Piramida Sunca - majka svih piramida

[AllweEverWanted]

d@d@ kaže:

Da li se siječate priče o Sfingi iz grčke mitologije?

Promislite o karakeristikama koje su joj oni pridavali, a po godinama su bili puno bliže starim Egipčanima nego nama.

Zašto svoja nagađanja formirate izvan povijesnih okvira?

Pa Samo sam komentirao Show from Discovery Civilization

[KulinBan]

AllweEverWanted kaže:

Nemoj tako da nema bosanaca ne bi bilo Muje i Hase

Pa naravno! Kakva je Bosna bez Muje I Hase!

[Jalnuški Diletant]

KulinBan kaže:

Pa naravno! Kakva je Bosna bez Muje I Hase!

Izvornija i pametnija.

[ghoust26]

Jalnuški Diletant kaže:

Izvornija i pametnija.

Pa kojim Bogumilskim imenim bi odgovarali Mujo i Haso?

[Jalnuški Diletant]

ghoust26 kaže:

Pa kojim Bogumilskim imenim bi odgovarali Mujo i Haso?

Kakve sad veze imaju Bogumili s ičim???

[ghoust26]

Jalnuški Diletant kaže:

Kakve sad veze imaju Bogumili s ičim???

Pa predpostavlja da pod ovim "Izvornija i pametnija." mislis bez Turskog uticaja.

[Jalnuški Diletant]

ghoust26 kaže:

Pa predpostavlja da pod ovim "Izvornija i pametnija." mislis bez Turskog uticaja.

Točno.

[ghoust26]

Jalnuški Diletant kaže:

Točno.

Pa jesu li Bosnjaci prije prelaska na Islam, Katolicanstvo ili Pravoslavlje bili Bogumili?

[Jalnuški Diletant]

ghoust26 kaže:

Pa jesu li Bosnjaci prije prelaska na Islam, Katolicanstvo ili Pravoslavlje bili Bogumili?

Nisu nego krstjani tj. pripadnici Crkve bosanske.

I tada nisu bili Bošnjaci nego Bošnjani.

I krstjani nisu prelazili na katoličanstvo nego su se, nakon samo par godinica, katoličanstvu vratili, jer su bili katolički heretici. (Službeno su se odrekli krstjanstva, U PRISUSTVU KULINA BANA, i vratili se katoličanstvu 1203..)

Bogumili imaju veze s Makedonijom i Bugarskom.

[Jalnuški Diletant]

Evo ti kratak sažetak:

Prvo - osnovni pojmovi o srednjovjekovnoj Bosni:


- X. stoljeće - Prvi spomen Bosne (Porfirogenet) - vjerovali ili ne u sklopu tadašnje srpske države. (Gornji i srednji tok rijeke Bosne do, približno Zavidovića.) Dva grada - Katera i Desnek.
- X. stoljeće - druga polovina - krtkotrajno samostalna, a njen Ban zauzeo hrvatske županije Uskoplje, Luku i Plivu iako su puno duža razdoblja kad je čas pod tadašnjom hrvatskom, a čas pod srpskom državom.
- Od 1018. pod Bizantom.
- 1081. - 1088. pod Dukljom (Bodin)
- 1101. Bosna konačno samostalna.
- Onda još malo nereda di se ne zna niti tko pije niti tko plaća
- 1166. - 1180. Opet pod Bizantom
- 1180. Kulin Ban (1180. - 1204.) (Od Drine do Grmeča - srednja Bosna, Usora, Soli, Donji kraji)
- 1199. prvi spomen dualizma (Krstjani).
- 1203. BILINOPOLJSKA ABJURACIJA
- 1244. Matej Ninoslav se pokorio hrvatsko-ugarskom kralju
- 1253. Bela IV podijelio Bosnu
- 1299. hrvatski ban Pavao I. naziva se "banom Hrvatske, Dalmacije i gospodarom Bosne", a
- 1305. "gospodarom cijele Bosne".
- 1318. njegov sin Mladin II. širi se na Hum. (U to vrijeme bosanski ban Stjepan I. drži samo malo područje uz Drinu.)
- 1324. Stjepan II. Kotromanić (1314. - 1353.) širi Bosnu (Usora, Soli, Duvno, Livno, Glamoč...) Svo se stanovništvo pod njim naziva se BOŠNJANIMA.
- 1326. Stjepan II. Kotromanić zauzima područje od Neretve do Cetine, a Srbiji veliki dio Huma.
- 1329. Stjepan II. Kotromanić ratovao u podlimlju. Država mu od "Save do mora i od Cetine do Drine".
- 1340. - 1342. katolička crkva ponovno dobila institucionalni oblik
- 1353. - 1391. vlada Tvrtko I., sin Jelene Bribirske i Stjepanova brata Ladislava.
- 1357. Tvrtko ustupa Hum Ludoviku I.
- 1366. Tvrtko bio prisiljen nazvati se banom "po milosti Božjoj i gospodara našega kralja Ludovika".
- 1369. Tvrtko vratio punu vlast i počeo se širiti.
- 1373. Tvrtko se širi na područje između Drine i Lima, a kasnije i Trebinje, Konavle i Dračevicu.
- 1377. Tvrtko I. postaje "Kralj Srbljem i Bosni i Primorju i Zapadnim sranama".
- 1385. Tvrtko I: dobija kotor.
- 1388. TVRTKOVA VOJSKA POD VODSTVOM VLATKA VUKOVIĆA ZAUSTAVLJA OSMANLIJE POD VODSTVOM ŠAHIN-PAŠE KRAJ BILEĆE!!!
- 1389. BOSANSKA VOJSKA SUDJELUJE U BITCI NA KOSOVU POD ISTIM ZAPOVJEDNIŠTVOM!!!
- 1390. Tvrtku se predaju gradovi Split, Trogir i Šibenik, područje od Knina do Zemunika i otoci Brač i Hvar. ("Kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja")
- 1391. umire Tvrtko I.
- 1391. - 1418. sve u kurcu. Razni nasljednici podliježu što Osmanlijama, što Ugarima, što plemstvu.
- 1428. Tvrtko II. (1404. - 1409.) pada pod uticaj Ugarske i plaća danak Osmanlijama.
- 1435. Tvrtko II. postaje vazal i prema hrvatsko-ugarskom kralju i prema sultanu.
- 1435. Osmanlije učvršćiju vlast u središtu Bosne i zauzimaju županiju Vrhbosnu i grad Hodidid (Današnje Sarajevo).
- 1443. Stjepan Tomaš (1443. - 1461.) malo popravlja stvari. Uz njega pristaju neki plemići (Kovačevići, Pavlovići, Dinjičići, Vojsalići - nasljednici Hrvoja Vukčića Hrvatinića).
- 1446. Stjepan Tomaš ženi Katarinu Kosaču po katoličkom obredu.
- 1453. sve jači Osmanski uticaj.
- 1461. POSLJEDNI BOSANSKI KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ (1461. - 1463.) VIDJEVŠI DA MU DRŽAVA IDE U KURAC TRAŽI POMOĆ OD KRŠĆANSKOG SVIJETA PROTIV OSMANLIJA
- 1463. (proljeće) Sultan poveo vojsku protiv Bosne koju i zauzima, a posljednjeg bosnskog kralja Stjepana Tomaševića - pogubio.
- 1463. (jesen) Izvjesni Matija oduzima Osmanlijama sjeverne krajeve i stvara Srebreničku i Jajačku banovinu.
- do 1482. područja pod vlašću Stjepana Vukčića Kosače i njegovih nasljednika održavala samostalnost.
- 1463. Kraj srednjovjekovne bosanske države.
- 1482. nestanak zadnjeg traga i Bosni i Bošnjanima kakva je i kakvi su do tada postojali.

Povelja Kulina Bana:

"U ime oca i sina i svetoga duha. Ja ban bos'nski Kulin prisezaju tebi, kneze Krvasu, i vsim gradjam dubrovcam pravi prijatelj biti vam od sele i do vika, i prav goj drzati s vami i pravu viru, do kole sam ziv. Vsi Dubrovcane kire hode po mojemu vladaniju, trgujuce, gdi si kto hoce, kretati, gode si kto mine, pravov virov i pravim srcem drzati je bez vsakoje zledi, pazve sto mi kto da svojov voljov poklon, i da im ne bude od mojih castnikov sile, i do kole u mene budu, dati im svit i pomoc ka kore i sebi, kolikore moze, bez vsega zloga primisla, tako mi Bog pomagaj i sije sveto evandjelje. Ja Radoje dijak bana pisah siju knjigu poveljov banov od rozstva Hristova tisuca i sto osamdeset i devet lit, miseca avgusta u dvadeseti i deveti dan, usicenja glave Ivana Krstitelja."

[Jalnuški Diletant]

Evo ti i još malo o razlikama između Bogumila (i drugih dualista) i Krstjana (čistih kršćana - kako im to i ime govori ):

(...) Praktički sve dualističke gnoze (manihejci, katari, bogumili, kršcanski gnostici) ostavile su za sobom korpus spisa u kojemu je ocrtana doktrina dualisticko-gnosticke sljedbe. U tekstovima bosanskih krstjana (Hvalov zbornik, Testament gosta Radina, Mletacka apokalipsa, Radoslavljevo evanđelje, Kopitarovo bosansko evanđelje) ne nalazimo ni spomena o bilo kojoj od "velikih tema" dualizma: Dobri i Zli bog, materija kao zamka Zla, Satanov pad, reinkarnacija.
To su potpuno pravovjerni prijepisi dijelova Novoga Zavjeta koji se nicim ne razlikuju od slicnih nastalih bilo gdje u kršcanskoj Europi.

Kao što je primijetio povjesničar Noel Malcolm: " Katari i bogumili grozili su se od simbola križa, a križ se pojavljuje u zaglavlju nekolikih dokumenata Crkve bosanske. Katari i bogumili nisu priznavali Stari zavjet, a jedan od sacuvanih biblijskih nikopisa Crkve bosanske sadrži i Knjigu psalama. Katari i bogumili nisu priznavali misu, a u oporuci gosta Radina izrijekom se zahtjeva da se odsluže mise za njegovu dušu. Katari i bogumili bili su protiv uporabe crkvenih građevina, a ima valjanih dokaza da se Crkva bosanska i dalje služila samostanskim zdanjima uz koja su stajale i crkve. Katari i bogumili odricali su se vina i mesa, a u prvim otomanskim katastarskim knjigama u Bosni zabilježeno je da su neki krstjani posjedovali vinograde, a nema razloga vjerovati da su ikad bili vegetarijanci. (Pokazalo se da je jedini tobožnji dokaz koji je na to upucivao potekao od pogrešnog citanja jedne rijeci u oporuci gosta Radina: ta rijec ne glasi mrsni, nego mrski.) Katari i bogumili nisu priznavali kalendar svetaca, a u dokumentima Crkve bosanske, pa i u oporuci gosta Radina, spominje se proslavljanje nekoliko svetaca... Opći značaj Crkve bosanske bio je također vrlo različit od onoga što obicno dovodimo u vezu s bogumilima ili katarima. Te su hereticke sekte bile asketske i puritanske, suprotstavljene bogatstvu i svjetovnoj moci crkava, i odricale su se zemaljskih dobara. Crkva bosanska u svom punom procvatu (u 14. i na pocetku 15. stoljeca) posjedovala je veliku moc, a njeni su velikodostojnici potpisivali povelje i obavljali diplomatske misije. Kraljevi kao što su Stjepan Kotromanic i Tvrtko, iako nisu bili pripadnici Crkve bosanske, održavali su s njom prijateljske odnose; cini se da su i neke velike plemicke porodice pripadale toj crkvi. Najpoznatiji velikodostojnik Crkve bosanske gost Radin bio je stariji savjetnik hercega Stjepana Vukcica i ocito je i sam bio bogataš: u oporuci je ostavio 5000 dukata u gotovini, konje, srebrne i zlatne tanjure, ("plašt ukrašen krznom i zlatom") i ("crveni plašt od svile sa šesterostrukim nitima ukrašen krznom i samurovinom a što mi ga je podario Gospodar Kralj Matijaš"). To je zaista daleko od onih skromnih prvih katara koji su sami o sebi govorili da su pauperis Christi - Kristovi siromašci." (...)

[ghoust26]

Jalnuški Diletant kaže:

Evo ti kratak sažetak:

Izvini odakle si uzeo ovaj odlomak?

[KulinBan]

Jalnuški Diletant kaže:

Evo ti kratak sažetak:

bilo kakve vjere da su bili,u nacionalnom smislu su bili Bosnjani a danas Bosnjaci,to je ono najvaznije

[KulinBan]

Hrvatski narod stvorili su Turci-"Globus"
Hrvatski narod stvorili su Turci:

Hrvat, Tuga i Buga turska su imena, kao i ona hrvatskih knezova Porin i Branos
Pisala: Mirjana Dugandžija
Snimila: Mirjana Dugandžija

Da mi je razumjeti barem još koju riječ, pomislila sam izlazeći iz zgrade ankarskog aerodroma, suočena s grupama muškaraca, aerodromskih radnika i taksista, koji su na moja pitanja sipali goleme količine riječi, a jedina koju sam razabirala bila je - „mušterija”.
Valjalo je priznati - nije baš bogzna kakav početak teme zbog koje sam došla u Ankaru, teorije tamošnjeg povjesničara srednjeg vijeka, Osmana Karataya, o tome kako su Turci sudjelovali u formiranju hrvatskog naroda, i o tome kako su se na putu od Galicije do Dalmacije neraskidivo pomiješali tamo negdje u mračnim dubinama ranog srednjeg vijeka.
Kad sam odustala od pokušaja da se Ankare dokopam autobusom, sjela sam u taksi i tako postala „mušterija” jednog taksista koji je, umjesto da se muči s riječima i desecima milijuna turskih lira, stvar elegantno riješio s trideset eura, bez riječi. Odvezao me u hotel koji se, naravno, nalazio u „sokaku”, točnije Buklum sokaku, u urednoj kupaonici dočekao me „sabun”, na meniju obližnjeg restorana „čorba”, „tavuk sis” (šiš-ćevap od piletine) i razne druge vrste ćevapa... Nema veze što te riječi znamo iz nekog drugog vremena, a ne onog o kojem piše Osman Karatay. Odmah mi je bilo lakše.
Gradska vreva
Subota ujutro osvanula je sunčana, unatoč sinoćnjoj snježnoj oluji, pa mi je otkrila da je „sokak” zapravo fina ulica koja vodi ravno do trga na kojem su smještena razna ministarstva, parlament, glavna zgrada policije. Ankara je, naime, grad uprave, ureda i birokracije. Samo u parlamentu profesionalno je zaposleno 60.000 ljudi. Građani Ankare subotom ne napuštaju grad, govori Karatay, između ostalog i zato što u njezinoj okolici ne postoji ni tračak nečega što bi se moglo nazvati prirodom. Izlaze na ulice, u šetnju. Žena je mnogo manje nego muškaraca, ali ipak nebrojene trgovine u kojima veliki europski trgovački lanci prodaju svoj odjevni otpad odlično posluju. Prolazimo kroz subotnju rijeku ljudi preko središnjeg gradskog trga koji se zove Kizilay, u prijevodu, „Crveni mjesec”. Naziv je to dobrotvorne organizacije koja je 1923., kad je osnivanjem turske republike Ankara postala glavni grad, ondje izgradila prve zgrade. Probijamo se i kroz gužvu na Sakarya Meydani, omiljenom Karatayevu trgu s tržnicom svijeća, „najintelektualnijem dijelu grada” u kojem su knjižare i kina u kojima igraju, s podjednakim uspjehom, „Gospodar prstenova” i domaći hit „KasabamIn incisi”, u prijevodu „Biser grada”, s temom iz suvremenog turskog života. Ovamo smo krenuli vođeni njegovom željom da pojedemo „skender ćevap”, jedini, kaže Karatay, koji ne možete probati u Europi.
Put do protohrvata
Uz slatkiše - baklavu, tufahije i kadaif - koji neafektiranom stanovniku eks Jugoslavije također ne bi trebali biti nepoznati, Karatay počinje svoju priču. Iako smo s njegovom teorijom, uz slavensku, indoeuropsko-slavensku, germansku, germansko-karpatsku, germansko-gotsku, karpatsko-
-ilirsku, karpatsko-tračku, karpatsko-alarodijsku i kavkasko-alarodijsku, iransku, iranskokavkasku ili osetsku, alansku i možda još koju teoriju o porijeklu Hrvata, dobili i teoriju koju bismo mogli nazvati hrvatsko-ogurskom , Karatay ipak kaže: „Uvijek su me privlačile neistražene teme, a u turskoj historiografiji predmongolska, istočna Europa vrlo je slabo istražena. Zato sam odlučio istraživati tursko-slavenske veze”, kaže Karatay, poentirajući: „Istražujući protobugare, točnije, tražeći prve Bugare, našao sam prve Hrvate!”
Osman Karatay 33-godišnji je povjesničar srednjovjekovlja, a objavio je za svoju dob zavidan broj knjiga: „Nakon destrukcije Bosne” (Istanbul, 1997.), „Krvava kosovska ravnica” (Ankara, 1999.), „Stvaranje hrvatskog naroda: hrvatsko-turske veze u ranom srednjovjekovlju” (Ankara, 2000.), „Turci” u više tomova, koji su mu prevedeni i na engleski, „Mirovni proces u Bosni i Hercegovini” (Ankara, 2000). Neke od tih knjiga objavio mu je ASAM, Centar za euroazijska istraživanja, u kojem je i sam radio. Sad ima u Corumu, u kojem živi, vlastitu izdavačku kuću KaraM, u kojoj je na engleskom jeziku objavio nešto skraćenu, ali novim informacijama obogaćenu, verziju knjige o stvaranju hrvatskog naroda pod naslovom „In Search of the Lost Tribe: The Origins and Making of the Croatian Nation”.
Diplomirao je povijest na Sveučilištu Bospor u Istanbulu, a magistrirao na Sveučilištu Gazi u Ankari, gdje je sad pri kraju doktorata. Član je Turskog društva povjesničara, te je jedan od osnivača Centra za euroazijska istraživanja u Ankari, gdje je neko vrijeme bio na čelu Odjela za balkanska istraživanja.

Ogursko pleme
„Ne treba nas iznenađivati”, kaže Karatay, „uloga Turaka u formiranju hrvatskog naroda, jer tadašnja Europa, od Jadranskog mora do Volge, bila je puna Turaka, i oni su zaslužni za mnoge etničke procese u srednjovjekovnoj Europi. Najkraće rečeno - tursko pleme Oguri, koje su Avari sredinom 6. stoljeća istjerali s njihove postojbine na sjeveroistoku Crnog mora u Galiciju, došli su u Dalmaciju i odande, godine 620., istjerali Avare. Tamo su došli zajedno sa Slavenima koje su zatekli u Galiciji i, kako su bili malobrojni, Oguri su i sami bili ÔposlavenjeniŐ. Država koju su u Dalmaciji osnovali, i nazvali hrvatskim imenom, bila je začetak hrvatske države i, kasnije, hrvatskog naroda”, sažima svoju teoriju Karatay.
Ili, šire rečeno: ogursko je pleme često u historiografiji bilo povezivano i zamjenjivano s Bugarima, pa se to i danas, u cijelom svijetu, čini. Karatay to smatra pogrešnim, Bugare uopće ne smatra turskim plemenom. Povjesničari Ogure dijele na Bijele i Crne Ogure: Bijeli su živjeli na sjeveroistoku Kaspijskog mora. Ključnim trenutkom u njihovoj povijesti smatra trenutak kad su, nakon dolaska Avara, odjednom nestali s povijesne scene, sredinom 6. stoljeća. Kamo su nestali pred Avarima? Kamo su nestala druga plemena koja su živjela na tom prostoru znamo, no Bijelim Ogurima - brojnim, utjecajnim i moćnim u to vrijeme - gubi se svaki trag. Kako već znamo, Karatay ih nalazi u Galiciji, gdje su stupili u već opisane odnose s ondje zatečenim Slavenima, organizirajući Slavene u borbi protiv Avara, ali i poprimajući neke njihove običaje. Zatim odlaze u Dalmaciju, gdje su sada oni, zajedno sa Slavenima, pobjednici nad Avarima.
Lingvistička analiza
Da su osnivači hrvatskog naroda i države turskog porijekla, dokazuje, po Karatayu, i lingvistička analiza. Pa iako se među stručnjacima općenito smatra da nije poznato porijeklo imena „Hrvat”, Karatay smatra da je ona turskog porijekla, i da se sastoji od dvije riječi: „Kur” i „Bat”, i istog je porijekla kao turska historijska imena Kur-Sad, Kur-Han, Kur-Tegin... Dapače, imena braće i sestara - Klukasa, Lobela, Kosenca, Muhla, Hrvata, te Tuge i Buge također su, prema Karatayu, turska.
Svaka druga interpretacija - slavenska, germanska, ilirska, iranska, latinska, grčka - nije pružila uvjerljiva objašnjenja, dok s interpretacijom tih imena kao turskih, dakle, Kźlźk, Alpel, Kšsenci, Mugel i Korvat te sestara Tugay i Buga, nema problema ni lingvistički ni, osobito, povijesno. I imena prvih hrvatskih vladara su turska: Porin ili Branos, na primjer, smatra Karatay. Turski element tada više nije bio brojan, Turci su bili asimilirani slavenskom većinom, koju su organizirali u borbi protiv Avara, a zatim su, kad je osnovana hrvatska država u Dalmaciji, postali njihovi građani, što je sasvim uobičajena pojava u povijesti.
Karatay smatra da ga u njegovim istraživanjima podupiru srednjovjekovni grčki, ruski i latinski izvori, a u popisu literature navedeno je stotinjak knjiga: od „De Administrando Imperio” Konstantina Porfirogeneta, Herodotovih spisa do povjesničarke Nade Klaić ili suvremenih hrvatskih znanstvenika: lingvista Alemka Gluhaka ili povjesničara Ive Goldsteina i Nevena Budaka. Ipak, Karatayevu teoriju nikako se ne može se promatrati kao službeno stajalište turske historiografije, pa je s tim vjerojatno u vezi i Karatayev odlazak iz Centra za euroazijska istraživanja.
Teorije
„Prije nego što sam postavio svoju teoriju, proučio sam ostale: germansku, iransku, slavensku, avaro-bugarsku”, nastavlja Karatay. „Sve trpe od ozbiljnih slabosti”, kaže Karatay. Čak i „najjača” i, po njegovu mišljenju, najšire prihvaćena „iranska teorija” sasvim je slaba. Po njoj su Hrvati iransko pleme došlo s Kavkaza, sa sjevera Karpata i poslavenjeno tijekom migracija na sjeveroistok Balkana. „Ne postoji”, smatra Karatay, „nikakav trag da je pleme koje bi se moglo smatrati Hrvatima obitavalo na Kavkazu, osim nekih lingvističkih indikacija, što nije dovoljno.”
Slavenska je teorija, kaže, također vrlo slaba, utemeljena samo na tome da Hrvati danas govore slavenskim jezikom, dok srednjovjekovni izvori jasno pokazuju da su Hrvati bili drugačiji od ostalih Slavena, a to je krucijalno. Upravo zbog slabosti slavenske teorije proučavatelji se, po njegovu mišljenju, okreću drugim teorijama. No, sve se one zasnivaju na spekulacijama, dok u njegovoj teoriji nema uopće spekulacija. „Nisam tako slavan povjesničar da bih si mogao dopustiti spekulacije, moram biti oprezniji, osloniti se na provjerene izvore”, kaže Karatay, dok na pitanje što bi njegova teorija trebala značiti nama danas, objašnjava:
„Ne tvrdim, i nikada nisam tvrdio, da su Hrvati Turci, ali sam rekao da su Turci započeli proces formiranja hrvatskog naroda. Hrvati su i Slaveni, i Turci, i Nijemci, Iliri, Talijani... Ali, Turci su započeli proces formiraja hrvatskog etnosa. To je ključni moment. No, to su bila srednjovjekovna zbivanja, i ne vidim kakvog bi utjecaja trebala imati na današnjicu. Ne želim da moja istraživanja budu iskorištena u dnevno-političke svrhe.”

[KulinBan]

1463. Kraj srednjovjekovne bosanske države.
- 1482. nestanak zadnjeg traga i Bosni i Bošnjanima kakva je i kakvi su do tada postojali

pa kako ste vi kao veliki i slavan hrvatski narod mogli dozvoliti da nestane to Bosansko Kraljevstvo kad tvrdite da je bilo hrvatsko

[Ogius]

Kakve sve ovo ima veze s piramidama?

[KulinBan]

Berekat: Radovi na piramidi će trajati sto godina
Posljednjih sedam dana kiša i hladno vrijeme maksimalno otežava planove istraživačkog tima na projektu Bosankih piramida. Radnici su na prinudnom odmoru, ali za čelne ljude Fondacije, strane znanstvenike i turiste nema stanke.

Kiša ne ometa ni egipatskog geologa Alia Abdulaha Berekata koji i dalje istražuje brda oko Visokog, prenosi RTV Visoko.

- Ma koliko puta me pitali, toliko puta ću reći da su ovo piramide. Materijal je prirodan i na nekim mjestima je vjerojatno star oko 40 milijuna godina. Jasno je to, ali isto tako da je ljudska ruka sudjelovala u prenošenju i slaganju tog materijala. Razlika naravno ima. Ima i u mom Egiptu stotinu različitih tipova piramida, pa i ovdje. Ima i razlika u mišljenju stručnjaka. I to je prirodno, i stoga hvala Bogu što će doći još stručnjaka iz različitih zemalja“, rekao je egipatski stručnjak novinaru visočke televizije.

- Komplicirano je. I morat će se još dosta iskopati, jer je teren toliko zanimljiv. Materijal isti, a odjednom se pojavljuju veći kameni blokovi koji tvore stepenice, rekao je Berekat dodavši kako će se radovi izvoditi još sto godina.

Egipatski stručnjak, u Bosni i Hercegovini će ostati još šest dana, a mišljenja je kako se više neće vraćati kao egiptolog, nego kao turist. Zamijenit će ga, kako kaže, zamijeniti drugi egipatski znanstvenici.

8.6.2006.
Pincom.info

[AllweEverWanted]

KulinBan kaže:

Hrvatski narod stvorili su Turci-"Globus"
Hrvatski narod stvorili su Turci:
Hrvat, Tuga i Buga turska su imena, kao i ona hrvatskih knezova Porin i Branos
Ne želim da moja istraživanja budu iskorištena u dnevno-političke svrhe.”

Cista glupost,.. neznam kako jedan list poput Globusa moze printati takve besmislice,... Iz vremena kneza Trpimira sacuvao se dokument iz 852. u kojoj se on naziva knezom Hrvata (dux Croatorum). To je prvi spomen hrvatskog imena u sacuvanim izvorima...
Dakle Croatorum, a ne Hrvat,... Cime se Tursko ime Hrvat diskfalificira,..
Kao stvar Opce Kulture,.. Ime hrvatska je Iranskog Porijekla,..

In many Croatian and foreign ancient texts, we have been told that the name HRVAT (Croat) is not of Slavic but Iranian origin. The names; ARACHOSIA, HOROATHOS, HARAUVAT, HAURVATAT (one of the Zoroastrian dieties) and others, appear in many ancient texts from Emperor Darius I the Great of Persia to Herodotus. Milton, in Paradise Regained, also mentions Arachosia. The ancient capital of Arachosia, Kandahar [also Qandahar (Alexandria during Alexander the Great's campaign of 330-329BC)], still exists in name today and is the second most populous city of present country of Afganistan.

[AllweEverWanted]

KulinBan kaže:

Berekat: Radovi na piramidi će trajati sto godina
Posljednjih sedam dana kiša i hladno vrijeme maksimalno otežava planove istraživačkog tima na projektu Bosankih piramida. Radnici su na prinudnom odmoru, ali za čelne ljude Fondacije, strane znanstvenike i turiste nema stanke.

Kiša ne ometa ni egipatskog geologa Alia Abdulaha Berekata koji i dalje istražuje brda oko Visokog, prenosi RTV Visoko.

- Ma koliko puta me pitali, toliko puta ću reći da su ovo piramide. Materijal je prirodan i na nekim mjestima je vjerojatno star oko 40 milijuna godina. Jasno je to, ali isto tako da je ljudska ruka sudjelovala u prenošenju i slaganju tog materijala. Razlika naravno ima. Ima i u mom Egiptu stotinu različitih tipova piramida, pa i ovdje. Ima i razlika u mišljenju stručnjaka. I to je prirodno, i stoga hvala Bogu što će doći još stručnjaka iz različitih zemalja“, rekao je egipatski stručnjak novinaru visočke televizije.

- Komplicirano je. I morat će se još dosta iskopati, jer je teren toliko zanimljiv. Materijal isti, a odjednom se pojavljuju veći kameni blokovi koji tvore stepenice, rekao je Berekat dodavši kako će se radovi izvoditi još sto godina.

Egipatski stručnjak, u Bosni i Hercegovini će ostati još šest dana, a mišljenja je kako se više neće vraćati kao egiptolog, nego kao turist. Zamijenit će ga, kako kaže, zamijeniti drugi egipatski znanstvenici.

8.6.2006.
Pincom.info

Dakle 12 000 godina nakon zadnjeg ledenog doba Hladno vrijeme u Junu otezava rad na iskopavanju piramide,.. a usred Ledenog doba imali su super vrijeme da grade piramide i da uzgajaju toliku hranu za radnike,...

[georgeWtheNuclear]

KulinBan kaže:

Hrvatski narod stvorili su Turci:

Hrvat, Tuga i Buga turska su imena, kao i ona hrvatskih knezova Porin i Branos
Pisala: Mirjana Dugandžija
Snimila: Mirjana Dugandžija

Da mi je razumjeti barem još koju riječ...jedina koju sam razabirala bila je - „mušterija”.
... hotel koji se, naravno, nalazio u „sokaku" "sabun” ..."čorba”,... „tavuk sis” (šiš-ćevap od piletine) i razne druge vrste ćevapa... ...Odmah mi je bilo lakše.
...Put do protohrvata ...
...Uz slatkiše - baklavu, tufahije i kadaif - koji neafektiranom stanovniku eks Jugoslavije također ne bi trebali biti nepoznati, Karatay počinje svoju priču...

Kako se Mirjana osjecala doma u Turskoj, bas kao u Zagrebu ili Splitu, gdje je prepoznala tri rijeci - sokak, sabun, corba i tavuk sis (ma sto to bilo a bilo cevap od piletine) pa baklavu, tufahije i kadaif koji se tradicionalno posluzuje nakon purice s mlincima u krapinskom kraju a osobito u Medjimurju.

Eto, to mnostvo rijeci DOKAZUJE da su Turci ne samo stvorili Hrvate nego ih naselili, dali im mitove i legende, naucili ih jeziku. Kako je sve to povezano s piramidama ostat ce tajna. Ali eto. Nisu Hrvati Hrvati nego su Turci ali nisu niti Turci nego su sve pa su malo ipak i Hrvati. Ali ne puno. Jel?