vinogradarstvo

[DoNiC94]

Molim za informacije glede vinske sorte syrah koju bi htio posaditi na području sjeverozapadne Hrvatske ?
Da li netko ima to posađeno?
Na koji razmak, red od reda,i na koju udaljneost ,trs od trsa , je posađeno ?
Kako je sorta otporna na bolesti ?
U kojem periodu dozrijeva ?
Kako rodi ?

[Biljka]

Syrah nije preporučivo saditi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Syrah se nalazi na listi preporučenih sorata za regije: Slavonija, Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija i Dalmatinska Zagora.

[DoNiC94]

Hvala na informaciji . To sam pročitao na internetu no čuo sam da ga neki u tom djelu imaju posađeno pa me interesira kako im uspijeva .

[Biljka]

Zašto forsirati nešto što nije prikladno za prostor gdje živiš? Ima i drugih sorata...

[DoNiC94]

Pio sam to vino i jako mi se sviđa sve u tom vinu , pa sam mislio to posaditi cca 100 trsova jer sadim novi kompletan vinograd .
Osim syraha razmišljam i o merlou .
Koju bi mi ti crnu sortu preporučio ?

[tripice]

DoNiC94 kaže:

Pio sam to vino i jako mi se sviđa sve u tom vinu , pa sam mislio to posaditi cca 100 trsova jer sadim novi kompletan vinograd .
Osim syraha razmišljam i o merlou .
Koju bi mi ti crnu sortu preporučio ?

Postoje prepoučene i dopuštene sorte za svaku regiju, tj. podregiju. Hrvatska je podijeljena na Kontinentlnu i Primorsku regiju, koje su svaka dalje podijeljene na podregije i vinogorja. Koprivnički Bregi pripadaju Kontinentalnoj regiji, podregiji Prigorje-Bilogora. Toj pod regiji pripada 6 vinogorja, a Koprivnički Bregi pripadaju vinogorju Koprivnica-Đurđevac. Za tu podregiju preporučene su sorte:

bijele:graševina, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, sauvignon bijeli, rizling rajnski, traminac crveni, traminac bijeli, rizvanac bijeli (müller thurgau), chardonnay bijeli, moslavac, kraljevina, muškat bijeli, muškat žuti, veltlinac crveni, plavec žuti, manzoni bijeli, škrlet i ranfol (štajerska belina).

crne: frankovka, portugizac, crni, pinot crni, merlot crni, zweigelt crni, gamay bojadisar, alicante bouschet, cabernet sauvignon, cabernet franc, blauburgunder i lovrijenac.

Sorte koje su preporučene su aklimatizirane na tlo, podneblje i klimu, te se zna šta se može od njih očekivat. Sadnja neke sorte koja nije preporučena je lutrija koja može ćak i rezultirat pozitivnim ishodom, ali to je rijetko, a češće gubitkom vremena, truda i novaca. S druge strane, Syrah koji ste pili, je pretpostavaljam, južnoamerički (čileanski), australski ili južnoafrički i nemoguće je dobiti takvo vino kod nas, pogotovo ne u Podravini.

[NMT]

ove sam godine stvorio nešto preko 10litara crnog vina mladog kućnog vinograda, vino je bilo fermentirano u starim bocama od rakije, onim od cca 30litara, tzv bocunima. prozirnima. zanima me, postoji li kakvo pravilo ili razlog zašto bi se vino moralo fermentirati u posudama zaštićenim od svjetlosti? znam da kvasci vole tamno i vlažno i toplo, kao i te bakterije, je li, ali meni je ovogodišnje vino bilo odlično, daleko bolje nego sam očekivao, ali mala je to količina pa ne mogu pravilno zaključiti - je li utjecaj svjetlosti pri fermentaciji štetan, koristan, ili nevažan?

[Biljka]

O utjecaju dnevne svjetlosti na kvasce i fermentaciju nema dovoljno podataka. Po Martinandsu dnevna svjetlost ne djeluje povoljno na kvasce. Dokazano je da se kvasci bolje razmnožavaju u tami nego na dnevnoj svjetlosti.

[diabolica]

Nevažan, pošto u fermentaciji je ionako sve mutno, i kvasci briju na sve strane. Samo je jedno važno, da vino nakon fermentacije,nema pristup zraku, ikada.
U prvim danima fermentacije, možeš ga imati čak i otvorenog, jer tada kvasci koriste kisik iz zraka za razmnožavanje, a kad se sve zalaufa, onda ga fino pokriješ, staviš vreljnjaču i kvasci koriste kisik iz šećera u moštu i proizvode alkohol i Co2.
Što više kvasaca, bolje će iskoristiti sav šećer iz mošta i pretvoriti ga u alkohol.
Zato se par dana nakon fermentacije dodaje hrana za kvasce.
Zrak je problem, ne svjetlost.

[Bombero]

Pozdrav svima!
Kupili smo klet i vinograd. Problem je što ja ne znam apsolutno ništa o obradi vinograda. Bio bih jako zahvalan, ako bi ovdje netko napisao kronologiju obrade vinograda kroz godinu. Što mi sve treba od alata i strojeva. Vinograd je u Moslavini, širina između redova je 2,80, do sada je vinograd obrezan i pošprican crvenim uljem. Zanima me sve, od toga kad i kako se gnoji, obrezuje, bere, koliko se puta i kada šprica? Isto tako što mi sve treba za napraviti bar solidno vino. (prve godine)
Hvala, svaki savjet je dobrodošao!!!

[KD electronic]

Dobar vinogradar ne mora imati i dobro vino,... uz vinogradarstvo, ima tu još dosta povezanih a opet zasebnih područja (podrumarstvo, vinarstvo) koje treba svladati kako bi se na kraju dobil solidan proizvod.

Na ovom portalu ima dosta korisnih i laiku razumljivih savjeta što, kada i na koji način napraviti iz sva tri područja, pa ga toplo preporučam.
Moje su prve i posljednje literature bile "Vinogradarstvo" od Miroševića (gdje je sjajno objašnjena rezidba) i "Vinogradarsko-vinarski leksikon" od Sokolića, no, najviše čovjek vremenom ipak nauči iz vlastitog iskustva kad krene sa svim tim stvarima,... zato, iako ste krenuli naopak (ušli u nekaj o čemu nemate pojma), samo naprijed, želim vam puno sreće!

[Biljka]

Bombero kaže:

Pozdrav svima!
Kupili smo klet i vinograd. Problem je što ja ne znam apsolutno ništa o obradi vinograda. Bio bih jako zahvalan, ako bi ovdje netko napisao kronologiju obrade vinograda kroz godinu. Što mi sve treba od alata i strojeva. Vinograd je u Moslavini, širina između redova je 2,80, do sada je vinograd obrezan i pošprican crvenim uljem. Zanima me sve, od toga kad i kako se gnoji, obrezuje, bere, koliko se puta i kada šprica? Isto tako što mi sve treba za napraviti bar solidno vino. (prve godine)
Hvala, svaki savjet je dobrodošao!!!

Svakako nabavi literaturu i što prije počni čitati. Može i nešto s neta, svejedno, jer nemaš šuno vremena. U vinogradu se stalno nešto radi. Da ti krenemo objašnjavati što se sve radi srušili bi server.
Koja je sorta grožđa i koliko trsova ima?

[Felix 3575]

Pozdrav, htio bih kraj kuće imati malo crnoga i malo bijeloga grožđa za pravit vino , pa me zanima koju bi mi sortu preporučili ali da je sa malim jagodicama ?

[diabolica]

graševina i sigurno cabernet sauvignon

[brendonlee]

Pozdrav!
Vlasnik sam parcele od cca 1000M2. Na parceli planiram zasaditi sortni vinograd. Bavim se vinogradarstvom iz hobija dugi niz godina te mi je plan od tog hobija stvoriti nekakvu materijalnu korist. Vinograd koji planiram zasaditi na zemljištu bio bi veličine cca 600 trsova kvalitetne europske sorte (crne ili bijele). Zemljište se nalazi na sjeverozapadu hrvatske.
Proizvedeno vino planiram buteljirati , ocijeniti na nekim od izložaba vinogradara i prodavati ga na "kućnom pragu". Zanima me je li isplativo podizati nasad ispod površine od 1Ha i je li moguće ostvariti nekakve poticaje na tu površinu.
Zanimaju me iskustva vinogradara i vinara o postizanju ocijene kvalitetnog vina te samim time i cijene po butelji vina. Ako je moguće na osnovu podatak o veličini vinograda i plasmanu vina procijeniti prihode i troškove takvog vinograda u roku od 3 ili 4 godine???

[Biljka]

Možeš raditi za sebe a neku veću produkciju zaboravi.

[Werk]

Tim krajevima se kreće zlatna žutica pa vidi koliko ti ima smisla saditi, da ne bi za 5 godina morao sve vaditi, ovisno koliko si blizu tom području.

Kad bih ja išao u taj poduhvat, sadio bih ovo ili nešto tome slično. Skuplje u startu, ali je manje zahtjevno za održavanje

[krena]

Morao bi flaširati skupa vina, Recimo npr. https://www.jutarnji.hr/dobrahrana/p...obici/6919347/

Ali je problem kako se probiti. Jer ćeš imati jako mali plasman, jer ti je površina pod lozom prilično skromna.
Moj je djed imao takvu površinu na otoku pa je imao vina za sebe i nešto malo za prodaju.

[komna]

Volio bih eksperimentirati sa križanjem različitih sorti vinove loze. Radio bih to kao neku vrstu životnog hobija. Do sada sam uspješno eksperimentirao sa uzgojem trsa iz koštice. Kako ti trsovi nisu kalemljeni, zbog mogućnosti filoksere, posadio sam ih u pijesku. Pretpostavljam da bi se potencijalno križanje trebalo izvršiti za vrijeme cvatnje i oprašivanja. Na internetu nisam našao previše literature o tome, pa me zanima imate li vi kakve izvore, knjige, videe, portale na tu temu. U obzir dolazi literatura na hrvatskom i engleskom. Ako je pak križanje preambiciozno, ili nemoguće, volio bih onda samo konstantno razvijati nove generacije iz koštica. Mislim da bih time za nekih 50 godina razvio barem 15 generacija, te bi ta zadnja generacija bila barem malo bolje prilagođena tlu i klimi na kojoj se uzgaja.
Živim na sjeverozapadu HR i za sada sam eksperimentirao sa našom autohtonom sortom - Kraljevinom, i Izabelom. Znam da to nisu baš neke zanimljive sorte, ali u buduće ću probati i sa nekim boljim sortama.

[coperko]

Bok svima, molim za savjet.
Prosirio sam dvoriste uz kucu na nacin da sam pocistio teren i samlio kamen. Cak i nije bilo previse kamena, ima tu i zemlje. Rijec je o zaledju sibenika.
Posadio sam vec masline i nase vocke.
Posadio bio bi jos jedan red loza, sebi za gust, samo za jelo nista vino. Znaci nekih cca 40ak loza za grozdje za konzumaciju. Inace se ne bavim vinogradrstvom pa nisam upucen puno.
Molim preporuke sto posaditi, da ne trazi puno odrzavanja.
Nisam neki ljubitelj stolnih sorti, radje bi autohtone, al ne znam jesu teze za odrzavanje.
Inace na raspolaganju cak imam sadnice cabernet sauvignon i posipa i njih bi mogao posaditi odmah.
Nisam ni sam siguran, jesu te sorte za konzumaciju?
Problem kod nas su i ose koje napadaju grozdje, primjetio sam vise crno nego bijelo.
Savjeti su dobrodosli
Hvala