objasnjenje nekih osnova kod letjelica

[Hudini]

Stvarno imate volje, rijetko se to viđa na forumu. Svaka čast. Volim čitat ovaj podforum. Pozdrav svima

[Huricanechaser]

i_meni_dosadno kaže:

prije su pomorci koristili sekstante da bi dobili dost precizno mjerenje
http://www.lamaritimemuseum.org/exhi...n-instruments/

ogradjujem se - OT - malo povijesti...

Sekstant kao i kronometar nasrecu jos nije stvar muzeja i jos uvijek se koristi na moru, barem djelomicno...

Princip rada GPS koji je odlicno objasnjen u postu ranije, je otprilike isti kao i odredjivanje pozicije sa sekstantom...

ja sam ta zvijezda, nalazim se na tolikoj visini od tebe u tom azimutu...

Tocnost proracuna pozicije sekstantom ovisi o broju snimljenih objekata, i moze biti vrlo vrlo visoka... Najpoznatija Marc-deSaint Hillerova metoda daje najbolje i najtocnije rezultate
Ovisno o atmosferskim uvjetima, iskusni pomorac moze napravit poziciju sekstantom u 100 metara razlike od GPS-a. Poznavanjem trigonometrijskih pravila za sferne trokute vrlo je lako i za vremenski cca 15 minuta dobis jako tocnu poziciju...
usput ti treba godisnajk(efemeride) i kalkulator...

Fascinantno je kako su se slavni istrazivaci dosjetili razno raznih metoda za odredjivanje pozicije pomocu sekstanta i matematike...

[MillionMan]

Imam jos pitanja za astro mahere!

1 za putovanje do udaljenih planeta, npr mars, jel potrebno koristit snagu orbite drugih planeta? da vas izbaci i da usparate na gorivu. usporedujuci s sadasnjom solarnom tehnologijom? i to prodozuje i komplicira putovanje. isto tako jel lakse doci do neke planete, kad je ona bliza ili je sve jedno. krenes, dodes do njene putanje i cekas. dali postoje specificni datumi kad je najbolje krenut prema marsu?

2 vec smo pricali o navigaciji. recimo da letjelica iskljuci elektroniku, da zeli rucno, ne primjetno se pribliziti zemlji. jel bi bilo bolje izvesti priblizavanje od strane sunca, ili iza. u kojem slucaju je teze vidjeti letjelicu?

3 kod letjelica, nitko ne spominje raketno oruzlje za obranu ili sigurnost. koje mislite da oruzanje ima? meni prvo pada napamet projektil. raketno gorivo i bojna glava. daljinska kontrola.

4 astronomi imaju detaljnu obuku za ici u svemir. koju obuku bi trebali samo turisti? osnove bi bile sto?

5 kako bi sat ili kalendar na marsu izgledao? 24 dana, a koliko sati? kad je dan kad noc?

6 potuci se u vakumu? jel ima itko viziju? vjerujem da je lakse udariti, ali jel udarac jaci ili manji nego na zemlji. jel boli isto? sto je sa rezanjem? nekog oces posjeci?

7 jos smo daleko od sudbine plavog planeta koje digitira sunce. crveni gigant jednog dana. jel mi netko moze objasnit, zasto se on siri i zasto ce eksplodirati na kraju? svaka zuta vatra se prvo siri, pa onda narancasti plamen drzi, ali nije eksplozija na kraju?

[MillionMan]

sta nitko nema science ili fiction odgovore?

[Astrobobo]

Pitanja koja si postavio su vrlo opširna i ako te sve to zanima preporučio bi ti jednu dobru knjigu, npr. Kozmos od Sagana. Recimo ovo pitanje za Mars je lako pronaći bilo gdje se opisuju planeti, počevši od enciklopedija. Pogledaš koliko traje dan na Marsu i to je to. A traje nešto malo manje nego na Zemllji. Tu se odma mogu nadovezati na pitanje pod 1) - Mars nam je susjedni planet i letjelica ne može iskoristiti neki drugi planet kao gravitacijsku praćku jer upravo je Mars prvi sljedeći planet Za udaljenije planete obično se koriste neki drugi planeti za gravitacijsko ubrzavanje jer manja masa (zbog manje goriva) satelita znači znatno jeftinije lansiranje.

2) Nije baš razumljivo pitanje. Koja letjelica? Vanzemaljci? Jer ako se države međusobno špijuniraju, sateliti nikada ne izlaze izvan orbite Zemlje.

3) Bilo je puno testova i svi su bili vezani uz obranu od raketnih napada. Osim raketa, koristili su se laseri i kinetički projektili (Brilliant Pebbles). Za početak prouči tekst na Wikipediji, da sve ovdje idemo nabrajati bilo bi previše, a usput i offtopic.

4) Turisti moraju biti fizički dobro pripremljeni i naučeni na bestežinsko stanje. Ako zaista idu kao obični turisti, to im je sasvim dovoljno, naravno uz naučene sve mjere sigunosti koje se tiču njihovog posjeta, odnosno idu li na ISS ili će samo napraviti par orbita oko Zemlje u nekoj budućoj turističkoj raketi.

6) U vakuumu se ne bi imalo smisla tući, jedan malo jači laser bi bio dovoljan da napravi rupu u odijelu. Osim toga, ne bi čovjeku napravio nikakvu štetu. U bestežinskom stanju, ako nemaš oslonca, nakon udarca bi obje osobe odletjele u suprotnim smjerovima, pa ako se hoćeš tući moraš lika primiti u klinš i štancati inače odeee na drugi kraj prostorije

7) Zvijezde nisu "žuta vatra". Ponovo preporučam neku knjigu, bolje će ti objasniti nego da sad tu pišemo do besvijesti.

[MillionMan]

Astrobobo kaže:

Pitanja koja si postavio su vrlo opširna i ako te sve to zanima preporučio bi ti jednu dobru knjigu, npr. Kozmos od Sagana. Recimo ovo pitanje za Mars je lako pronaći bilo gdje se opisuju planeti, počevši od enciklopedija. Pogledaš koliko traje dan na Marsu i to je to. A traje nešto malo manje nego na Zemllji. Tu se odma mogu nadovezati na pitanje pod 1) - Mars nam je susjedni planet i letjelica ne može iskoristiti neki drugi planet kao gravitacijsku praćku jer upravo je Mars prvi sljedeći planet Za udaljenije planete obično se koriste neki drugi planeti za gravitacijsko ubrzavanje jer manja masa (zbog manje goriva) satelita znači znatno jeftinije lansiranje.

2) Nije baš razumljivo pitanje. Koja letjelica? Vanzemaljci? Jer ako se države međusobno špijuniraju, sateliti nikada ne izlaze izvan orbite Zemlje.

3) Bilo je puno testova i svi su bili vezani uz obranu od raketnih napada. Osim raketa, koristili su se laseri i kinetički projektili (Brilliant Pebbles). Za početak prouči tekst na Wikipediji, da sve ovdje idemo nabrajati bilo bi previše, a usput i offtopic.

4) Turisti moraju biti fizički dobro pripremljeni i naučeni na bestežinsko stanje. Ako zaista idu kao obični turisti, to im je sasvim dovoljno, naravno uz naučene sve mjere sigunosti koje se tiču njihovog posjeta, odnosno idu li na ISS ili će samo napraviti par orbita oko Zemlje u nekoj budućoj turističkoj raketi.

6) U vakuumu se ne bi imalo smisla tući, jedan malo jači laser bi bio dovoljan da napravi rupu u odijelu. Osim toga, ne bi čovjeku napravio nikakvu štetu. U bestežinskom stanju, ako nemaš oslonca, nakon udarca bi obje osobe odletjele u suprotnim smjerovima, pa ako se hoćeš tući moraš lika primiti u klinš i štancati inače odeee na drugi kraj prostorije

7) Zvijezde nisu "žuta vatra". Ponovo preporučam neku knjigu, bolje će ti objasniti nego da sad tu pišemo do besvijesti.

1 jel toliko ide goriva u beztezinskom stanju? pa koliko pode samo goriva na stajanje na jednoj tocki? tj preostalih resoursa

trebaju mi detalji. ako ih imas onda odgovaraj s njima. opis jednog putovanja do udaljenje planete, koristeci planetarne orbite

2 obicna letjelica, iskljucena elektronika, kako prici zemlji a da bude sto vise ne primjetna. kao spijunske podmornice...

3 sto se tice lasera.. to oruzlje je jos na nivou djecjeg vrtica i ne bih se zelio previse svadati oko tog! ne vidim svrhu ga uopce spominjati

4 super

6. zanimam me kolika je dodirna jacina udarca? zamahnut mozes lakse, al udarac je ne snazan jer oslonca nema? znaci da udaras o zid, imalo bi efekta. pricam o tuci, a ne oruzlju

[r1chard]

o_O

[Astrobobo]

MillionMan kaže:

1 jel toliko ide goriva u beztezinskom stanju? pa koliko pode samo goriva na stajanje na jednoj tocki? tj preostalih resoursa

U svemiru nema stajanja u jednoj točki.

2 obicna letjelica, iskljucena elektronika, kako prici zemlji a da bude sto vise ne primjetna. kao spijunske podmornice...

Dakle da ponovim, špijunske letjelice ne idu preko pola Sunčevog sustava da bi se vratile natrag na Zemlju nego ostaju u njenoj orbiti.

3 sto se tice lasera.. to oruzlje je jos na nivou djecjeg vrtica i ne bih se zelio previse svadati oko tog! ne vidim svrhu ga uopce spominjati

6. zanimam me kolika je dodirna jacina udarca? zamahnut mozes lakse, al udarac je ne snazan jer oslonca nema? znaci da udaras o zid, imalo bi efekta. pricam o tuci, a ne oruzlju

Jačina udarca je kao i inače, govorim o sili koja djeluje jednako kao na osobu koju udaraš tako i na tebe, pa ako se nemaš o šta osloniti budeš se zavrtio oko sebe.

[MillionMan]

nije spijunska, vec s marsa se zelis pribliziti zemlji, a da te na zemlji ne primjete. ti koji gledas planete svaki dan dalekozorom. jel ima neko vidno pravilo koje ti pada na pamet?

nema stajanja na jednom mjestu. pitam te jel ide vise ili mane goriva. u pravilu manje, jer nema g sile, a opet nemas oslonca, pa kako se vrsti potisak? i jel dovoljno imat solarne panele i bit ne ovisan o gorivu. u pravilu mars zemlja, ides ravno prema zemlji, na kosis se da udes u zemljinu orbitu. padobran i sletis na zemljino tlo? koliki vremenski period prode od tocke kad je mars najblizi zemlji, pa opet do te tocke?

[Astrobobo]

MillionMan kaže:

nije spijunska, vec s marsa se zelis pribliziti zemlji, a da te na zemlji ne primjete.

To nema nikakvog smisla.

pitam te jel ide vise ili mane goriva.

Više ili manje goriva za što?

pa kako se vrsti potisak?

Opet ne razumijem pitanje.

i jel dovoljno imat solarne panele i bit ne ovisan o gorivu.

Dobro jel ti ovdje zezaš ili fakat ne razmišljaš glavom? Ovo pitanje bi očekivao od nekoga nižih razreda osnovne škole...enivej: solarni paneli služe za dobivanje električne energije, a ne za propulziju u svemiru.

u pravilu mars zemlja, ides ravno prema zemlji, na kosis se da udes u zemljinu orbitu. padobran i sletis na zemljino tlo?

Recimo da je tako.

koliki vremenski period prode od tocke kad je mars najblizi zemlji, pa opet do te tocke?

Mars je u opoziciji otprilike svake dvije godine.

[MillionMan]

bolje me preskoci

rade bi pricao s nekim tko ne pametuje, vec se ukljucuje

ti ces reci da nema smisla? nema smisla sto

u prvom postu sam napiso dal solarna tehnologija je zamjenila i preuzela ulogu za putavanja...

[Astrobobo]

MillionMan kaže:

bolje me preskoci

rade bi pricao s nekim tko ne pametuje, vec se ukljucuje

ti ces reci da nema smisla? nema smisla sto

Molim te ili pristojno sudjeluj u raspravi ili se suzdrži od zajedjivih komentara. Ovo je čisto trollanje.

[Velo C. Raptor]

solarne letjelice, barem zasada, ne mogu zamijeniti rakete sa kemijskim gorivom za prijevoz ljudi, stoke i ostale živinčadi, jer imaju jako sporo ubrzanje koje previse produzuje ostanak u svemiru, sto nije pogodno za ljude iz vise razloga(gubitak kostane mase, slabljenje misica, kozmicka radijacija). Ali su pogodne za eventualni prijevoz tereta na dulje udaljenosti jer im je udio goriva u ukupnoj masi manji nego kod kemijskih raketa, tj. ISP im je veci. ISP je specifican impuls koji opisuje efikasnost propulzije, tj. kolicinu potiska u odnosu na jedinicu propelenta u vremenu ... Sto je veci, to je pogon efikasniji(npr. najbolje kemijske rakete imaju oko 350-450 sekundi ISPa, dok solarni pogon ima i do nekoliko tisuca). Treba napomenuti da ISP nije mjera kolicine proizvedenog potiska, vec efikasnost proizvodjenja istoga.

[Astrobobo]

S napomenom da solani paneli nisu isto što i solarni pogon.

[Velo C. Raptor]

solarni paneli se mogu koristiti za pogon letjelice, u tom slucaju se pogon zove solar-electric.

[MillionMan]

Velociraptor kaže:

solarne letjelice, barem zasada, ne mogu zamijeniti rakete sa kemijskim gorivom za prijevoz ljudi, stoke i ostale živinčadi, jer imaju jako sporo ubrzanje koje previse produzuje ostanak u svemiru, sto nije pogodno za ljude iz vise razloga(gubitak kostane mase, slabljenje misica, kozmicka radijacija). Ali su pogodne za eventualni prijevoz tereta na dulje udaljenosti jer im je udio goriva u ukupnoj masi manji nego kod kemijskih raketa, tj. ISP im je veci. ISP je specifican impuls koji opisuje efikasnost propulzije, tj. kolicinu potiska u odnosu na jedinicu propelenta u vremenu ... Sto je veci, to je pogon efikasniji(npr. najbolje kemijske rakete imaju oko 350-450 sekundi ISPa, dok solarni pogon ima i do nekoliko tisuca). Treba napomenuti da ISP nije mjera kolicine proizvedenog potiska, vec efikasnost proizvodjenja istoga.

jel bi imao opis propulzije u sva tri slucaja? kemija, struja... i kako izgleda motorsski dio. onaj zadnji. i mozda kormilarenje

i do koje planete mislis da bi se solar mogao koristit? nakon koje udaljenosti od sunca, prestaje efikasnost?

[Velo C. Raptor]

MillionMan kaže:

jel bi imao opis propulzije u sva tri slucaja? kemija, struja... i kako izgleda motorsski dio. onaj zadnji. i mozda kormilarenje

i do koje planete mislis da bi se solar mogao koristit? nakon koje udaljenosti od sunca, prestaje efikasnost?

kormilarenje?

Solarni se moze koristiti najvise do Jupitera... nakon toga je preslabe jakosti.

U vakuumu svemira nema kormilarenja, tj. Newton je jedini kormilar... u kojem smjeru usmjeris raketu u tom smjeru i letis, korekcije putanja se obavljaju paljenjem motora odredjeno vrijeme.

[MillionMan]

Velociraptor kaže:

kormilarenje?

Solarni se moze koristiti najvise do Jupitera... nakon toga je preslabe jakosti.

U vakuumu svemira nema kormilarenja, tj. Newton je jedini kormilar... u kojem smjeru usmjeris raketu u tom smjeru i letis, korekcije putanja se obavljaju paljenjem motora odredjeno vrijeme.

samo potisak i ides ravno. tu i tamo male korekcije. pa to ne zvuci kao puno goriva? i zasto baterije ne bi mogle onda raditi? tj sto bi baterije pogonile u tom slucaju? kod goriva imamo elektricni ignition i ekspolziju. i ne vidim neku veliku svrhu korstenja orbitalnih sila osim kao kranje potrebnu

kormilarenje. mehanizam za kormilareje ti treba... i ne razlikuje se od brodskog previse. uglavnom kako izgleda mehanizam koji rotira letljelicu? nesto kao gore dole ljevo desno ispusnici?

nisam bas obracao paznju u filmovima, jel se moze dogoditi ako si ti unutar letljece, letjelica naglo krene u jednom smjeru, i da se ti zaljepis o zid? ili je unutrasnji vakum neovisan o vanjskom?

i jos uvjek me zanima prilazenje zemlji, a da budes sto manje primjetan. s strane sunca ili s strane mjesecine? sto je bolje (recimo da su unisteni svi satelititi u orbiti)

uglavnom zahvaljujem na odgovrima svima. malo ste mi dali siru viziju. topinonica ruda mi malo ne jasna iz proslog topika. osim ako se ne radi o rotirajucem disku... i da se na njemu odvija cjel proces

[i_meni_dosadno]

MillionMan kaže:

samo potisak i ides ravno. tu i tamo male korekcije. pa to ne zvuci kao puno goriva? i zasto baterije ne bi mogle onda raditi? tj sto bi baterije pogonile u tom slucaju? kod goriva imamo elektricni ignition i ekspolziju. i ne vidim neku veliku svrhu korstenja orbitalnih sila osim kao kranje potrebnu

inače se koriste "hall effect" pogoni
oni koriste velike napone da ioniziraju plin tako da on izleti jako brzo
time se dobiva puno veča iskoristivost naspram gorivima jer je kod goriva teže ispucat sve atome u jednom smjeru (valjda još šta)
i gore lijepo plavo

[MillionMan]

i_meni_dosadno kaže:

inače se koriste "hall effect" pogoni
oni koriste velike napone da ioniziraju plin tako da on izleti jako brzo
time se dobiva puno veča iskoristivost naspram gorivima jer je kod goriva teže ispucat sve atome u jednom smjeru (valjda još šta)
i gore lijepo plavo

ovo je vec nesto. svacam, ali oces reci da i dalje moraju nosit za sobom boce plina? propeleri ili grijaci (nesto sto se moze direktno napajati strujom) su slabasni u vakumu?

recimo da razvijena kolonizacija, di mislis da bi bile baze za punjenje goriva? tj jel bi se moglo na marsu proizvest kakvo gorivo?