[apis16268]

chestnut kaže:

Puno hvala na odgovoru.
Do sada sam radila svu razradu (kao u klasičnoj mpr) u izvanbilančnim zapisima. Obzirom da sve informacije do kojih sam uspjela doći govore da je nabavna vrijednost prihod dobavljača nisam se usudila tu vrijednost prikazivati kao prihod i ujedno kao trošak kako spominješ, a razmišljala sam i o tome. Pdv sam uredno prikazivala, samo što sam osnovicu prebacivala preko prelaznog...

Kada bih barem našla neku knjigu ili ove primjerke starih rrifa da znam kakav je službeni stav kako to treba.. Iznosi nisu maleni pa tim više ne želim rizik. Čak su me jednom iz statistike zvali jer im nije bio jasan relativno malen prihod u odnosu na obveze za pdv i pretporez-naravno zbog prelaznog konta.

Uvijek nastojim od dobavljača dobiti iznos vrijednosti robe po svakoj inventuri kako bih si prilagodila knjigovodstvena stanja.

I još jedno pitanje-što bi vi apis12345 sa viškovima i manjkovima po inventuri-kako biste to knjižili robno, a kako financijsko? Obzirom da je tuđa roba stvarno je čudno... Recimo za manjak od dobavljača dobijem račun, ok. A za višak? Kako biste vi i jedno i drugo? (ponekad niti manjak nije istovjetan manjku dobavljača pa budem u dilemi-prektički moram uskladiti 3 stanja, a ne 2 jer usklađujem svoje knjigovodstveno sa svojim stvarnim i onda svoje stvarno sa dobavljačevim knjigovodstvenim)....

Jasno mi je da na potražnoj strani prijelaznog konta imaš osnovicu kojoj odgovara obračun PDV-a i da je tvoja zarada (realizacija) samo saldo prijelaznog konta, međutim:
- problem sa statistikom (njima fali prihoda! )
- problem sa poreznom (njima fali prihoda! )

Dok im objasniš što si htjela i da je to OK, naradiš se ko manijak.

Ovako, odjavljenu robu tretiraš kao svoju, prodanu u tranzitu (na bilančnom skladištu je nisi imala, račun si primila, prihod od prodaje si prikazala) i više nikom ne fali prihoda!

Inventuru bih usklađivala s dobavljačem kao i ti! Točnije, poslala bi im inventurno stanje (inventura tuđe robe na vanbilančnom skladištu) pa bi zapisnički utvrdili viškove i manjkove (ja sastavljam zapisnik, a obje strane ga potpisuju).

Za manjak ide račun (to si i ti radila), a za višak je dovoljan zapisnik o inventurnom višku i ništa više (dostavnica i slični dokumenti su bez osnova, jer roba nije "doputovala" ...zato što je višak)

[wt0Katarina]

Molim pomoć!
Tek sam otvorila firmu( j.d.o.o.) i kupila prvi sitni inventar! Zanima me kako da knjižim taj sitni inventar u iznosu od 1900kn? Radi se o leći za fotoaparat.
Nisam obveznik PDV-a.

Dali je uredu
konto potražna 2200-1900,00kn ,
konto 3500 dugovna str. - 1900,00kn 1400-nema pdv
i odmah prijenos konto 3690 potr.-1900,00kn i 4012 dugovni -1900,00kn ?!

Te, dali trebam praviti karticu sitnog inventara,.ili možda ispisati neku odluku o otpisu ?!

Hvala!

[angelina12]

pozdrav
imam glupavu situaciju, jedna firma A pozajmljuje drugoj firmi (povezane-ista uprava) novčana sredstva uz obračun eskontne kamate, a druga firma B ovoj prvoj firmi A ispostavlja račune za nekakve usluge (poslovne svrhe), riječ je o 3 računa mjesečno sa rokom rok dospjeća mjesec dana.
Do sada smo radili na način da je firma A radila prijenos pozajmice po potrebi firmi B , pa zatim se radila kompenzacija krajem mjeseca dospjelih računa i pozajmice. Znači nije se išlo na dva virmansa prijenosa novca (prvim da se zatvore otvoreni računi od firme B, drugi kao pozajmica firmi) več je išao jedan transfer novca koji je opisan kao pozajmca.
I sad se ja nešto mislim, koliko je ispravan ovaj način knjiženja, ako u trenutuku pozajmljivanja novčanih sredstava od firme A ima otvorenih računa prema firmi B koje bi trebalo zatvoriti.Logirala sam se da pitam za savjet trebam li ispravljati knjiženja u ovoj godini jer mi još nije kasno, znači zatvoriti prvo otvorene stavke pa ostatak vrijednosti knjižiti kao pozajmicu ili da ostavim ovako kako smo do sada radili. Što bi vi napravili?
valjda će netko razumjeti što sam htjela reći jer sam spetljla sve...

[leonarda26]

čitam u stručnom časopisu da primljeni račun za građ. uslugu u kojem je prijenos porezne obveze treba knjižiti osim u knjigu ira stupac 6,21,22 i u knjigu ura stupac 8,9,10,15
meni u synesisu ne postoji ovo knjiženje u iru, već samo u uru, obrazac pdv je ispravan
gdje faljivam?

[chestnut]

apis16268 kaže:

Jasno mi je da na potražnoj strani prijelaznog konta imaš osnovicu kojoj odgovara obračun PDV-a i da je tvoja zarada (realizacija) samo saldo prijelaznog konta, međutim:
- problem sa statistikom (njima fali prihoda! )
- problem sa poreznom (njima fali prihoda! )

Dok im objasniš što si htjela i da je to OK, naradiš se ko manijak.

Ovako, odjavljenu robu tretiraš kao svoju, prodanu u tranzitu (na bilančnom skladištu je nisi imala, račun si primila, prihod od prodaje si prikazala) i više nikom ne fali prihoda!

Inventuru bih usklađivala s dobavljačem kao i ti! Točnije, poslala bi im inventurno stanje (inventura tuđe robe na vanbilančnom skladištu) pa bi zapisnički utvrdili viškove i manjkove (ja sastavljam zapisnik, a obje strane ga potpisuju).

Za manjak ide račun (to si i ti radila), a za višak je dovoljan zapisnik o inventurnom višku i ništa više (dostavnica i slični dokumenti su bez osnova, jer roba nije "doputovala" ...zato što je višak)

Puno hvala (da sam barem prije pitala).
Zakomplicirala sam si s tim što sam mislila da mi robno mora biti cakum pakum kako i financijsko. A ovako je u biti bolje: robno ne diram-tuđe je tuđe, vlastito je vlastito, skladište je izvanbilančno, ali odjave i fakture te promete mpr knjižim kao realizaciju vlastite u tranzitu. Tada će čak i banke biti zadovoljnije, a ne samo statističari i porezna.... (iako se u biti ništa ne mijenja, ali veće brojke su veće brojke... sada će još ispasti veliki porast poslovne aktivnosti

A ovo što se tiče viška-nisu mi do sada htjeli priznavati ga po zapisniku, nego su mi dopustili da umanjim odjave za njega, što je u biti indirektno priznavanje.

[chestnut]

angelina12 kaže:

pozdrav
imam glupavu situaciju, jedna firma A pozajmljuje drugoj firmi (povezane-ista uprava) novčana sredstva uz obračun eskontne kamate, a druga firma B ovoj prvoj firmi A ispostavlja račune za nekakve usluge (poslovne svrhe), riječ je o 3 računa mjesečno sa rokom rok dospjeća mjesec dana.
Do sada smo radili na način da je firma A radila prijenos pozajmice po potrebi firmi B , pa zatim se radila kompenzacija krajem mjeseca dospjelih računa i pozajmice. Znači nije se išlo na dva virmansa prijenosa novca (prvim da se zatvore otvoreni računi od firme B, drugi kao pozajmica firmi) več je išao jedan transfer novca koji je opisan kao pozajmca.
I sad se ja nešto mislim, koliko je ispravan ovaj način knjiženja, ako u trenutuku pozajmljivanja novčanih sredstava od firme A ima otvorenih računa prema firmi B koje bi trebalo zatvoriti.Logirala sam se da pitam za savjet trebam li ispravljati knjiženja u ovoj godini jer mi još nije kasno, znači zatvoriti prvo otvorene stavke pa ostatak vrijednosti knjižiti kao pozajmicu ili da ostavim ovako kako smo do sada radili. Što bi vi napravili?
valjda će netko razumjeti što sam htjela reći jer sam spetljla sve...

Ja bih prvo zatvorila dugovanje, a za eventualnu razliku bi radila pozajmicu + kte. U tvom slučaju firma B bez razloga plaća kamate na posudbu kupcu koji joj je dužan za usluge. Iako ako gledaš zatvaranje iznosa bez kamata dođeš na isto.
Imala sam slučaj veće uplate kupca koji je tražio povrat novca veći nego mu je bio dug u valuti. Vratila sam mu samo razliku što je plaćeno više od duga u valuti-u suprotnom bi ispalo tko zna kako, ali ne ispravno..

[chestnut]

wt0Katarina kaže:

Molim pomoć!
Tek sam otvorila firmu( j.d.o.o.) i kupila prvi sitni inventar! Zanima me kako da knjižim taj sitni inventar u iznosu od 1900kn? Radi se o leći za fotoaparat.
Nisam obveznik PDV-a.

Dali je uredu
konto potražna 2200-1900,00kn ,
konto 3500 dugovna str. - 1900,00kn 1400-nema pdv
i odmah prijenos konto 3690 potr.-1900,00kn i 4012 dugovni -1900,00kn ?!

Te, dali trebam praviti karticu sitnog inventara,.ili možda ispisati neku odluku o otpisu ?!

Hvala!

Ja sitni inventar radim kao i ti prvo knjiženje, a u drugom radim prijenos na 360 sitni inventar u uporabi.
Imam tablicu sitnog inventara u uporabi i otpisujem 1/12 iznosa počev od slijedećeg mjeseca i tako svaki mjesec godinu dana. Na kraju godine sve otpisano prodam za 1,00 kn i navedem u tablici broj i datum računa.
Znam da je možda pretjerano, ali mi je tako najjednostavnije (zasada, da svaki klijent ima more sitnog inventara, onda bih razmislila detaljnije o tome-ovako je to 20ak stavaka godišnje, što mi je ok za ovakvo vođenje)

[chestnut]

leonarda26 kaže:

čitam u stručnom časopisu da primljeni račun za građ. uslugu u kojem je prijenos porezne obveze treba knjižiti osim u knjigu ira stupac 6,21,22 i u knjigu ura stupac 8,9,10,15
meni u synesisu ne postoji ovo knjiženje u iru, već samo u uru, obrazac pdv je ispravan
gdje faljivam?

Kako pišeš tako i treba, a kako to provesti u programu-ne znam... ja sam s druge strane-moram izdati situaciju za građevinsku uslugu di je predujam primljen dok se još obračunavao pdv.... pa si mislim olakšati da razdvojim robu i uslugu, pa ovu uplatu prikačim za robu.... ali nisam još stigla o tome jer su radovi još uvijek u tijeku, a čeka me to za koji tjedan, ali ne u ovom obračunu pdv-a do 20.08. nego za mjesec dana, a tada ću već biti pametnija.

[apis16268]

leonarda26 kaže:

čitam u stručnom časopisu da primljeni račun za građ. uslugu u kojem je prijenos porezne obveze treba knjižiti osim u knjigu ira stupac 6,21,22 i u knjigu ura stupac 8,9,10,15
meni u synesisu ne postoji ovo knjiženje u iru, već samo u uru, obrazac pdv je ispravan
gdje faljivam?

Nemaš knjiženje u URU, već u URU-posebnu evidenciju.
Kada bi to bila redovna URA, totalno bi "pobrkala" koncepciju iskazivanja podataka, budući da se radi o "vozanju" PDV-a kao obveze i pretporeza, istovremeno, neovisno o plaćanjima. Kada kažem pobrkala, mislim na obrtnike (sistem blagajne) koliko bi to njima bilo nesvrhovitog, bespotrebnog i nesuvislog posla.

Uostalom IRA je vezana za prihode (za izlaz), a ne za žongliranje i uparivanje s Obrascem PDV-a, tako da mi ovaj pristup, kojeg sugerira savjetnička kuća, izgleda vrlo nemaštovit.

Nigdje ne faljivaš, dovoljno je samo provesti kroz tu evidenciju jer čim se nalazi u posebnoj evidenciji znači da se voza obveza i pretporez, bez novčanih tokova.
Ova priča s istovremenim knjiženjem IRE je totalno nakaradna, ali vrli nam savjetnici za svašta su sposobni pa me ne čude i ovakve nebuloze s njihove strane.

Gdje si to pročitala?

[leonarda26]

apis16268 kaže:

Gdje si to pročitala?

evo, str 8

http://www.racunovodstvo-porezi.hr/s...diteljstvu.pdf

[angelina12]

chestnut kaže:

Ja bih prvo zatvorila dugovanje, a za eventualnu razliku bi radila pozajmicu + kte. U tvom slučaju firma B bez razloga plaća kamate na posudbu kupcu koji joj je dužan za usluge. Iako ako gledaš zatvaranje iznosa bez kamata dođeš na isto.
.

znači ne preostaje mi ništa drugo nego ispravljati ovu godinu,ne znam ni sama zašto od samog početka tako nisam radila..., sad me je malo frka jer sam zadnje dvije godine ovako (naopako) knjižila.
Nekako sam se uvijek vodila mišljenju da će se raditi prijeboj, a uvjet za prijeboj je dospjelost faktura.
Što mislite jeli ovo velika greška?
Premda ove dvije firme i nisu po definiciji povezane (imaju istu upravu i direktore) a po sugestiji savjetnika rrifa tretiramo ih kao povezane pa zato na pozajmice obračunavamo kamatu, inače je ne bi ni obračunavali...htjela bi čuti apis

[apis16268]

leonarda26 kaže:

evo, str 8

http://www.racunovodstvo-porezi.hr/s...diteljstvu.pdf

Ma, daj! Nemoj me zbunjivati da se ljutim bez razloga . Pa nije žena to napisala da trebaš ići kroz IRU i kroz URU.
Ona je navela primjer i pokazuje istovremeno kako će knjižiti izdavatelj računa (IRU), a kako će knjižiti primatelj računa (URU).

Osobno, porezna savjetnica Kramar je na samom vrhu moje top liste osoba od kojih sam, učeći, najviše razumijela promjene PDV-a.
(RIPUP je napravio super stvar što se oslonio na nju i odličnog Friganovića, koji je objasnio cijeli sustav direktno preko Direktiva još zimus, kada nikom nije bilo na pameti o tome pisati.)

Laknulo mi je!

[leonarda26]

apis16268 kaže:

Ma, daj! Nemoj me zbunjivati da se ljutim bez razloga . Pa nije žena to napisala da trebaš ići kroz IRU i kroz URU.
Ona je navela primjer i pokazuje istovremeno kako će knjižiti izdavatelj računa (IRU), a kako će knjižiti primatelj računa (URU).

Osobno, porezna savjetnica Kramar je na samom vrhu moje top liste osoba od kojih sam, učeći, najviše razumijela promjene PDV-a.
(RIPUP je napravio super stvar što se oslonio na nju i odličnog Friganovića, koji je objasnio cijeli sustav direktno preko Direktiva još zimus, kada nikom nije bilo na pameti o tome pisati.)

Laknulo mi je!

čekaj zar ne piše
Poduzetnik, porezni obveznik XYZ d.o.o., primljeni račun će:
kao isporuku po kojoj postoji tuzemni prijenos porezne obveze sa poduzetnika ABC d.o.o., iskazati stupcu 6, 21 i 22 knjige I-RA,
kao isporuku po kojoj postoji pravo na odbitak pretporeza, iskazati u stupcu 8, 9, 10 i 15 knjiga U-RA,
u ovom slučaju ja sam taj poduzetnik sa primljenim računom i gledam u svoju evidenciju i vidim knjiženje samo u uru posebne evidencije a u iri nemam ništa kako je navedeno u primjeru
apis draga ti si mi najdraža ovdje i toliko si mi puta pomogla, oprosti ako te zbunjivam

[apis16268]

leonarda26 kaže:

čekaj zar ne piše
Poduzetnik, porezni obveznik XYZ d.o.o., primljeni račun će:
kao isporuku po kojoj postoji tuzemni prijenos porezne obveze sa poduzetnika ABC d.o.o., iskazati stupcu 6, 21 i 22 knjige I-RA,
kao isporuku po kojoj postoji pravo na odbitak pretporeza, iskazati u stupcu 8, 9, 10 i 15 knjiga U-RA,
u ovom slučaju ja sam taj poduzetnik sa primljenim računom i gledam u svoju evidenciju i vidim knjiženje samo u uru posebne evidencije a u iri nemam ništa kako je navedeno u primjeru
apis draga ti si mi najdraža ovdje i toliko si mi puta pomogla, oprosti ako te zbunjivam

Na riječ čekaj,...malo sam "prikočila" ... i ponovo, ovaj put s više pažnje, pročitala tekst članka.....i piše, upravo ono što si ti primijetila. Spominje se i IRA i URA (užas!).

Leonarda draga, oprosti što te zbunjivam!

Mislim da sam "dokučila" zašto trpaju u URU i IRU, ... sad ti vidi je li to "drži vodu".

Pravilnikom su zaboravili odrediti da se i za prijenos porezne obveze u tuzemstvu vodi posebna evidencija. Predvidjeli su je samo za odnose s EU i uvoz kada primamo robu ili usluge.

Porezna savjetnica Kramar se po "redu i poretku stvari" ne može zamjeriti kolegama iz porezne uprave (oni komuniciraju u rukavicama).... pa makar to imalo za posljedicu i "preko naših leđa" (nisu njena).

U takvim okolnostima, ona radi kompromis.

Pregledala sam RIF i RRIF tražeći slične članke, ali ih nema. Pišu o načelima i kako se popunjava Obrazac PDV, ali ne i o URI, IRI i posebnim evidencijama.

Jedini članak u kojem sam našla da se treba voditi posebna eviencija je u broju 8 RIF-a (stranica 43.) gdje piše da se u rimski III.2. unose podaci za ...citiram:"pretporez kod primljenih isporuka u RH za koje PDV obračunava primatelj (tuzemni prijenos porezne obveze) = posebna evidencija"

Interesantan je jedan drugi opis (strana 8. istog časopisa) gdje se spominje način unosa računa austrijskog dobavljača ....citiram: "upisat će se u posebnu evidenciju (slično kao knjiga ulaznih računa( te će se unijeti u PDV obrazac za srpanj pod brojem II.7. i III.3."

Ovaj drugi opis nema veze s prijenosom porezne obveze u tuzemstvu, ali daje način postupanja u sličnim prilikama, kada se također radi o prijenosu porezne obveze kada je u pitanju relacija inozemstvo-RH iz kojeg se dade zaključiti da se i rimsko II i rimsko III popunjavaju samo iz iz jednog unosa, u jednu knjigu (točnije, posebnu evidenciju na ulazu).

I što sad?