Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 23.07.2015., 21:01   #21
Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
F.A.Q



Moje mišljenje o bezvrijednosti filozofije je važno po tome što je ISTINITO. Naravno, ono nije profitabilono, jer mi niko neće platiti za ovih par rčenica mog mišljenja koje sam na ovom forumu izrekao o filozofiji. Nasuprot profitabilnosti same filozofije za one koji se njome profesionalno bave, u koje ja ne spadam.
ja bi vam platio pivu za postenu filozofsku raspravu da ne velim dijalog .. respect!

p.s. ak moze ispred ducana na klupici
F.A.Q is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.07.2015., 23:20   #22
Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Moje mišljenje o bezvrijednosti filozofije je važno po tome što je ISTINITO.
a) Misljenje je mentalni proces. Generalno je manje vazan za okolinu.
Ukoliko su impresije i asimilacija impresija ispravni produkt tog procesa je znanje, ukoliko nisu produkt je zabluda/iluzija.

b) Koliko je tvoja procjena filozofije vazna ne odredjujes ti. Ti odredjujes da li ce procjena biti ispravna ili ne, prilikom procesa kreiranja procjene.

c) Po tvojim reakcijama evidentno je da kreiras procjenu na temelju povrsnog poznavanja domene i na generalizaciji. Koncepti o kojima i sam pises obradjivani su prije dva i pol tisucljeca upravo od strane filozofa.
omen4k is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.07.2015., 23:26   #23
Quote:
omen4k kaže: Pogledaj post
a) Misljenje je mentalni proces. Generalno je manje vazan za okolinu.
Ukoliko su impresije i asimilacija impresija ispravni produkt tog procesa je znanje, ukoliko nisu produkt je zabluda/iluzija.
glede navedenog kako bi definirali odnosno objasnili iskustvo? mozda kao proces stjecanja znanja i/ili iluzijia? .. ako je moje pitanje uopce na mjestu .. unaprijed hvala
F.A.Q is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.07.2015., 05:29   #24
OMEN4K

Quote:
. a) Misljenje je mentalni proces. Generalno je manje vazan za okolinu. Ukoliko su impresije i asimilacija impresija ispravni produkt tog procesa je znanje, ukoliko nisu produkt je zabluda/iluzija.
Znanje je samo ono što može svako iskustveno provjeriti i logički objasniti i razumjeti. Kao takvo ono se skladišti i čuva u stanicama mozga i tijela. Mišljenje kao mentalni proces je izvlačenje tog znanja iz njegovog skladišta i rasprostiranje na mentalnom ekranu, da bi se pomoću tog mentalnog procesa postigla svjesnost tijela koja je nužna prilikom praktične upotrebe tog znanja.

Kada je riječ o filozofiji kao duhovnoj nauci, čija je osnovna disciplina logika, njena uloga je da logički objašnjava sva životna iskustva, tj. znanja, da budu razumljiva, da bi mogla što ispravnije, svrsishodnije, tj. nepogrešivo i na opšte dobro, da se koriste. I upravo na tom planu svetska filozofija kao duhovna nauka je totalno podbacila, jer nije logički objasnila apsolutno ništa. I upravo zbog toga nema nikakvu praktičnu vrijednost. Dokaz tome je veliko mnoštvo bezvrijednih svjetskih ideologija i religija kao duhovnih i društvenih nauka, koje postoje uporedo sa filozofijom, koje svijetu nisu ni od kakve koristi, već naproriv, od velike štete.

Quote:
b) Koliko je tvoja procjena filozofije vazna ne odredjujes ti. Ti odredjujes da li ce procjena biti ispravna ili ne, prilikom procesa kreiranja procjene.
Određujem i ja i svako ko raspolaže argumentima koji su nužni za procjenu. Moji argumenti u vezi bezvrijednosti svjetske filozofije su postojanje mnoštva svjetskih religija i ideologija, koje su po svojoj važnosti i praktičnoj vrijednosti daleko ispred filozofije. Filozofija, gotovo neprimjetna, nalazi se u njihovoj sjeni. A da je filozofja, zajedno sa naukom, uspjela da svijetu dadne nepobitne i konačne odgovore na pitanja kojima se bave svjetske ideologije i religije, tada bi svijetom vladalo samo znanje, tj. nauka i filozofija, a ne ideološko-političke i vjerske zablude.

Quote:
c) Po tvojim reakcijama evidentno je da kreiras procjenu na temelju povrsnog poznavanja domene i na generalizaciji. Koncepti o kojima i sam pises obradjivani su prije dva i pol tisucljeca upravo od strane filozofa.
Upravo o tome ti i pričam – o religijskim, ideološko-političkim i filozofskim konceptima koji koji su obrađivani dva i pol tisućljeća ranije i koji još uvijek nisu obrađeni. Zbog čega i nemaju značenje nepobitnog znanja koje je nužno da bi po njemu moglo da dođe do ujedinjenja svijeta na duhovnom i ekonomskom planu, a time ujedno i do opšteg svjetskog duhovnog i materijalnog blagostanja. Umjesto toga svijetom, na štetu po mir i duhovno o materijalno blagostanje svijeta, još uvjek vladaju razne ideološko-političke, vjerske i filozofske dogme ili nepotpune ili pogrešne naučne teorije.

A Nauka o svijesti, odnosno, Nauka o nagonu samoodržanja koju ja promovišem i nudim, upravo ima značenje iskustveno provjeroljivog i logički objašnjivog i razumljivog ZNANJA koje do danas ni jedna svjetska filozofija, ideologija, religija, pa ni nauka svijetu nije uspjela da pruži. Upravo zato jer niti i jedna nije uspjela da riješi problem postopjanja svijesti, kao jedinopostojeće prirodne sile i pojave. Niti i jedna nije uspjela da otkrije i objasni jedinstveni prirodni zakon – Zakon Svijesti, tj. Zakon nagona samoodržanja - po kojem sve u svemiru postoji i sve se odvija. Koji u sebi sadrži najbolja prirodna i univerzalna rješenja organizacije svih mogućih oblika kretanja i rada u svemiru, pa i organizacije kretanja i rada ljudi u ljudskom društvu. U nedostatku kojih svijetom ljudi, na štetu tog svijeta, još uvijek vladaju pogrešna i nedorečena ideološko-politička i vjerska učenja i zakoni.

Meni je jasno da ovakve moje tvrdnje o bezvrijednosti svjetskih filozofskih, ideološko-političkih i vjerskih učenja mnogima neće da se svide, jer upravo na njima su sagrađene profitabilne svjetske ideološko-političke, državne i vjerske institucije i organizacije. Ali bez obzira na to, ISTINU o postojanju materije, života i prirode više nije moguće kriti. Ona je objavljena pod naslovom «ZAKON POSTOJANJA» i već je krenula u svijet, pa kome se to ne sviđa nekao pokuša to argumentovano da obori – AKO MOŽE.

ZAKON POSTOJANJA
http://ul.to/ebhuaye7 (eng)
http://ul.to/tbhkjk85 (hr)
Ljubo is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2015., 01:53   #25
Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Kada je riječ o filozofiji kao duhovnoj nauci, čija je osnovna disciplina logika, njena uloga je da logički objašnjava sva životna iskustva, tj. znanja, da budu razumljiva, da bi mogla što ispravnije, svrsishodnije, tj. nepogrešivo i na opšte dobro, da se koriste. I upravo na tom planu svetska filozofija kao duhovna nauka je totalno podbacila, jer nije logički objasnila apsolutno ništa.
Tvoja ocekivanja su razumljiva ali nerealna, jer baziraju se na postavci da su sva ljudska Bica na istom stupnju razvoja.

Sva zivotna iskustva i znanja ne mogu biti predana na pladnju niti jednostavno razumljiva svakome, jer da bi bila adekvatno asimilirana svijest onoga tko asimilira mora biti na adekvatnoj razini.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
I upravo zbog toga nema nikakvu praktičnu vrijednost. Dokaz tome je veliko mnoštvo bezvrijednih svjetskih ideologija i religija kao duhovnih i društvenih nauka, koje postoje uporedo sa filozofijom, koje svijetu nisu ni od kakve koristi, već naproriv, od velike štete.
To nije nikakav dokaz da filozofija nema prakticnu vrijednost nego da nije popularna. Sto je s obzirom na stanje drustva i globalne svijesti sasvim logicno.

Pocni uz kavu pricati o Svijesti duze od par minuta sa nekoliko razlicitih ljudi i promatraj reakcije. Dio nece imati attention span duzi od dve minute, dio ce se zestoko boriti za materijalisticku tezu, dio njih ce te gledati kao ludjaka i/ili pridavati fokus obujmu poprsja zene, recikliranju neke od recentnih ideja o bilo cemu, plasiranih iz medija, dijeljenju nekog tipicnog iskustva iz svakodnenog zivota, itd...i samo mali dio biti ce zainteresiran za ono sto zelis podijeliti i biti voljan slusati.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Moji argumenti u vezi bezvrijednosti svjetske filozofije su postojanje mnoštva svjetskih religija i ideologija, koje su po svojoj važnosti i praktičnoj vrijednosti daleko ispred filozofije.
To nisu argumenti.

Postoji i pop muzika pa neki biraju glazbena remek-djela koja nisu servirana u hranilicu.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Filozofija, gotovo neprimjetna, nalazi se u njihovoj sjeni. A da je filozofja, zajedno sa naukom, uspjela da svijetu dadne nepobitne i konačne odgovore na pitanja kojima se bave svjetske ideologije i religije, tada bi svijetom vladalo samo znanje, tj. nauka i filozofija, a ne ideološko-političke i vjerske zablude.
2 put.

Odgovori na pitanja koja sugeriras ne leze na pladnju i osoba mora sama proci put do njih. Neka znanja na padaju stihijski sama od sebe, potrebno ih je svjesno potraziti i dosegnuti. To sto se odgovori ne traze nije krivnja filozofije i ovisno je o stanju svijesti pojedinca i drustva.

Velike vjere nisu bazirane na zabludama nego na mudrostima.
Zablude su nastale permutacijama interpretacije njihovih ucenja i njihovom zlouporabom.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Upravo o tome ti i pričam – o religijskim, ideološko-političkim i filozofskim konceptima koji koji su obrađivani dva i pol tisućljeća ranije i koji još uvijek nisu obrađeni.
Obradjeni su koliko je potrebno da su obradjeni u odredjenim fazama raznih kultura i drustava. Ostatak je na pojedincu.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Zbog čega i nemaju značenje nepobitnog znanja koje je nužno da bi po njemu moglo da dođe do ujedinjenja svijeta na duhovnom i ekonomskom planu, a time ujedno i do opšteg svjetskog duhovnog i materijalnog blagostanja.
Znacenje je relativno onome tko pridaje znacenje.

Nesto slicno "blagostanju" o kojem govoris dogadja se ciklicki, kada globalna svijest utjecana kozmickim silama dosegne adekvatnu razinu. Kozmicki proces poznat od davnina razvijenijim kulturama i opisivan razlicitim alegorijama.

Zivot je gibanje. Gibanje je promjena. Promjena se sastoji od oscilacija.
Cvijet ne cvate zimi.

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
A Nauka o svijesti, odnosno, Nauka o nagonu samoodržanja koju ja promovišem i nudim, upravo ima značenje iskustveno provjeroljivog i logički objašnjivog i razumljivog ZNANJA koje do danas ni jedna svjetska filozofija, ideologija, religija, pa ni nauka svijetu nije uspjela da pruži.
Svakako cijenjen trud, no dopusti postavku da tvoja saznanja ne pokrivaju sve i da postoje i druge nauke koje pokrivaju taj dio i idu i sire.

Potcjenjivanjem onoga sto ne poznajes uskracujes mogucnost spoznavanja onoga sto se moze spoznati.

Znanje se ne penje na pedestal, moze se samo "spustiti" na plodno tlo.
U tome lezi mudrost izjave skromnosti svijesti filozofa, koja spoznaje "Ja znam da nista ne znam".

Quote:
Ljubo kaže: Pogledaj post
Upravo zato jer niti i jedna nije uspjela da riješi problem postojanja svijesti, kao jedino postojeće prirodne sile i pojave.
Radi cega se ne koristi jedna disciplina nego proucavanje vise njih, sto je bio pristup filozofije u doba Pitagore.

Interpretacija onoga sto postoji ovisi o fokusu i filterima posmatraca. Preuski pogled onemogucuje percepciju fundamentalnog, presiroki partikularnog.

Ljudska svijest ima moc vise pogleda, pomocu kojih moze spoznati i mikro i makro i relacije izmedju oboje.

Zadnje uređivanje omen4k : 25.07.2015. at 02:15.
omen4k is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2015., 06:09   #26
OMEN4K

Quote:
. Sva zivotna iskustva i znanja ne mogu biti predana na pladnju niti jednostavno razumljiva svakome, jer da bi bila adekvatno asimilirana svijest onoga tko asimilira mora biti na adekvatnoj razini.
Nije to problem. I djeca mogu razumjeti osnovni i jedinstveni zakon postojanja materije, života i prirode, zato jer je veoma prost. To je zakon sedam fizičkih i psihičkih sposobnosti Svijesti, odnosno Zakon nagona samoodržanja. Problem je što taj zakon do danas nisu otkrile ni objasnile ni svjestska nauka, ni filozofija, ni teologija, koje na djecu i na odrasle, u nedostatku tog znanja, prenose nekakve svoje poluistine ili neistine, po kojima djeca i odrasli, kasnije, na svoju štetu, žive. Pa, ako djeca i odrasli mogu bez razumijevanja da nauče te poluistine i neistine i žive po njma, onda bi još lakše mogli da nauče i Istinu o materiji, životu, prirodi i sebi, i to sa razumijevanjem, a zatim da po njoj ispravno i na svoje dobro tu istinu i žive, pod uslovom ako se takvom Istinom raspolaže

Quote:
To nije nikakav dokaz da filozofija nema prakticnu vrijednost nego da nije popularna. Sto je s obzirom na stanje drustva i globalne svijesti sasvim logicno.
Filozofija nije u rangu umjetnosti, sporta, mode, razonode i slično da bi se moglo govoriti o njenoj popularnosti i slobodnom izboru, već je filozofija temelj i način našeg obaveznog, svakodnevnog, praktičnog življenja. Zbog njene bezvrijednosti tu njenu ulogu u svijetu još uvijek vrše kojekakve ideologije, politike i religije. Ne na korist svijeta, već štetu.

Quote:
Pocni uz kavu pricati o Svijesti duze od par minuta sa nekoliko razlicitih ljudi i promatraj reakcije. Dio nece imati attention span duzi od dve minute, dio ce se zestoko boriti za materijalisticku tezu, dio njih ce te gledati kao ludjaka i/ili pridavati fokus obujmu poprsja zene, recikliranju neke od recentnih ideja o bilo cemu, plasiranih iz medija, dijeljenju nekog tipicnog iskustva iz svakodnenog zivota, itd...i samo mali dio biti ce zainteresiran za ono sto zelis podijeliti i biti voljan slusati.
U pravu si, ljudi će biti zbunjeni, ali ne zbg priče o Svijesti, već zbog zagađenosti njihovih umova raznim ideološko-političkim, filozofskim i teološkim poluistinama i pogrešnim naučnim teorijama, kao i tradicijma i navikama da po njima žive i pate se. Zato, objašnjavati ljudima neke više istine od tih po kojima su oni već stekli naviku da žive, isto je kao objašnjavati jednom alkoholičaru, pušaču ili drogerašu da su alkohol, duvan i droga štetni po njihovo zdravlje. Rješenje i izlaz iz takvog negativnog stanja, svakako, nije pustiti da stvari i dalje teku svojim pogrešnim smjerom, tako kako teku, već truditi se svim sredstvima da se stanje promijeni, davanjem i propagiranjem novih i viših znanja i istina od sada važećih. Prevenstveno kada su u pitanju oni najmlađi, čiji umovi i tijela još uvijek nisu zagađeni pogrešnim znanjima i navikama. Druga stvar je to što do danas takvo znanje nismo imali. Ali sada imamo – ZAKON POSTOJANJA.

Quote:
To nisu argumenti.
Postoji i pop muzika pa neki biraju glazbena remek-djela koja nisu servirana u hranilicu.
Kada su u pitanju viša znanja i istine po kojima treba da se živi i ostvruje opšte dobro, tu ne postoji mogućnost izbora. Ne zato što sloboda izbora ne postoji, već zato što je Istina, koja podrazumijeva opšte dobro, jedina alternativa. Jer Istina je uvijek SAMO JEDNA i tu nema šta da se bira. Mogućnost izbora postoji samo kada su laži u pitanju, kojih uvijek može da bude bezbroj. Naravno, tu veliku ulogu igraju i navike. Onaj ko je navikao da živi po laži, uvijek će birati laž. Onaj ko je navikao da konzumira alkohol, uvijek će birati alkohol, bez obzira na istinu da je alkohol poguban po njega. Zato i jeste potrebno težište prevaspitavanja sveukupnog ljudskog društva staviti na mlađe generacije koje nisu još podlegle pogrešnim shvatanjima života i navikama. Naravno, pod uslovom da stvorimo novu, bolju i jaku životnu filozofiju, koje će da se temelji na nauci, tj. provjerljivom i logički objašnjivom i razumljivom iskustvu. Sadašnja svjetska filozofija to nije i zato ona i nema nikakvu praktičnu vrijednost.

Quote:
Odgovori na pitanja koja sugeriras ne leze na pladnju i osoba mora sama proci put do njih. Neka znanja na padaju stihijski sama od sebe, potrebno ih je svjesno potraziti i dosegnuti. To sto se odgovori ne traze nije krivnja filozofije i ovisno je o stanju svijesti pojedinca i drustva.
Ne bih se složio. Odgovore na pitanja koja sugerišem osoba ne može naći u svjetskoj nauci, filozofiji, svjetskim ideologijama i religijama, zato što ih tu nema. To upravo i jeste mana i krivnja ovih svjetskih nauka, učenja i znanja. Ali sada mi sve te potrebne i nedostajuće odgovore imamo u Nauci o svijesti, odnosno, Nauci o nagonu samoodržanja. Uostalom, Svijest, odnosno, Nagon samoodržanja je ujedno i jedini problem koji do danas u okviru nauke, filozofije i svjetskih religija nije bio riješen. Taj problem se tiče i odnosi na nas same, na naše živote i sam smisao našeg postojanje. A danas to rješenje imamo.

Quote:
Velike vjere nisu bazirane na zabludama nego na mudrostima. Zablude su nastale permutacijama interpretacije njihovih ucenja i njihovom zlouporabom.
Neka bude da si po ovom pitanju u pravu. Ali u pravu sam i ja kad tvrdim da one temeljne istine na kojima su velike religije niknule, nisu bile izrečene u vidu iskustveno provjerljive i logički objašnjive i razumljive nauke, već u vidu, objava, zapovjesti i dogmi. Upravo zbog toga njima je bilo lako manipulirati, iskrivljavati ih i zloupotrebljavati. I ja se mogu složiti s tim da «Zakon postgojanja» koji nudim, nije ništa drugo do upravo postavljanje tih religijskih istina, tj. objava, zapovjesti i dogmi, na naučnu i filozofsku, tj. logičkui osnovu, tako da one više nikada ne mogu biti iskrivljene i zloupotrijebljene. Upravo zato nije ni potrebno da svjestske religije odumru, već samo da se ujedine i reformišu i tako, uz pomoć Zakona postojanja postanu glavna svjetska obrazovna (duhovna) institucija – Akademija nauka – i glavna vodilja cjelukupnog ljudskog društva, bez ikakvih političkih svjetskih podjela i granica i bez političara. Samo takva jedna svjestska institucija bi mogla obezbijediti trajni svjestski mir i uvesti čovječanstvo u eru duhovnog i materijalnog blagostanja.

Quote:
Nesto slicno "blagostanju" o kojem govoris dogadja se ciklicki, kada globalna svijest utjecana kozmickim silama dosegne adekvatnu razinu. Kozmicki proces poznat od davnina razvijenijim kulturama i opisivan razlicitim alegorijama.
I sa ovim se mogu složiti. Uz napomenu da mir, blagostanje i znanje ne mogu doći, samo tako «s neba», bez našeg ličnog i pojedinačnog angažovanja da to znanje prihvatimo i praktično upotrijebimo. Postupno, kako se naša civilizacija razvija, znanje dolazi dio po dio, u onom obliku u kojem je ono, zavisno našem trenutnom znanju i mentalnim sposobnostima za nas prihvatljivo. Jer one najviše, Božanske istine i znanja uvijek postoje, a mi moramo postepeno da se razvijemo da bi bili sposobni u potpunosti da ih prihvatimo. Slično kao što naša sadašnja akademska znanja postoje, ali da bi ih ljudi razumjeli i prihvatili prvo, kao djeca moraju da nauče da čitaju i pišu i onda sva ta znanja primaju postepeno kroz osnovnu, srednu školu i tek na kraju kroz fakultet. Takav slučaj je i sa temeljnim religijskim znanjima, koja su tokom minulih epoha primana u obliku objava i zapovjesti. Da bi danas, kada je ljudsko znanje u oblasti prirodnih nauka, psihologije i drugih društvenih i alternativnih nauka naraslo do do ovog današnje stupnja, ljudi bili sposobni da ovo najviše, Božansko znanje, u vidu Zakona postojanja, prime kao čistu nauku – Nauku o Svijesti, odnosno, Nauku o nagonu samoodržanja.

Quote:
Svakako cijenjen trud, no dopusti postavku da tvoja saznanja ne pokrivaju sve i da postoje i druge nauke koje pokrivaju taj dio i idu i sire.
Naravno, «Zakon postojanja» je opšte znanje i ono obuhvata sve. Ali ne u detalje. Zato ovo znanje i ne isključuje druge nauke – fiziku, hemiju, biologiju, psihologiju itd - čija je uloga da detaljno i šire obrade, potvrde i prezentiraju pojedine dijelove ovog opšteg znanja. Na ovaj način «Zakon postojanja» povezuje sve ove nauke u cjelinu.
Ljubo is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.07.2015., 16:56   #27
Quote:
F.A.Q kaže: Pogledaj post
to iz iskustva ili .. trljala baba lan? :
Sigurno sam puno stariji od tebe, ali ne toliko.

Ne, to je s prvih stranica bilo kojeg udženika povijesti filozofije (vidi: "Sedam mudraca", takođe pod perzijski magovi, "mudraci s istoka" isl.)

Kad dođeš do tog razreda u školi, uzmi pa pročitaj!
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.07.2015., 19:31   #28
Quote:
F.A.Q kaže: Pogledaj post
glede navedenog kako bi definirali odnosno objasnili iskustvo? mozda kao proces stjecanja znanja i/ili iluzijia? .. ako je moje pitanje uopce na mjestu .. unaprijed hvala
Iskustvo je ono čega si svjestan, ono što "iskušavaš", doživljavaš. Imaš unutarnje i vanjsko iskustvo. A znanje je opravdano i istinito uvjerenje. Racionalisti (Descartes, Spinoza, Leibniz, itd.) smatrali su da je svo znanje u krajnoj liniji utemeljeno u razumu. A empiristi (Hume, Berkeley, Locke) da je utemeljeno u osjetilnoj percepciji. Kant je pokušao učiniti sintezu racionalizma i empirizma: znanje ovisi o osjetilnoj percepciji, ali da bi osjetilni podražaji bili razumljivi, moraju biti organizirani uz pomoć logičkih kategorija (dakle uma). Konačnu i potpunu sintezu postigao je konačno Hegel - u smislu da kategorije nisu (samo) subjektivne, nego jednako vrijede i za vanjski svijet - te se tako ukida rascjep na subjekt i objekt. Husserl i Heidegger su kasnije na sve to nabacili još malo "mesa" s aspekta fenomenologije.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2015., 15:12   #29
ja bih rekao da je filozofija mozgovna aktivnost koja pokušava pomaknuti granicu inteligencije baveći se pitanjima koja nam se prirodno ne nameću jer nisu životno važna, a pronalaženjem odgovora točnije razumijemo svijet oko sebe
BeerMan is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2015., 15:42   #30
Filozofija je pra-znanost.

U obliku u kojem je nastala više se ne primjenjuje.

Ono što se danas naziva filozofija jesu dvije stvari:
1. "preseravanje". Tako da nije ništo čudno što se netko uvrjedi kad mu kažeš da "filozofira".
2. povijest filozofije kao ono što se uči u školi i faksu.

Uglavnom, najbiliže onoj prvoj sustavnoj filozofiji je razredna nastava iz osnovne škole.


.
auroy is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.08.2015., 02:28   #31
To je tumacenje i iscitavanje znakova i pogleda u zivotu.
To je grebanje po organizmu zivota,okretanje,izvrtanje svih pravaca koji oblikuju i dodiruju zivot.

Postavljanje mjere.Pozicioniranje pod nebesima i istrazivanje.
To je potreba za potragom.
To je stvaranje slike u sitnim potezima,a u odmaku je ukupnost.
Desifriranje nasih misli do dana odlaska sa ovog svijeta..

Bez toga zivot bi bio puka igra koja nema kraja.
Gunnaway Judah is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2015., 00:20   #32
Quote:
baricaa kaže: Pogledaj post
Što je zapravo filozofija?
Kardio za mozak.

Ne moraš, nije obavezno i nigdje ne piše da ćeš od toga imat ikakve intrinzične koristi.

Ali bi bilo dobro.
.keskin. is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2015., 10:17   #33
znati da ne znaš, to je upravo filosofija
inače, narod je NE voli
narod voli udobnost, jesti, piti i veseliti se, a
filosofija je sve suprotno od toga i s tim je narodni neprijatelj
neprijatelj je i mnogim drugim koji bi se nazvali intelektualcima ili slično
umjetnici nemaju ništa protiv filosofskog
a to znači i Božanskog
Filosofija nije profesija, nije nauka, ni religija, Ona Nije, ali i je
ispunjenost sa Sophein
Ljubav radi Ljubavi, a ne ka nečem posebnom
Ona je Sloboda.

filosofski.blogspot.com
saschaein is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.03.2016., 17:01   #34
Nadam sa da pitanje mogu postaviti ovdje. Laicko, posto nemam znanja iz filosofije.
Da li postoji termin VIŠA filosofija ili je to naprosto neznanje u pitanju.
Po nekoj logici, nisam sigurna da moze biti više i niže filosofije.
Ako uopce treba spominjati logiku.
Hvala za sva pojasnjenja...
hadrijana is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2016., 18:42   #35
Quote:
saschaein kaže: Pogledaj post
znati da ne znaš, to je upravo filosofija
inače, narod je NE voli
narod voli udobnost, jesti, piti i veseliti se, a
filosofija je sve suprotno od toga i s tim je narodni neprijatelj
neprijatelj je i mnogim drugim koji bi se nazvali intelektualcima ili slično
umjetnici nemaju ništa protiv filosofskog
a to znači i Božanskog
Filosofija nije profesija, nije nauka, ni religija, Ona Nije, ali i je
ispunjenost sa Sophein
Ljubav radi Ljubavi, a ne ka nečem posebnom
Ona je Sloboda.
E upravo tako. Lijepo receno.
Mr. Beam is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.03.2016., 01:05   #36
Uzmimo da sa jedne strane zida postoji znatiželja a sa druge istina.
Filozofija je jedan od načina kako izbušiti rupu do druge strane.
Ali postoji "filozofski" problem da ne postoji odgovor sa druge strane.
__________________
Love Lickers
implosive is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.03.2016., 14:18   #37
Quote:
saschaein kaže: Pogledaj post
znati da ne znaš, to je upravo filosofija
inače, narod je NE voli
narod voli udobnost, jesti, piti i veseliti se, a
filosofija je sve suprotno od toga i s tim je narodni neprijatelj

filosofski.blogspot.com
Filozofija je zapravo način shvaćanja života.
I to "narodno" je vrsta filozofije ....
Imamo cijeli život da se zabavljamo, i cijelu smrt da se odmaramo
__________________
"Vrijednost ideje se može odrediti kvalitetom onih koji je zastupaju" (A. Hemon)
Nea-- is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2016., 11:33   #38
Quote:
hadrijana kaže: Pogledaj post
Nadam sa da pitanje mogu postaviti ovdje. Laicko, posto nemam znanja iz filosofije.
Da li postoji termin VIŠA filosofija ili je to naprosto neznanje u pitanju.
Po nekoj logici, nisam sigurna da moze biti više i niže filosofije.
Ako uopce treba spominjati logiku.
Hvala za sva pojasnjenja...
Kao VIŠA matematika u odnosu na elementarnu?
Postoji termin metafilozofija ili filozofija filozofije ali to ( po nekoj logici ) vodi u beskonačni regres pa je možda bolje dijeliti filozofiju na temelju nekih drugih aspekata a ne na "višu - nižu".
Orah is online now  
Odgovori s citatom
Old 27.03.2016., 20:06   #39
Quote:
implosive kaže: Pogledaj post
Uzmimo da sa jedne strane zida postoji znatiželja a sa druge istina.
Filozofija je jedan od načina kako izbušiti rupu do druge strane.
Ali postoji "filozofski" problem da ne postoji odgovor sa druge strane.
Zanimljiva usporedba. Ovo me podsjeća na Dassinov film "Gužva u podzemlju" o pljački jedne pariške draguljarnice.
Jednostavko is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2016., 23:16   #40
Filozofija je pokušaj shvaćanja svijeta.

Ili možda ovako: "Filozofija se bavi općenitostima." -dakle, što je neko pitanje općenitije i obuhvatnije, to je ono od većeg interesa za filozofiju.

Tako će pitanje "Koji je smisao života?" biti od puno većeg interesa za filozofiju nego pitanje "Koliko energije treba utrošiti da bi se kilogram vode zagrijao za jedan stupanj?" npr.
Jollman is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:07.