Grijanje na pelet

[ramzay]

U nastavku ove priče možemo se malo poigrati sa većinom našeg sanduka u kome se nalazi kubik dimnih plinova .

Podijelimo taj kubik plina na komade dimenzija 0,5mx0,5mx0,5m znači da je volumen jednog malog sanduka 0,125 m3, i da se u njemu nalazi 1/8 od broja čestica čađe, odnosno jedna osmina od ukupne površine čađe ( 9.9 m2/8=1,237 m2).

Rezultat ovog čarobiranja je da jedan mali sanduk površine 1,5 m2 obasjava 1,237 m2 čestica čađe odnosno 1,5/1,237=1,21 m2/m .

U slučaju velikog sanduka imamo 9,9/6=1,69 m2/m

Koji zaključak možemo izvući iz ovoga ???

Kod malih ložišta je manje čestica užarenog ugljika na neku površinu kotla , znači da je manje ložište hladnije , intenzivnije hladi buktinju , a to znači da malo ložište teže radi sa manjom snagom , odnosno da je kod hladnijeg ložišta druga kinetika nastajanja monoksida i druga kinetika nastajanja čađe.

Iz ovoga bi trebalo izvući i zaključak da se sa promjenom snage kotla mijenja i temperatura baklje ili plamena .

Volio bih da ovo pojasnimo i usvojimo , jer bez toga nema smisla ići na teoriju nastajanja čađe i i Boudouardov dijagram stanja dimnih plinova i ugljika.

[ramzay]

http://imageshack.us/clip/my-videos/40/nws.mp4/

https://www.forum.hr/newreply.php?do=newreply&p=35315072

E da vidimo da li to funkcionira nakon godinu dana .

Na ovom filmiću su prikazane sve faze razvoja jedne buktinje, od gustog katranskog dima do pojave intenzivnog svijetlećeg plamena katranskih para , na srednjim snagama gasgeneratora , te pojave nevidljivog , plavo ljubičastog plamena vodika i monoksida nastalog na višim temperaturama.

Ovaj snimak je nastao prije godinu dana sa ljuskicama lešnjaka , ali se stvar jednako ponaša sa blo kojim gorivom tipa drvena sječka ili pelet.

[zmajdin]

I tako, osta Rejnolsov broj daleko iza, a stigosmo do Boudouardovog dijagrama, za kratko vreme prevalismo put od od grejanja na pelete do visoke peći, uključiv i nadasve kreativnu usporedbu površine užarenih čestica ugljenika sa površinom ložišta i zaključke koje iz toga valja izvući. Sve čestitke!

Ipak, dobro je da je plamen (opet) tema: plamen, temperatura i efikasnost izgaranja je i bio razlog da na ovom forumu uzmem aktivno učešče, posle više od godinu dana pasivnog praćenja diskusije.

Povod za uključenje u diskusiju je bila premisa da korionik koji radi na snazi od 15 kW u kotlu snage 25 kW neće biti kadar da postigne temperaturu plamena dovoljnu za potpuno izgaranje.

zmajdin kaže:

Uz sva uvažavanja, otkad teperatura izgaranja zavisi od snage?

Na to

ramzay kaže:

Vauuuu , pravo pitanje .

Ovako postoji neki optimum između volumena ložišta i veličine baklje ,

Nije isto da li ste upalili sviječu u kutiji od 1m3 ili u kutijici od 1dm3, isto tako nije svejedno da li je kutija izolirana ili je hladna.

Postoji interakcija između energije infracrvenog zračenja koja izlazi iz baklje i energije koja se reflektira od kutije natrag u baklju.

Ako je baklja mala , a kutija velika i hladna , onda se skoro sva energija potroši na kutiji i malo se toga vrati , a to što se vrati je niskofrekventno IC zračenje koje ne koristi izgaranju, i ložište ima nižu temperaturu i katran nestigne izgoriti nego se kondenzira i kao dim izlazi van , zato je temperatura plamena niža.

Ako je baklja velika , bez obzira što je kutija velika i hladna u samoj baklji dolazi do refleksije IC zračenja i temperatura baklje raste i katran ima preduvjete za izgaranje.

Otkud katran ,o tome drugom prilikom

(Razmenjeno je tom prilikom nekoliko postova-replika; sve je zabeleženo na 61. stranici ovog foruma, pa koga zanima - neka pogleda)

Sada je, međutim, tvrdnja suprotna:

ramzay kaže:

U nastavku ove priče možemo se malo poigrati sa većinom našeg sanduka u kome se nalazi kubik dimnih plinova .

Podijelimo taj kubik plina na komade dimenzija 0,5mx0,5mx0,5m znači da je volumen jednog malog sanduka 0,125 m3, i da se u njemu nalazi 1/8 od broja čestica čađe, odnosno jedna osmina od ukupne površine čađe ( 9.9 m2/8=1,237 m2).

Rezultat ovog čarobiranja je da jedan mali sanduk površine 1,5 m2 obasjava 1,237 m2 čestica čađe odnosno 1,5/1,237=1,21 m2/m .

U slučaju velikog sanduka imamo 9,9/6=1,69 m2/m

Koji zaključak možemo izvući iz ovoga ???

Kod malih ložišta je manje čestica užarenog ugljika na neku površinu kotla , znači da je manje ložište hladnije , intenzivnije hladi buktinju , a to znači da malo ložište teže radi sa manjom snagom , odnosno da je kod hladnijeg ložišta druga kinetika nastajanja monoksida i druga kinetika nastajanja čađe.

Iz ovoga bi trebalo izvući i zaključak da se sa promjenom snage kotla mijenja i temperatura baklje ili plamena .

Volio bih da ovo pojasnimo i usvojimo , jer bez toga nema smisla ići na teoriju nastajanja čađe i i Boudouardov dijagram stanja dimnih plinova i ugljika.

Koja je, dakle, od ove dve tvrdnje tačna. Prva? Druga? Obe!? Ili nijedna!

Kako god, evo rezultata jednog jednostavnog ogleda: određivanje temperature plamena merenjem.
http://imageshack.us/photo/my-images...raplamena.jpg/
Kao što se na slici vidi, gorionik je radio na otvorenom. Kao gorivo upotrebljen je pelet uobičajenog kvaliteta. Temperaturna sonda, NiCr-Ni termopar za keramičarske peći, kalibrisana je na najjednostavniji način - u kipućoj vodi. Tokom ogleda postizana je i viša temperatura plamena od prikazane, ali je slikom zabeležena ova - 1017 stepeni Celzijusa, pa nek svako izvuče zaključav kakav god mu se učini ispravnim/tačnim. Toliko o tome.

P.S. Da ne bi bilo zabune: ne prodajem Viadrus kotlove, već imam Viadrus kotao i pokušavam da iz njega izvučem makmsimum. Koliko sam u tome (ne)uspešan, može se prosuditi iz prethodnih postova. Toliko i o tome.

[ramzay]

ZMAJDINE

Kad se koriste termoparovi za mjerenje temperature onda se obavezno koriste i specijalni kablovi , žice za spoj termopara sa instrumentom za mjerenje , te žice su propisane boje izolacije i postoje žice za NiCr -Ni termoparove( žuto crvena kombinacija), koje se ne koriste za neke druge termoparove.

Spajanje termopara nekom žuto zelenom žicim , pretpostavljam da je žica od bakra, uvodi novi termopar, Ni Cr -Cu.i uvodi novi termonapon koji može djelovati poziotivno ili negativno , u svakom slučaju dovodi do pogrešnog rezultata.

Kalibracija termopara sa temperaturom vrelišta vode nije dobra jer je to donja desetina od opsega , trebaš kalibrirati termopar u nekoj ovlaštenoj laboratoriji koja ima kupku ili komoru, u nedostatku iste možeš se poslužiti temperaturom taljenje kuhinjake soli koja je dobar etalon za temperaturu cca 800 C. Kod kalibracije treba ići sa više temperature na nižu i uhvatiti trenutak kad se kuhinjska sol počinje poput magme ljepiti na termopar.

Kalibraciju obično radim bez zaštitne cijevi , i vrlo česti i temperature mjerim bez zaštitne cijevi kako bih dobio bolju dinamiku i točnost, a kod takvih tema kao što je temperatura izgaranja u nekom ložištu opće se ne koristim termoparovima nego optičkim pirometrom, naime termopar je komad žice i nikad nisam siguran da li je temperatura , toplina , došla kroz žicu do glavice termopara , ili sam zaista izmjerio temperaturu glavice.

Kad govorim o baklji u kotlu onda govorim o onome što se vidi na mom filmu , a ovo što se vidi na prethodnom postu je neki mali plamičak koji svoj život završava unutar plamenika, i neprimjereno je uspoređivati kinetiku izgaranja svijeće i mlaznog motora, iako je ista fizikalna kemija u igri.

Dobro si primjetio da sam došao do visoke peći , samo nastavi u tom smjeru , jer tu leže odgovori na pitanja koja si postavljaš, jedino još kod metalurga imaš u igri šamot i užareni ugljik , jedino su oni nastavili istraživanja u tom smislu , graditelji kotlova već nekoliko desetljeća ne slušaju na predavanjima kako gori ugljen ili drva , za njih postoji nafta ili plin.

Konkretno što ti nije jasno iz moja dva posta , ne kužim , pitanje , sve sam jasno napisao , trebaš samo zasukati rukave i zagrijati stolicu i neke stvari sam izračunati za neko konkretno ložište.

Kod malih ložišta kao što je viadrusovo i male baklje kao što je tvoja na fotki ne možemo ni govoriti o razvoju čestica čađe i prijenosu topline zračenjem , jer toga nema .

Iz tvog plamenika izlaze vreli dimni plinovi koji ne zrače energiju u okoliš, volumen ložišta u Viadrusu je premali da bi se moglo govoriti o uticaju zračenja vodene pare i ugljičnog dioksida , jednostavno je sloj dimnih plinova pretanak , premalen.

Kod tako male baklje možemo govoriti o prijenosu topline konvekcijom , i to zbog toga što dimni plinovi udaraju u suprotne stjenke kotla , i vračaju se natrag te tu dolazi do vrtloženja i strujanja plinova , nekom brzinom i nekim Re brojem .

Kad smo već kod Re broja on će doći na red , polako , još se nismo makli od plamenika , još smo negdje na granici zone užarenog ugljika koji leži na rostu i zraka koji struji oko njega u zoni starog dobrog stričeka Boudouara.

[Lee Champa]

ramzay kaže:

Kad se koriste termoparovi za mjerenje temperature onda se obavezno koriste i specijalni kablovi .

Ne više!
Sada se u glavu kučišta termopara spoji "termopar glava". Postoje specijalizirane glave po termoparovima (E, K, J, .....) ili univerzalne koje se "programiraju", i dalje se signal vodi bakrenim žicama. Kompenzacijski vodovi su skupi!

I ono što je radio ZMAJDIN unosi dvije greške: RAMZAY naveo "serijski" termopar, a postoji još nedostatak "svođenja na nulu". Svaki termopar "računa" temperaturu od 0C. Znači jedan kraj u okolini koja se mjeri, a drugi kraj termopara na 0C ili na izmjerenu temperaturu dodati temperaturu okoline (mjesta mjernog instrumenta, ako isti nije specijaliziran i ima posebu korekciju temperature okoline gdje stoji)!

[ramzay]

Lee slažem se s tobom o kompenzacijskoj glavi i svođenju na nulu onog hladnog kraja. Vrlo četo sam prisiljen mjeriti više temperatura na više mjesta i jednostavno mi se dogodi da nema dovoljno instrumenata sa kompenzacijom , nego mjerim običnim unimerom ili višekanalnim A/D konverterom i prerčunavam milivolte u temperature, a često ni kablovi nisu oni pravi nego bakreni.

Sve te greške donekle se mogu ispraviti direktnom kalibracijom preko Natrijevog Klorida , uzme se đezva za kafu od inoxa malo vatre ili žara ili plinski brener za lotanje i eto ti 800 C . Imam ja u labosu i đezvu napunjenu srebrom (961 C), ali na terenu mi je lakše naći 100 grama soli nego 100 grama srebra, ha ha.

Planirao sam da na forumu samogradnja kotla dam fotostrip kako u varijanti sam svoj majstor napraviti termopar i kako ga baždariti. Uzme se bilo koji žičani otpornik , ono žica motana na keramičko kućište , to se raskupusa i lako napravi termpoar željezo konstatan ili bakar konstatan, može i cekas iz pegle.

Na fotki koju je objavio ZMAJDIN vidi se uređaj TESTO koji ima svoju sondu svoj kabal i svoj konektor i on pokazuje točno samo za svoje dijelove, jer je sve prilagođeno, i iskompenzirano.

A ovako divlje spojen termopar ne pokazuje dobro, a pitanje da li je uopće spojen jer je jedna žica u zraku ili pod kamenom???,ja ne vidim dobro Jbiga vidim da moram prestat gledat u čašu od gemišta.

[Lee Champa]

Da ne "šiljimo" preveč!
Može i onako kako je napravio ZMAJDIM - termopar na vodič istog tipa (bakar) jer su spojevi + termopar/bakar i - termopar/bakar na istoj temperaturi i ne generiraju nikakav napon!

[zmajdin]

Da ne citiram prethodne postove, veza je jasna: sve u svemu, to što sam izmerio nije tačno, jer nije (kao) ono dvadeset santima kabla odgovarajuće pa čini neku (značajnu) grešku, mada se po boji plamena vidi (otprilike) o kojoj je temperaturi reč. Uzgred, koliko da ostane zabeleženo, termo par okome je reč je kalibrisan tamo gde je proizveden, a namenjen je keramičarskoj peći. Ko ovo razume - taj razume, a ko ne razume - ne razume: tu pomoći nema.

Zaista nema smisla da se ovo dalje razvlači: eto, priznajem da sve što sam do sada napisao nije tačno, svako merenje koje sam napravio nije korektno obavljeno, svaki zaključak koji sam izveo pogrešan je, svaki reztultat ništavan je. Zadovoljni?

[ramzay]

zmajdin kaže:

Da ne citiram prethodne postove, veza je jasna: sve u svemu, to što sam izmerio nije tačno, jer nije (kao) ono dvadeset santima kabla odgovarajuće pa čini neku (značajnu) grešku, mada se po boji plamena vidi (otprilike) o kojoj je temperaturi reč. Uzgred, koliko da ostane zabeleženo, termo par okome je reč je kalibrisan tamo gde je proizveden, a namenjen je keramičarskoj peći. Ko ovo razume - taj razume, a ko ne razume - ne razume: tu pomoći nema.

Zaista nema smisla da se ovo dalje razvlači: eto, priznajem da sve što sam do sada napisao nije tačno, svako merenje koje sam napravio nije korektno obavljeno, svaki zaključak koji sam izveo pogrešan je, svaki reztultat ništavan je. Zadovoljni?

Vidim da uopće ne kužiš kako radi termopar , uguglaj taj pojam , pa ćeš naći dobrih tekstova na tu temu.

Dužina kablova ne igra neku bitnu ulogu , naravno da pri tome ne mislim na kilometarske kablove.

Bitan je satav materijala od kojeg se prave kablovi i kontakti , ako termopar u vatri daje 30 milivolta , a ti napraviš grešku od 5 milivolti na kablovima onda je sva priča suluda.

Poanta ovoga je : da bi i ti i ja na istom kotlu sa sličnim peletima trebali dobiti iste ili slične ( vrlo slične ) rezultate, a očito ih ne dobijamo, i iz toga izvlačimo neko možda i pogrešne zaključke.

Svojevremeno je u Zagrebu bila tvornica ATM sa stotinama inženjera , tehničara i vrhinskih majstora koji su proizvodili termoparove i instrumente za njih, i ja samo prenosim njihovo iskustvo ono inženjersko i ono majstorsko.

Isto tako je kroz pretvorbu i privatizaciju ta firma otišla u ku... kao i sve drugo u hrvatskoj, a pametni majstori su kilometre i kilometre žice od Ni Cr il konstatana ili platine makli na stranu , naravno da su po garažama i svi etalonski instrumenti i termometri, i ako ja kažem da sam izmjerio temperaturu od 800 C onda je to sigurno jer je to Joža ili Štef u svojoj garaži kalibrirao, a bio sam toliko dobronamjeran i rekao kako se u partizanskim uvjetima može izvršiti kalibracija instrumenta , naravno ako su kablovi ispravni.

Predlagao sam da ove suviše stručne teme prebacimo na temu samogradnja , ali su dečki iz komšiluka zapeli po svome i ja sam kao dobar domaćin ponudio suradnju i ostao na ovim stranicama , a volio bih da nisam.

Nemam ugrađen pirometer u oko kao Terminator, da bih mogao odrediti temperaturu vatrice u pelet breneru koju si dao na fotki , ali znam iz iskustva da su sve temperature preko 1000 C misaona imenica , a kad postignem 1050 C u nekom ložištu onda zovem rundu pive u kafani, a ti dum prvo pa muško 1017 C , svaka čast majstore.

[ramzay]

Lee Champa kaže:

Da ne "šiljimo" preveč!
Može i onako kako je napravio ZMAJDIM - termopar na vodič istog tipa (bakar) jer su spojevi + termopar/bakar i - termopar/bakar na istoj temperaturi i ne generiraju nikakav napon!

Na jednoj strani imaš NiCr- bakar , a na drugoj Ni-bakar to su dva nova termopara , nema veze što su oba, nova termpoara, na istoj temperaturi ali njihovi naponi se pribrajaju ili oduzimaju , osnovnom naponu .

Najjednostavnije je to zamisliti kao tri baterije spojene u seriju od koji jedna , srednja, jako mijenja napon , a dvije , krajnje, malo manje i sad nas zanima koliki je napon one baterije u sredini. A taj napon iznosi 40 milivolta za 1000 C , a želimo točnost od 1% ??????????

Slažem se da za neka ofrllje mjerenja ne treba ta točnost , ali je u pravilniku napisano da se temperatura dimnih plinova mora mjeriti ispod 5 K točno i ja se borim ko lav da se tome približim i ne uspjevam, a imam sve.

[Lee Champa]

ramzay kaže:

......Najjednostavnije je to zamisliti kao tri baterije spojene u seriju od koji jedna , srednja, jako mijenja napon , a dvije , krajnje, malo manje ......

Da tako to radi....jedino one krajne baterije (termoparovi) koje se nalaze na istoj temperaturi daju jednako napona, koji se poništavaju, samo temperaturna razlika "daje" napon

[ramzay]

Lee Champa kaže:

Da tako to radi....jedino one krajne baterije (termoparovi) koje se nalaze na istoj temperaturi daju jednako napona, koji se poništavaju, samo temperaturna razlika "daje" napon

Da u pravu si , ti se naponi poništavaju ako su baterije istog napona i kontra okrenute , odnosno ako se jednoj napon diže a drugoj smanjuje zagrijavanjem spoja , i tu je kvaka , zato moraju biti specijalne žice -baterije .

Prvo sam mislio prešutiti ovo , da ne ispada da sam cjepidlaka , onda sam malo surfao netom , nebi li našao nešto pametno napisano o tome kako se termoparovi spajaju sa bakrenim žicama. Nisam našao ništa pametno da bih dao link.

Onda sam nazvao prijatelja koji je bio direktor razvoja u ATM u, da ga pitam za mišljenje , a on mi je spomenuo sve po spisku i upozorio na zakletvu , i časnu pionirsku , datu pedeset i neke .

A onda sam otišao u labos i uključio peć za kalibraciju termoparova i proveo jedno dosta divlje ispitivanje .

Termopar je bio u peći na dubini od 200 mm nakon toga je toplinska izolacija i hladni kraj termopara spojen propisanim kablom sa elektronikom za regulaciju temperature.

Paralelno na taj termopar postavio sam prijenosni instrument spojen propisanim kablovima , na hladnom kraju termopara , i kao alternativu sve isto samo su žice bile obične bakrene.

I šta sam dobio , ostao sam u šoku i zato ovo sve pišem

Pokus 1.

Postavljena temperatura na peći .......600 C
Izmjerena sa propisanim kablovima .....630 C

Izmjerena s bakrenim žicama..............530 C

temperatura "hladnog"kraja termopara.. 85 C

Pokus 2.

Postavljena tempartura na peći ........900 C
Izmjerena sa propisanim kablovima .....920 C

Izmjerena s bakrenim žicama .............818 C

temperatura "hladnog "kraja termopara .155 C

Pokus3.

Postavljena temperatura na peći .......1000 C
Izmjerena propisanim kablovima ..........1020 C

Izmjerena s bakrenim žicama ...............863 C

temperatura "hladnog" kraja termopara ..193 C

Mislim da trebamo staviti točku na ovu temu i na zamajavati se više sa time , bar ne na ovom forumu .

A zmajdina molim da ponovi svoja mjerenja i da na piše sa čime je dobio tu temperaturu .

[zmajdin]

1. Ako je dobijeni rezultat merenja sa bakrenim kablovima u sva tri slučaja niži od merenja sa propisanim kablovima, koji god da jesu, nije li onda zaista ostvarena temperatura plamena u stvari znatno viša od onih 1017 stepeni koliko je očitao instrument, u šta sumnjam, ali analogija sa rezultatima ova tri uporedna merenja u peći za kalibraciju termoparova, na takav zaključak navodi.

2. Ako je instrument pokazivao da voda ključa na 100 stepeni, na koliko stepeni je voda zaista ključala?

3. Merenje ću u svakom slučaju (ne samo jedanput) da ponovim, što na otvorenom, što u kotlu, šta više, u raznim kotlovima: imam za to nekih svojih (istraživačkih) razloga.

4. Pisalo je u postu da je kao gorivo upotrebljen pelet uobičajenog kvaliteta.

5. Saglasan sam da na ovo treba staviti tačku: besmisleno je i nikuda ne vodi.

[mranderson]

gospodo svaka vam čast, samo razgovarati o grijanju u ovakva, vruća vremena je, nah da, svaka vam čast....

znam da je moja 'sondica' sa ebaya pič..n dim, ali ovih dana pokazuje da mi je temperatura na izlazu iz kotla 23 stupnja, što je dosta realno ??... to govorim čisto iz razloga što ga mjerim na neobičnim stvarima, i izgleda mi dosta 'precizan' za moje laičke potrebe, naime u podrumu pokazuje 25, na izlazu iz peći 23 (vjerojatno zbog propuha), temperatura vode 15 stupnjeva, temperature pokazane u 2 mjesecu su bile preko 450 stupnjeva (koliko je onda tek bilo u kotlu!?) , ali sad sam dao napraviti neke preinake i baš me zanima kako će pokazivati ove zime...

Ta sondica navodno mjeri preko 1000 stupnjeva, ali ne mislim je stavljati u kotao (bojim se da ne izgori), nego mjeriti samo izlazne plinove...

i da, kad bi se barem moglo da taj sav silni asfalt pobere tu toplinu ovih dana, akumulira je i po zimi nam je preda Kod mene je jučer bilo za poluditi, do 3 ujutro niti daška osvježenja
Sad je 6.50 (kad sam počeo pisati ) i sunce je već neumorno, grije li ga grije...

[ramzay]

zmajdin kaže:

1. Ako je dobijeni rezultat merenja sa bakrenim kablovima u sva tri slučaja niži od merenja sa propisanim kablovima, koji god da jesu, nije li onda zaista ostvarena temperatura plamena u stvari znatno viša od onih 1017 stepeni koliko je očitao instrument, u šta sumnjam, ali analogija sa rezultatima ova tri uporedna merenja u peći za kalibraciju termoparova, na takav zaključak navodi.

po bilo kojoj varijanti teško da si postigao temperaturu veću od izmjerene, pogotovo ne veću za 100 C , kako bi bilo logično slijedom mojih mjerenja

5. Saglasan sam da na ovo treba staviti tačku: besmisleno je i nikuda ne vodi.

Prebacimo ovo sve na temu samogradnja kotla i nastavimo dalje tabiriti stvari , jer je sad i mene zaintrigiralo to mjerenje .

Naime ja nikada prije nisam mjerio temperature sa kratkim termoparovima kojima se hladni kraj zagrijava na 150 C i sa bakrenim kablovima , tako da je ovo sve i meni neka nova spoznaja i iskustvo.

stoga vidimo se na forumu samogradnja kotla

[Ananke]

http://www.vitos.hr/proizvodi/bosch-...000b-32kw/660/

jel zna netko da li se ovo isplati... mislim cijena je ok, ali da li je ok?

Mi bi grijali njime kuću od cca 130m2, podno grijanje, jednog dana stiropor fasada 10 cm, + grijanje PTV za četveročlanu obitelj.
Tražim koju peć... nije još u planu, ali razmatram mogućnosti. S tim da smo ograničeni prostorom, znači trebala bi biti čim kompaknija, a opet da ju ne punim svakih čas.

[ramzay]

Ananke kaže:

http://www.vitos.hr/proizvodi/bosch-...000b-32kw/660/

jel zna netko da li se ovo isplati... mislim cijena je ok, ali da li je ok?

Mi bi grijali njime kuću od cca 130m2, podno grijanje, jednog dana stiropor fasada 10 cm, + grijanje PTV za četveročlanu obitelj.
Tražim koju peć... nije još u planu, ali razmatram mogućnosti. S tim da smo ograničeni prostorom, znači trebala bi biti čim kompaknija, a opet da ju ne punim svakih čas.

To je kotao na cjepanice BOSCH 2000B , koji sam ja dosta nahvalio na forumu centralno grija nje na drva. Ovaj dodatak na pelet je FEROLI s koji sam dosta zbijao šale , ali dobro radi , ne tako dobro kao centrometal , i nije tako lak za podešavanje , bilo je i nekih pregaranja gusnatih dijelova u plameniku , koji ne koštaju više od par eura .

Veliki problem je pregrijavanje gornje ploče , gornjeg poklopca , koji kad se loži drvima nije u toploj zoni jer ga štiti slog drva , ali kod rada s peletima ta ploča nije dobro zaštićena , i ljudi su sami stavljali kojekakve štitnike , šamotne ploče , keramičke ploče i još koješta. Nije nemoguča misija i može se u varijanti SSM napraviti

Cijena je više nego povoljna , za te novce teško se može dobiti kompletan uređaj te snage i kvalitet.

Ono što se i danas pitam , a pitao sam se i kad sam ispitivao kotao BOSCH 2000 B , u čemu je kvaka , kako taj kotao kod konačnog prodavača može koštati 5500 kuna , po kojoj se cijeni onda taj kotao proizvodi u Poljskoj.

prelistaj forum unatrag pola godine dosta je pisano o tom kotlu

[Ananke]

hvala ramzay

[dep]

Da se vratimo egzaktnim problemima:

Kupio sam CM-ov pelet set i postavio ga na kotao.
Prepravio sam cisternu od lože u spremnik za pelete i sve pustio u pogon.
Stvar radi uredno na tvorničkim postavkama i trebati će se malo poigrati sa parametrima da se postigne neki optimum (iako mi ovlašteni serviser veli da se tu nema kaj štimati, jer to nije loža?????) Očito ću morati pronaći nekoga ko je voljan gurnuti sondu u već postojeću rupu na dimnjaku.

E sad. Imam ja u opremi i ono čudo (zaboravio sam njemački izraz) koje se montira na dimnjak u svrhu smanjenja propuha kroz peć dok je ova u stand by-u. (nešto zugblablabla).

Pitanje: Kamo da ga spojim i da li je to uopće moguće bez nekog relea. Logično mi je da bi to trebalo biti povezano sa radom ventilatora, ali bojim se da nešto ne skurim ili ne poremetim rad ventilatora s obzirom da mu se broj okretaja mijenja, za razliku od onog na plameniku za ložu???

Živili!!

[stmat]

dep kaže:

Da se vratimo egzaktnim problemima:

Kupio sam CM-ov pelet set i postavio ga na kotao.
Prepravio sam cisternu od lože u spremnik za pelete i sve pustio u pogon.
Stvar radi uredno na tvorničkim postavkama i trebati će se malo poigrati sa parametrima da se postigne neki optimum (iako mi ovlašteni serviser veli da se tu nema kaj štimati, jer to nije loža?????) Očito ću morati pronaći nekoga ko je voljan gurnuti sondu u već postojeću rupu na dimnjaku.

E sad. Imam ja u opremi i ono čudo (zaboravio sam njemački izraz) koje se montira na dimnjak u svrhu smanjenja propuha kroz peć dok je ova u stand by-u. (nešto zugblablabla).

Pitanje: Kamo da ga spojim i da li je to uopće moguće bez nekog relea. Logično mi je da bi to trebalo biti povezano sa radom ventilatora, ali bojim se da nešto ne skurim ili ne poremetim rad ventilatora s obzirom da mu se broj okretaja mijenja, za razliku od onog na plameniku za ložu???

Živili!!

može par fotki, jer ovih dana moram i ja jedan ugradit.
pogotovo od cisterne za ložu koju si napravio za rezervoara za pelete

dobra ti je ideja spojiti to zajedno sa ventilatorom, sam napon je tu problem,
mislim da imaju releji koji rade u naponskom rasponu, npr od 110V do 220V