Zašto neka djeca imaju problema sa zemljopisom?

Ja sam student koji radi jedno istraživanje na temu koliko su zapravo metode nastave zemljopisa razumljive učenicima, konkretno vašoj djeci.

Da li su vaša djeca ikad imala problema sa zemljopisom, ili neki njihovi prijatelji?

Vidio sam da postoje repeticije iz zemljopisa, pa me zanima na koje to poteškoće učenici nailaze da im trebaju instrukcije iz zemljopisa?

Što im pomaže u usvajanju gradiva? Kakve pomoćne alate koriste njihovi učitelji da bi djeci jasnije predočili ono što ih poučavaju? Npr karte, globusi, kompasi? Još nešto? Da li idu na neke izlete povezane sa zemljopisom, posjete meteorološkoj stanici naprimjer? Da li shvaćaju pojam mjerila? Kartografskih projekcija itd? Ovo se odnosi na djecu svih uzrasta, čak i za djecu predškolskog uzrasta.

Bio bih vam zahvalan kad bi sa mnom podijelili svoja iskustva.

[pikuli]

majka sam šestašice koja nema problema s geografijom.
predmet nije baš specifičan što se razumijevanja i učenja tiče. uglavnom s njim problema imaju oni koji općenito imaju problema sa školom, koji ili ne znaju učiti ili su im roditelji prerano ubili intelektualnu radoznalost pa im ni nije stalo da nešto nauče. udžbenik nije pričica, ima pojmova koji su stručni i djeca ih ne susreću u svakodnevnom životu. zato trebaju pitati što nešto znači, nastavnika ili roditelja, proguglati pojmove i potruditi se razumjeti ih.

razred moje kćeri nije bio na pravom izletu. dva jednodnodneva u bližoj okolini, a već su šesti razred. katastrofalno stanje s disciplinom bar trećine razreda. ovo što su bili trebalo je poslužiti pojašnjavanju pojmova kao što su krški krajolik i njegove karakteristike, no većina baš i nije bila zainteresirana mozak pomaknuti iz lera.

još sam primijetila da su klinci u petom, kad se uče vremenske zone skloni napamet računati dodaj/oduzmi toliko sati, a ne razmišljati o smjeru kretanja zemlje pa se zablokiraju kad ih to računanje "prebaci" u drugi datum.

[vicomte]

Pa na kojim su izletima bili i što su mališani naučili?

Jesu li djeca opterećena gradivom iz geografije po tebi? Hvala na ljubaznom odgovoru.

[manchild]

kolko ja znam učenicima je problem fizička geografija (tu treba malo logike), ovo ostalo (stanovništvo, tercijarne djelatnosti i sl.) im je lakše jer to nabubaju

[Goga_fina]

U školi moje djece je većini geografija dosta teška. Profesor je strog kod ocjenjivanja pismenog ispita, mora sve biti napisano točno onako kako im je izdiktirao, ne vrijedi ako napišeš točno, ali svojim riječima. Na usmenom priznaje ako kažu svojim riječima. Na izlet nikakav iz geografije još nisu išli. Profesor koristi kartu... Nikada im ne daje neke listiće za ponavljanje prije ispita. Na kraju šk. godine u svakom razredu najviše 1-2 učenika imaju zaključenu peticu.

[Retra]

Mojoj cura je šesti razred i zemljopis joj je jedan od najdražih predmeta. Još u nižim razredima je pokazivala interes za proširivanjem gradiva iz prirode (imamo dosta rodbine posvuda po svijetu, pa bismo gledale na karti ili globusu gdje tko živi), a na knjizi Zastave svijeta je maltene učila čitati.

Ne sjećam se da su išli na izlet vezano za geografiju, u nižim su razredima čini mi se posjetili meteorološku postaju... Učiteljica koristi globus i karte, na dodatnoj nastavi zemljopisa rješavaju zadatke, puno su na karti i dobivaju domaću zadaću. Shvaća pojam mjerila i dobro se snalazi na karti.

Iskreno, ne znam što joj najviše pomaže u svladavanju gradiva, ne vidim tu neku svoju bitnu ulogu ili neku ekstra motivaciju od strane učiteljice. Mislim da je ključan njen interes za zemljopis i da od toga krece motivacija da usvoji što više znanja što na kraju rezultira odličnom ocjenom.

Geografija joj je uz matematiku i likovni, najdraži predmet. Povijest ne voli i teško se motivira da je kontinuirano uči.

Edit: u njenom razredu ima dosta loših ocjena iz geografije, uglavnom je problem loše snalaženje na karti.

[JustForFun]

Ja sam uvijek bila najbolji đak sto u razredu, sto u generaciji, pobjeđivala na natjecanjima iz matematike, a i u svim ostalim segmentima tipa literarno izrazavanje, strani jezici, biologija, fizika, bila jako uspjesna, a sa zemljopisom u gimnaziji sam imala problema, u smislu da mi bude pet pored svih petica
Tada sam bila uvjerena da je zato jer me prof 'ne voli' i ima istine tu
Ali sad kad bolje gledam ima tu losih temelja od osnovne skole, uvijek mi je bilo teze apstrahirat neke pojmove tipa atmosfera, bitno mi je da razumijem, a te neke stvari miram se bas koncentrirat da pojmim
Tako da vjerojatno ima nekog osobnog hendikepa npr tesko mi je i iz cuga rec koja je desna i lijeva strana, kad netko objasnjava skreni tu, dođi tu ja se pogubim previse podataka
Mogu vecu geogeafsku cjelinu skoro fotografski popamtit, ali nesto mikro mi je tesko

[fgzcvijetic]

Po meni je Zemljopis/geografija čisto promašeni školski predmet, nešto što bi trebalo biti čisto informativnog oblika.

Primjera radi, pokušajte zaviriti u zemljopisne udžbenike iz 1939., 1956., 1980. i 2014. Toliki broj izmjena i varijabli se javio samo u informatici koja je pak izborni predmet. Nadalje, sjetih se štrebanja iz svog školovanja npr. Britanija - ugljen, tekstilna industrija, metalurgija, brodogradnja.... a danas ni prvo slovo od navedenog.

Dakle, apsurdno je da se zemljopis tretira kao jedan od primarnih školskih predmeta.

[arinakat]

Opširno gradivo, radne biljeznice sa tonom zadataka...riječi u udžbeniku koje djeca ne razumiju...jednostavno uz sve predmete zemljopis je mutant matematike i hrvatskog (ako gledamo koliko ga moraju uciti, rjesavat radne i slicno)

[shtefy]

Zato što se tiče pregledavanjem udžbenika stječe dojam da je to predmet osmišljen za udomljavanje profesora ne znam ni ja čega i ubijanje djece u pojam. Hibrid nekoliko predmeta, ni glave ni repa, nepoznati pojmovi, gradivo koje služi ničemu... Bar ovaj u početku...
Matere ti, kad se samo sjetim koliko mi je u životu značilo što sam učila koje su glavne gospodarske grane u Bangladesu i Sierra Leoneu...

[ostoppbar]

Totalno mi je cudno sto citam ovo jer sam ja jako voljela zemljopis/geografiju. Mislim da sam bas zbog toga i zavoljela putovanja opcenito.

Slazem se da ima jako nepotrebnih stvari (npr. tipovi naselja u RH: izduzeno, zbijeno...), ali zasto ne uciti djecu da je najmnogoljudnija drzava ta i ta, da ne mozes nazvati rodjaka u australiju u 5 popodne ili da u dalmaciji ne mozes ocekivati da ce ti krumpir bogato roditi?

Meni je zemljopis/geografija vecinom opca kultura. Nisam voljela kad smo ucili demografiju, ali uciti o Brazilu i izvozu kave, o rizinim poljima u kini ili modroj spilji na bisevu? predivno.


Danas kad postoji toliko dostupnosti informacija i kad nastava ne mora biti monotona uz sve prezentacije, internet, high-res fotografije, jeftine izlete, meni bi gust bio opet uciti.

Ne mora sve biti citanje lekcije i ispunjavanje radne biljeznice.

[shtefy]

ostoppbar kaže:

Totalno mi je cudno sto citam ovo jer sam ja jako voljela zemljopis/geografiju. Mislim da sam bas zbog toga i zavoljela putovanja opcenito.

Slazem se da ima jako nepotrebnih stvari (npr. tipovi naselja u RH: izduzeno, zbijeno...), ali zasto ne uciti djecu da je najmnogoljudnija drzava ta i ta, da ne mozes nazvati rodjaka u australiju u 5 popodne ili da u dalmaciji ne mozes ocekivati da ce ti krumpir bogato roditi?

Meni je zemljopis/geografija vecinom opca kultura. Nisam voljela kad smo ucili demografiju, ali uciti o Brazilu i izvozu kave, o rizinim poljima u kini ili modroj spilji na bisevu? predivno.


Danas kad postoji toliko dostupnosti informacija i kad nastava ne mora biti monotona uz sve prezentacije, internet, high-res fotografije, jeftine izlete, meni bi gust bio opet uciti.

Ne mora sve biti citanje lekcije i ispunjavanje radne biljeznice.

Ovo što ti spominješ je super, ali se odnosi samo na jedan manji dio gradiva. Gomila tog, bar u moje vrijeme, odnosila se na bubanje napamet statističkih podataka o bjelosvjetskim vukojebinama. Nije isto spomenuti djeci kavu u Brazilu i rižu u Kini, ili morati znati koje rude ima najviše u Rumuniji i koja je najrazvijenija industrijska grana u Uzbekistanu stvarno nema baš puno smisla.

[ostoppbar]

shtefy kaže:

Ovo što ti spominješ je super, ali se odnosi samo na jedan manji dio gradiva. Gomila tog, bar u moje vrijeme, odnosila se na bubanje napamet statističkih podataka o bjelosvjetskim vukojebinama. Nije isto spomenuti djeci kavu u Brazilu i rižu u Kini, ili morati znati koje rude ima najviše u Rumuniji i koja je najrazvijenija industrijska grana u Uzbekistanu stvarno nema baš puno smisla.

iz srednje sam izasla prije nepunih 10 godina

kad se uci o gospodarstvu, istina je da treba znati rude, ali dosta toga se uci logicki.

npr. rude

stara gorja/planine nastala su u paleozoiku. blagih su padina i nisu visoka. (znaci nece biti najvisi vrh kontinenta), ali su bogata rudama.

ako znamo da su npr. ural i skandinavsko gorje stare planine, onda ce one i biti bogate rudama. zato u norveskoj, svedskoj, finskoj nalazimo bogata nalazista ruda. a gdje ima ruda, ima i nafte. i zato su te zemlje uglavnom visokog BDPa


jako je logicno, samo treba znati povezati na pravi nacin.


naravno, jako puno ovisi i o profesoru.


najmrze uz demografiju mi je bilo uciti klimatologiju. to nikad nisam kuzila niti cu ikad.

[Smart_bitch]

Znam zašto je meni bio problem. Sve mi je to nestvarno bilo. Iako mi je otac stalno bio okolo po kugli, meni to baš ništa nije značilo. To su naprosto samo imena, vizualizacija nula bodova, karta nula bodova, sve je to plošno i dosadno bilo. Ovo sjever, jug, gdje je šta, ja dan danas imam problema, pojma nemam na kojem dijelu grada živim (na koju je to stranu), orijentacija mi je zakurac i naprosto je sve to nerealno, imaginarno. O podacima da ne pričam, svi ti milijuni ljudi u Uzbekistanu, Americi, Turskoj...šta ti znači da negdje živi preko 125 milijuna ljudi kad ti kao dijete pojmit ne možeš uopće tu brojku. Tako da se kod mene vrlo brzo izgubio interes za zemljopis, a to je bilo prije 25- 30 godina.

[shtefy]

ostoppbar kaže:

iz srednje sam izasla prije nepunih 10 godina

kad se uci o gospodarstvu, istina je da treba znati rude, ali dosta toga se uci logicki.

npr. rude

stara gorja/planine nastala su u paleozoiku. blagih su padina i nisu visoka. (znaci nece biti najvisi vrh kontinenta), ali su bogata rudama.

ako znamo da su npr. ural i skandinavsko gorje stare planine, onda ce one i biti bogate rudama. zato u norveskoj, svedskoj, finskoj nalazimo bogata nalazista ruda. a gdje ima ruda, ima i nafte. i zato su te zemlje uglavnom visokog BDPa


jako je logicno, samo treba znati povezati na pravi nacin.


naravno, jako puno ovisi i o profesoru.


najmrze uz demografiju mi je bilo uciti klimatologiju. to nikad nisam kuzila niti cu ikad.

A čemu će to sve služiti klincu koji npr. želi biti veterinar?

[ostoppbar]

shtefy kaže:

A čemu će to sve služiti klincu koji npr. želi biti veterinar?

a cemu meni sluzi? bavim se digitalnim marketingom. ali volim znati takve stvari, i meni vecina toga spada pod opcu kulturu.

jednako tako mi danas ne koristi pluskvamperfek niti latinska konstrukcija akuzativa s infinitivom, ali eto, znam i ne smatram da je lose znati vise.