Navodnjavanje na solarne panele

[marko26zgb]

Poštovani,
nisam nigdje mogao naći ovu temu, pa ako ima ispričavam se.
Zanimaju me iskustva.. Imam poljoprivrednu površinu uz koju nema niti struje niti vode. Na tom području je voda na nekih 10m dubine, pa me zanima imate li iskustva s bunarskim navodnjavanjem na solarne panele?

Treba li se stavljati neki spremnik pod pritiskom ili može direktno preko pumpe. Išlo bi kap po kap, pritisak oko 2bara, linije bi bile 100m dužine. Za početak 2,3 linije, a kasnije bih širio.
Zamisao mi je da ide automatsko preko programatora ili kako Vi imate to ??

[električni_zec]

Ja nemam pojma šta se koristi u praksi, ali bi mi prvo palo na pamet vjetrogenerator->rezervoar-> kontroler/programator->senzori vlage.
Rezervoar obvezno, ništa direktno, radi velikih oscilacija u režimima rada i razdoblja kada nema "pogona".
Pumpanje u rezervoar preko nekakvog on-line napajanja, dakle kada ima punu proizvodnju struje gura pumpu, eventualno neke baterije za backup.
Navodnjavanje slobodnim padom.
Kontroler/programator/senzore može složit i neki hobist od arduino elemenata...

Sad me baš interesira šta se stvarno u praksi koristi....

[Anton]

električni_zec kaže:

Ja nemam pojma šta se koristi u praksi, ali bi mi prvo palo na pamet vjetrogenerator->rezervoar-> kontroler/programator->senzori vlage.
Rezervoar obvezno, ništa direktno, radi velikih oscilacija u režimima rada i razdoblja kada nema "pogona".
Pumpanje u rezervoar preko nekakvog on-line napajanja, dakle kada ima punu proizvodnju struje gura pumpu, eventualno neke baterije za backup.
Navodnjavanje slobodnim padom.
Kontroler/programator/senzore može složit i neki hobist od arduino elemenata...

Sad me baš interesira šta se stvarno u praksi koristi....

Ma joj, pa to je samo kompliciranje. Uostalom, kakav vjetrogenerator ako živi u području gdje gotovo i nema vjetra? Da ne pričamo o kompleksnosti sustava o kojem pričaš.

Čovjeku treba ovako nešto:

https://www.youtube.com/watch?v=-wwdEwHzGTA

https://www.youtube.com/watch?v=K5K-anQU2qo

Dakle, nekakav Stirling motor ili parni stroj.

Sjetio sam se ovoga jer sam vidio tako nešto u Iranu usred pustinje prije jedno desetak godina. Ne mogu se sjetiti je li u pitanju bio parni stroj ili Stirling motor, ali u suštini je koncept taj da ti ne treba doslovno ništa osim sunca, jel.

Kontaktirao sam i sam njih, pa čekam hoće li mi odgovoriti, da barem daju nacrte:

https://www.practica.org/wp-content/...irrigation.pdf

[električni_zec]

Anton kaže:

Ma joj, pa to je samo kompliciranje. Uostalom, kakav vjetrogenerator ako živi u području gdje gotovo i nema vjetra? Da ne pričamo o kompleksnosti sustava o kojem pričaš.

Čovjeku treba ovako nešto:

https://www.youtube.com/watch?v=-wwdEwHzGTA

https://www.youtube.com/watch?v=K5K-anQU2qo

Dakle, nekakav Stirling motor ili parni stroj.

Sjetio sam se ovoga jer sam vidio tako nešto u Iranu usred pustinje prije jedno desetak godina. Ne mogu se sjetiti je li u pitanju bio parni stroj ili Stirling motor, ali u suštini je koncept taj da ti ne treba doslovno ništa osim sunca, jel.

Kontaktirao sam i sam njih, pa čekam hoće li mi odgovoriti, da barem daju nacrte:

https://www.practica.org/wp-content/...irrigation.pdf

Pa naveo sam da ne znam što se u praksi koristi, ovo predloženo je onako, po nekim hobističkim projektima koje znam.
Zato su me i interesirali i drugi prijedlozi, a mislim da je neka ovakva varijanta za zemlje 3. svijeta upravo idealna: dosta robusno, low-tech za održavanje.

Vjetrogenerator je zavisan o vremenu kao i bilo koje solarno rješenje, čak i manje. Idealna je kombinacija oba, ali to je tek kompliciranje.

Inače, ovo moje predloženo nije ništa više komplicirano od tvoga: nekakav polovni alternator ili elektropokretač (prerađen), motor za pumpu, kontroler je opcionalan, ali poželjan i ne bi bio skup, dijelovi par stotina kuna.

Pronaći parni stroj ili Stirling motor je tek izazov. Švabe nude kontejnere sa Stirling motorom, ali to je rješenje za farme, koje daje mislim preko 10 kW struje, i još nekih 7 kW "otpadne" topline, a pogoni ih bilo što što može grijati: sječka, metan od gnojiva, drvo... ali i košta, koliko se sjećam, jedan kontejner je preko 20.000 €.

Kako bilo, ja bih u sustav obvezno stavio nekakav rezervoar:
- prvo, jer je "proizvodnja" vode varijabilna i tijekom dana, a posebno kroz više dana;
- drugo, vodu možeš skladištiti, neka je sustav proizvodi kad god može, a ti je možeš kontrolirano koristiti, možeš planirati navodnjavanje, proizvodnju;
- treće, sve zavisi od kulture koju uzgajaš, ako to prepustiš sustavu da natapa kad god može, možeš "udavit" kulturu. Ne podnosi svako bilje obilje vode.
- četvrto, uvijek (opet zavisno o kapacitetu) imaš zalihu za razdoblje bez "proizvodnje" vode, ili nedostatnog dotoka;

Ne znam, meni je prva asocijacija na američke farme vjetro-pumpa i ogromni rezervoar, nisu baš svi farmeri blesavi.
Rezervoar ti daje kontrolu navodnjavanja, ne prepuštaš se stihiji prirode, to i jest bit kontroliranog navodnjavanja.
Ova oprema, tipa kontroleri/regulatori/senzori su nadogradnja sustava, dakle opcija, a donose automatizaciju i autonomiju cijelom sustavu. Profi komponente su sigurno skupe i neisplative za početak, međutim danas postoji toliko tih gotovih komponenti i pločica da je šteta to ne iskoristiti, a može je složiti i programirati svaki upućeniji srednjoškolac.
Veći problem je to ostaviti bez nadzora, da netko ne odnese, dakle nekakva kutija za hermetizaciju, malu bateriju, čvrsto spojena na sustav. To bi se moglo riješiti zajedno s rezervoarom.

[marko26zgb]

Ja sam si isto zamišljao nešto s rezervarom, ali pod tlakom od cca 2 bara. Vidio sam da prodaju gotove sustave na solarno, ali mi to djeluje nekako slabo. Protok pumpe oko 150l/h :P a po jednom ciklusu navodnjavanja bi mi trošilo oko 500-tinjak u početku :P
Eh da je struja tamo ne bih razmišljao haha

[Anton]

električni_zec kaže:

Pa naveo sam da ne znam što se u praksi koristi, ovo predloženo je onako, po nekim hobističkim projektima koje znam.
Zato su me i interesirali i drugi prijedlozi, a mislim da je neka ovakva varijanta za zemlje 3. svijeta upravo idealna: dosta robusno, low-tech za održavanje.

Zato sam i dao prijedlog koji sam dao.

Vjetrogenerator je zavisan o vremenu kao i bilo koje solarno rješenje, čak i manje. Idealna je kombinacija oba, ali to je tek kompliciranje.

Nije istina. Nemoj da sad vadim broj sunčanih sati. Hrvatska nije vjetrovita zemlja, generalno gledano, osim dijela uz more i krškog kraja, gdje puše bura, koja je opet vjetar koji nije kvalitetan za vjetrogeneratore.

Inače, ovo moje predloženo nije ništa više komplicirano od tvoga: nekakav polovni alternator ili elektropokretač (prerađen), motor za pumpu, kontroler je opcionalan, ali poželjan i ne bi bio skup, dijelovi par stotina kuna.

Kako nije? Pričaš o elektroničkim sklopovima koji se sastoje od stotina dijelova. Da ne ulazim sada u osjetljivost istih na vremenske (ne)prilike.

Pronaći parni stroj ili Stirling motor je tek izazov. Švabe nude kontejnere sa Stirling motorom, ali to je rješenje za farme, koje daje mislim preko 10 kW struje, i još nekih 7 kW "otpadne" topline, a pogoni ih bilo što što može grijati: sječka, metan od gnojiva, drvo... ali i košta, koliko se sjećam, jedan kontejner je preko 20.000 €.

Jesi ti uopće pogledao poveznicu koju sam stavio? Ja pričam o izgradnji istoga, a navedeni stroj ili motor su konceptualno vrlo jednostavni strojevi. Kakvi strojevi od 10 kW i 20 000 eura? Gdje si ti otišao?

Ajde još jednom pogledaj one YouTube videe što sam stavio.

Kako bilo, ja bih u sustav obvezno stavio nekakav rezervoar:
- prvo, jer je "proizvodnja" vode varijabilna i tijekom dana, a posebno kroz više dana;
- drugo, vodu možeš skladištiti, neka je sustav proizvodi kad god može, a ti je možeš kontrolirano koristiti, možeš planirati navodnjavanje, proizvodnju;
- treće, sve zavisi od kulture koju uzgajaš, ako to prepustiš sustavu da natapa kad god može, možeš "udavit" kulturu. Ne podnosi svako bilje obilje vode.
- četvrto, uvijek (opet zavisno o kapacitetu) imaš zalihu za razdoblje bez "proizvodnje" vode, ili nedostatnog dotoka;

Zašto bi, ako ima bunar?

Ne znam, meni je prva asocijacija na američke farme vjetro-pumpa i ogromni rezervoar, nisu baš svi farmeri blesavi.
Rezervoar ti daje kontrolu navodnjavanja, ne prepuštaš se stihiji prirode, to i jest bit kontroliranog navodnjavanja.
Ova oprema, tipa kontroleri/regulatori/senzori su nadogradnja sustava, dakle opcija, a donose automatizaciju i autonomiju cijelom sustavu. Profi komponente su sigurno skupe i neisplative za početak, međutim danas postoji toliko tih gotovih komponenti i pločica da je šteta to ne iskoristiti, a može je složiti i programirati svaki upućeniji srednjoškolac.
Veći problem je to ostaviti bez nadzora, da netko ne odnese, dakle nekakva kutija za hermetizaciju, malu bateriju, čvrsto spojena na sustav. To bi se moglo riješiti zajedno s rezervoarom.

Ne znam, evo, ali ja ne razumijem kako sustav s toliko elektronike može biti otporniji i dugotrajniji od čiste mehanike koja može raditi doslovno stotinu godina, bez da ju diraš.

I sam navodiše probleme - hermetizacija, baterija - kolika je trajnost, kolika je cijena? I tako dalje. Ne znam u kojem vlažnom snu mu tvoja ideja može biti jeftinija od moje.

[električni_zec]

Anton kaže:

Zato sam i dao prijedlog koji sam dao.

OK, pa raspravimo, ne moramo se odmah mačevati:

Nije istina. Nemoj da sad vadim broj sunčanih sati. Hrvatska nije vjetrovita zemlja, generalno gledano, osim dijela uz more i krškog kraja, gdje puše bura, koja je opet vjetar koji nije kvalitetan za vjetrogeneratore.

Mislio sam da imaš usporedive podatke. vjetrogenerator, kako sam već spomenuo, samo mi je pao prvi na pamet. Mogu biti i foto-čelije.
Međutim, ti daješ primjer sa zrcalom, koje proizvodi paru za pokretanje parnog stroja.
Ima li ikakve razlike između osvjetljenosti za foto-čelije i zrcala za koncentraciju topline? Kolika je efikasnost jednog/drugog za oblačnog dana?

Kako nije? Pričaš o elektroničkim sklopovima koji se sastoje od stotina dijelova. Da ne ulazim sada u osjetljivost istih na vremenske (ne)prilike.

Kontroler je jedna pločica Arduino, košta cca 100Kn, senzor vlage 4,50 Kn, elektronski ventil za vodu 75,00 Kn, otpornici, kablovi, sve ostalo se računaju u lipama, ali zaokružimo na 100,00 Kn velikodušno, baterija punjiva 50,00 Kn, nadžbukna kutija 30,00 Kn. Solarni panel 10W 195,00 Kn
Suma: 555,00 Kn
Danas se uzimaju namjenske gotove pločice, slažu k'o Lego, još sam naveo primjer za jednu opće namjene, sve možeš složit i za manje.

Jesi ti uopće pogledao poveznicu koju sam stavio? Ja pričam o izgradnji istoga, a navedeni stroj ili motor su konceptualno vrlo jednostavni strojevi. Kakvi strojevi od 10 kW i 20 000 eura? Gdje si ti otišao?

Ajde još jednom pogledaj one YouTube videe što sam stavio.

Sam ćeš graditi Stirling motor?
Imaš možda besposlenu CNC glodalicu kod kuće, onako, bez veze, osnovni kućni alat, zajedno s okastim ključem 8?

Čuj, ja pričam o samogradnji kontrolera od velikodušno procjenjenih 555,00 Kn dijelova, a ti o samogradnji motora?

Zašto bi, ako ima bunar?

Imao on bunar ili bušotinu, svejedno je. Voda je na 10m dubine. I ostat će dolje kad god taj tvoj sustav ne radi. Ne treba ti onda ništa, kantu u ruke i grabi.
Cilj je da priroda odradi svoje kad god to može: vjetar, sunce, gejzir, što god, i da tu vodu crpi tamo gdje joj želimo dati potencijal. več sam ti naveo razloge, ali potencijal vode na 10m dubine ti je beskorisan, to imaš i bez sustava.
Bilo kakav sustav "pogonjen" prirodom je potpuno ovisan o stihiji prirode, onda to koristiš tamo gdje nije kritično: neka pumpa vodu u rezervoar kad god to može, i kakvim god kapacitetom može.

Kad imaš dobro dimenzioniran rezervoar ne zavisiš o dnevnom crpljenju vode, nego imaš željeni ciklus navodnjavanja kada i kako tebi i tvojoj kulturi treba, a ne kako Sunce grije. I zalihu ta taj ritam za x dana, koliko već dimenzioniraš.
Voda ima potencijalnu energiju u rezervoaru iznad tla, a ona ispod ti je beskorisna. Ne napajaš vatrogasni šmrk, pa ti ne treba ni neki bijesni tlak, dovoljan je slobodan pad, a i lakše ga je kontrolirati, jeftiniji je razvod bez velikog tlaka.

Ne znam, evo, ali ja ne razumijem kako sustav s toliko elektronike može biti otporniji i dugotrajniji od čiste mehanike koja može raditi doslovno stotinu godina, bez da ju diraš.

Kako rekoh, kontroler je opcija. Nije nužan, možeš imat i slavinu, dođeš, ručno je otvoriš, čekaš, zatvoriš.
Ili pustiš tvoj stroj da izbacuje koliko stigne, pa sadiš rižu.
Ako se baviš poljoprivredom, valjda nasad obilaziš? Neće se sam ni prekopat, ni obrat.
Gledam i ja dokumentarce, danas i po Slavoniji oru laserskim navođenjem, i bespilotne snimaju iz zraka kulture radi ispravne potrošnje gnojiva, navodnjavanja, mjeri se vlaga, temperatura, stanice putem GSM-a same šalju podatke u centralu. Zašto ne koristiti djelić toga, kad nije skupo?

I sam navodiše probleme - hermetizacija, baterija - kolika je trajnost, kolika je cijena? I tako dalje. Ne znam u kojem vlažnom snu mu tvoja ideja može biti jeftinija od moje.

Eno, gore sam progluglao po hrvatskim dućanima, i to je riješeno: kutija 30Kn, baterija 50 Kn, sustav autonoman...
Trajnost?
555,00 Kn uloženih neka ti traje 5 godina, i neka još toliko uložiš u održavanje, isplati se. Imaš automatiku, a cilj je nešto proizvesti, nadam se?

Slažem se u potpunosti s tobom, tvoj sustav je neprikosnoven po pitanju robusnosti, trajnosti i jednostavnosti održavanja.
I potpuno nekontroliran. Možda primjeren Africi, gdje je svaka voda dobro došla, pa i ona što se razlijeva naokolo. Sad opet ponavljam, treći put, kontrolna jedinica je opcija, sve, kako i sam kažeš radi i bez nje. Sve ovo je nadogradnja radi kvalitete sustava.

Imaš li ikakvu procjenu koliko bi koštao tvoj sustav: zrcalo s parogeneratorom, motor, instalacija?

[Anton]

električni_zec kaže:

OK, pa raspravimo, ne moramo se odmah mačevati:

Haha, možda je tako zvučalo.

Mislio sam da imaš usporedive podatke. vjetrogenerator, kako sam već spomenuo, samo mi je pao prvi na pamet. Mogu biti i foto-čelije.
Međutim, ti daješ primjer sa zrcalom, koje proizvodi paru za pokretanje parnog stroja.
Ima li ikakve razlike između osvjetljenosti za foto-čelije i zrcala za koncentraciju topline? Kolika je efikasnost jednog/drugog za oblačnog dana?

Gledamo efikasnost odnosno učinkovitost stroja koji to sve pokreće, a znamo tko je tu u prednosti, parni stroj sigurno nije. Nemam usporedne tablice.

Kontroler je jedna pločica Arduino, košta cca 100Kn, senzor vlage 4,50 Kn, elektronski ventil za vodu 75,00 Kn, otpornici, kablovi, sve ostalo se računaju u lipama, ali zaokružimo na 100,00 Kn velikodušno, baterija punjiva 50,00 Kn, nadžbukna kutija 30,00 Kn. Solarni panel 10W 195,00 Kn
Suma: 555,00 Kn
Danas se uzimaju namjenske gotove pločice, slažu k'o Lego, još sam naveo primjer za jednu opće namjene, sve možeš složit i za manje.

Sve to stoji, ali šta će s 10 W? Ako sam ga dobro shvatio, njemu treba pumpa koja bi izvlačila vodu iz bunara. O kojoj površini uopće pričamo?

Sam ćeš graditi Stirling motor?
Imaš možda besposlenu CNC glodalicu kod kuće, onako, bez veze, osnovni kućni alat, zajedno s okastim ključem 8?

Može se napraviti, nije problem. Sve ovisi koliki stupanj ozbiljnosti i kvalitete ti je bitan. Uostalom, imaš za kupiti gotovih rješenja, a fala Bogu ne nedostaje i CNC radionica koje ti mogu napraviti dijelove. Mislim, nije nikakav SF.

Čuj, ja pričam o samogradnji kontrolera od velikodušno procjenjenih 555,00 Kn dijelova, a ti o samogradnji motora?

Ali odakle ćeš napajati vodu? Šta, taj kontroler će crpiti istu?

Imao on bunar ili bušotinu, svejedno je. Voda je na 10m dubine. I ostat će dolje kad god taj tvoj sustav ne radi. Ne treba ti onda ništa, kantu u ruke i grabi.
Cilj je da priroda odradi svoje kad god to može: vjetar, sunce, gejzir, što god, i da tu vodu crpi tamo gdje joj želimo dati potencijal. več sam ti naveo razloge, ali potencijal vode na 10m dubine ti je beskorisan, to imaš i bez sustava.
Bilo kakav sustav "pogonjen" prirodom je potpuno ovisan o stihiji prirode, onda to koristiš tamo gdje nije kritično: neka pumpa vodu u rezervoar kad god to može, i kakvim god kapacitetom može.

Koliki spremnik i kolika površina? Bez tog podatka nam je besmisleno raspravljati.

Kad imaš dobro dimenzioniran rezervoar ne zavisiš o dnevnom crpljenju vode, nego imaš željeni ciklus navodnjavanja kada i kako tebi i tvojoj kulturi treba, a ne kako Sunce grije. I zalihu ta taj ritam za x dana, koliko već dimenzioniraš.
Voda ima potencijalnu energiju u rezervoaru iznad tla, a ona ispod ti je beskorisna. Ne napajaš vatrogasni šmrk, pa ti ne treba ni neki bijesni tlak, dovoljan je slobodan pad, a i lakše ga je kontrolirati, jeftiniji je razvod bez velikog tlaka.

Opet - kako ćeš napuniti taj spremnik negdje gdje nemaš pristupa struji ( da, uvijek ima opcija u obliku agregata )? Koliko često? Koja površina? Koji je kapacitet spremnika?

Kako rekoh, kontroler je opcija. Nije nužan, možeš imat i slavinu, dođeš, ručno je otvoriš, čekaš, zatvoriš.
Ili pustiš tvoj stroj da izbacuje koliko stigne, pa sadiš rižu.
Ako se baviš poljoprivredom, valjda nasad obilaziš? Neće se sam ni prekopat, ni obrat.
Gledam i ja dokumentarce, danas i po Slavoniji oru laserskim navođenjem, i bespilotne snimaju iz zraka kulture radi ispravne potrošnje gnojiva, navodnjavanja, mjeri se vlaga, temperatura, stanice putem GSM-a same šalju podatke u centralu. Zašto ne koristiti djelić toga, kad nije skupo?

Sve pet, ali enigme od ranije i dalje ostaju.

Eno, gore sam progluglao po hrvatskim dućanima, i to je riješeno: kutija 30Kn, baterija 50 Kn, sustav autonoman...
Trajnost?
555,00 Kn uloženih neka ti traje 5 godina, i neka još toliko uložiš u održavanje, isplati se. Imaš automatiku, a cilj je nešto proizvesti, nadam se?

Samo nemaš motor koji će crpiti, a autora sam shvatio da hoće nešto takvo.

Slažem se u potpunosti s tobom, tvoj sustav je neprikosnoven po pitanju robusnosti, trajnosti i jednostavnosti održavanja.
I potpuno nekontroliran. Možda primjeren Africi, gdje je svaka voda dobro došla, pa i ona što se razlijeva naokolo. Sad opet ponavljam, treći put, kontrolna jedinica je opcija, sve, kako i sam kažeš radi i bez nje. Sve ovo je nadogradnja radi kvalitete sustava.

Imaš li ikakvu procjenu koliko bi koštao tvoj sustav: zrcalo s parogeneratorom, motor, instalacija?

Piše u onom pdfu što sam stavio, ovisno o veličini istoga, od 150 do 700 eura. Doduše, čekam odgovor od Nizozemaca.

[marko26zgb]

Vidim da ste malo krenuli u raspravu čije je bolje....
Površina je 3200m2 proširivo do 12000m2. Prvu godinu mislim navodnjavati 2 linije po 100 m cijevi kap po kap, znači 200m cijevi kap po kap, rupe na 33cm. Posadio bih sadnice na 33 cm, stavio cijev kap po kap, sadio bih na foliju zbog isparavanja

Za bunar su mi rekli da bi voda mogla biti između 7,8m - 12m, to je u nizini, jedno 2,3km zračne linije od Save.

Znači trebam rješenje koje će iz bunara vući vodu i te dvije linije pokrivati i ako je moguće za godinu proširiti na jos 2
Razmišljao sam čak o benzinskoj pumpi i upalim ju na sat vremena dok nešto obavljam na toj njivi, samo ne znam jel to ostvarivo, može li vući s te dubine?

[Anton]

marko26zgb kaže:

Vidim da ste malo krenuli u raspravu čije je bolje....
Površina je 3200m2 proširivo do 12000m2. Prvu godinu mislim navodnjavati 2 linije po 100 m cijevi kap po kap, znači 200m cijevi kap po kap, rupe na 33cm. Posadio bih sadnice na 33 cm, stavio cijev kap po kap, sadio bih na foliju zbog isparavanja

Za bunar su mi rekli da bi voda mogla biti između 7,8m - 12m, to je u nizini, jedno 2,3km zračne linije od Save.

Znači trebam rješenje koje će iz bunara vući vodu i te dvije linije pokrivati i ako je moguće za godinu proširiti na jos 2
Razmišljao sam čak o benzinskoj pumpi i upalim ju na sat vremena dok nešto obavljam na toj njivi, samo ne znam jel to ostvarivo, može li vući s te dubine?

Ma, uopće nije bitan stav mene ili kolege forumaša, bitno je koje su tvoje potrebe.

Dobro sam dakle shvatio što tebi treba.

Iskreno, najjednostavnije ti je rješenje onda nešto ovakvo:

http://www.agroopskrba-matej.hr/proi...onda-wb-30-xt/

[električni_zec]

Anton kaže:

Piše u onom pdfu što sam stavio, ovisno o veličini istoga, od 150 do 700 eura. Doduše, čekam odgovor od Nizozemaca.

Malo kratim, postali smo "kobasičari"...

Koliko sam razumio, toliko košta samo zrcalo s parogeneratorom.
Na to treba nadodati stroj-pumpu, spojeve, fitinge...

Inače, samo da se osvrnem na ono gore: panel, elektronika,... koje sam spominjao, bili bi, uz rezervoar, dodatak tvom (ili bilo kojem drugom sustavu) radi podizanja kvalitete navodnjavanja. Dakle nadogradnja, ne zamjena.

Dimenzioniranje rezervoara ostavljam otvaraču teme, on bolje zna što mu treba:

marko26zgb kaže:

Vidim da ste malo krenuli u raspravu čije je bolje....
Površina je 3200m2 proširivo do 12000m2. Prvu godinu mislim navodnjavati 2 linije po 100 m cijevi kap po kap, znači 200m cijevi kap po kap, rupe na 33cm. Posadio bih sadnice na 33 cm, stavio cijev kap po kap, sadio bih na foliju zbog isparavanja

Za bunar su mi rekli da bi voda mogla biti između 7,8m - 12m, to je u nizini, jedno 2,3km zračne linije od Save.

Znači trebam rješenje koje će iz bunara vući vodu i te dvije linije pokrivati i ako je moguće za godinu proširiti na jos 2
Razmišljao sam čak o benzinskoj pumpi i upalim ju na sat vremena dok nešto obavljam na toj njivi, samo ne znam jel to ostvarivo, može li vući s te dubine?

Dakle, ti u stvari još ni nemaš bunar/bušotinu, nego je to tek prognoza?
Dalje je sve na ozbiljnosti tvog posla, vidim da se tu može nabrat dosta površine, sve je pitanje koliko si spreman ulagati, i kakva su očekivanja.
Ako misliš sve to ozbiljno pokrenuti, prvi korak ti je svakako da definiraš tu vodu: dakle bušotina, dubina, kapacitet, jer sve se dalje veže na to.

Drugo: možda bi bilo pametno da svoj sustav odmah dimenzioniraš za ukupnu očekivanu površinu, kasnije nije lako nadograđivati, možda ćeš neke stvari morati potpuno mijenjati, jer su nedostatne.
Ta rješenja "pumpa za benzin" (ne znam na kakvu misliš) vjerojatno neće "držat vodu", jer sumnjam da mogu toliki podtlak proizvesti...

Dakle, olovku i papir, i računicu napravit.

Anton kaže:

Ma, uopće nije bitan stav mene ili kolege forumaša, bitno je koje su tvoje potrebe.

Dobro sam dakle shvatio što tebi treba.

Iskreno, najjednostavnije ti je rješenje onda nešto ovakvo:

http://www.agroopskrba-matej.hr/proi...onda-wb-30-xt/

Ovo mu neće biti dosta, vidiš da su i očekivane dubine vode minimalno 8m, a ovoj je maksimum ta dubina, bacit će novce. Moraš imat nešto rezerve da sve ne radi na granici, a i ako se pumpa zamulji ništa od vode...

[Anton]

električni_zec kaže:

Malo kratim, postali smo "kobasičari"...

Koliko sam razumio, toliko košta samo zrcalo s parogeneratorom.
Na to treba nadodati stroj-pumpu, spojeve, fitinge...

Ne, pa sve je uključeno. Gdje si vidio suprotno? Obrati pozornost da se ne radi o klipnom stroju, nego s dijafragmom. Zato i je tak niska cijena.

Inače, samo da se osvrnem na ono gore: panel, elektronika,... koje sam spominjao, bili bi, uz rezervoar, dodatak tvom (ili bilo kojem drugom sustavu) radi podizanja kvalitete navodnjavanja. Dakle nadogradnja, ne zamjena.

Dimenzioniranje rezervoara ostavljam otvaraču teme, on bolje zna što mu treba:

Pa da, on mora reći. No, isto tako mora biti svjestan cijele logistike da puni taj spremnik vodom.

Dakle, ti u stvari još ni nemaš bunar/bušotinu, nego je to tek prognoza?
Dalje je sve na ozbiljnosti tvog posla, vidim da se tu može nabrat dosta površine, sve je pitanje koliko si spreman ulagati, i kakva su očekivanja.
Ako misliš sve to ozbiljno pokrenuti, prvi korak ti je svakako da definiraš tu vodu: dakle bušotina, dubina, kapacitet, jer sve se dalje veže na to.

Drugo: možda bi bilo pametno da svoj sustav odmah dimenzioniraš za ukupnu očekivanu površinu, kasnije nije lako nadograđivati, možda ćeš neke stvari morati potpuno mijenjati, jer su nedostatne.
Ta rješenja "pumpa za benzin" (ne znam na kakvu misliš) vjerojatno neće "držat vodu", jer sumnjam da mogu toliki podtlak proizvesti...

Dakle, olovku i papir, i računicu napravit.

Da, ključne podatke ne znamo.

Ovo mu neće biti dosta, vidiš da su i očekivane dubine vode minimalno 8m, a ovoj je maksimum ta dubina, bacit će novce. Moraš imat nešto rezerve da sve ne radi na granici, a i ako se pumpa zamulji ništa od vode...

Mea culpa, previdio sam dubinu na kojoj mu se nalazi voda. Kako god, nisam stavio taj model kao prijedlog, nego čisto kao koncept. Naravno da mu treba nešto jače, ako mu je voda na 10 metara, treba mu nešto što izvlači barem s 15 metara dubine.

[meliri]

marko26zgb kaže:

Vidim da ste malo krenuli u raspravu čije je bolje....
Površina je 3200m2 proširivo do 12000m2. Prvu godinu mislim navodnjavati 2 linije po 100 m cijevi kap po kap, znači 200m cijevi kap po kap, rupe na 33cm. Posadio bih sadnice na 33 cm, stavio cijev kap po kap, sadio bih na foliju zbog isparavanja

Za bunar su mi rekli da bi voda mogla biti između 7,8m - 12m, to je u nizini, jedno 2,3km zračne linije od Save.

Znači trebam rješenje koje će iz bunara vući vodu i te dvije linije pokrivati i ako je moguće za godinu proširiti na jos 2
Razmišljao sam čak o benzinskoj pumpi i upalim ju na sat vremena dok nešto obavljam na toj njivi, samo ne znam jel to ostvarivo, može li vući s te dubine?

Za početak, moraš ishoditi koncesiju za korištenje vode, bez toga ćeš dobiti opaku kaznu.
Benzinsku pumpu zaboravi, 8 m je max usisna dubina, 5-6 m idealna, iznad toga se pumpa muči, čak i profi vatrogasne pumpe malo crpe sa 8 metara...

Solarno je moguće ali je skupo, 33.000kn najjeftinija varijanta + montaža a nisi tamo... panele masovno kradu po vikendicama i ne bi ih ja ostavio na polju jer bi brzo nestali..

Najbolja opcija su rezervari, podignuti na postolje da imaš slobodni pad vode i električna pumpa + agregat... solidnih pumpi sa protokom 100+litara po minuti (efektivno će ti sa 10-12 m dubine većina pumpi dati možda pola nazivnog kapaciteta) imaš za ne previše novca i samo kvalitetan agregat kupi, ne kineza na fb..
Prednost je što uvijek lako dodaš još koji rezervar po potrebi ako širiš proizvodnju a pumpu i agregat lako voziš u autu ili prikolici..
Bunar bi vjerojatno bušio, idi na najveći promjer i barem metar dublje od preporuke bušača.. pumpa potegne puno vode i brzo ju troši, bolje da je što šira cijev sa više otvora i što dublje u zoni vode.
Ne znam potrebe kulture koju ćeš uzgajati ali jedan rezervar od 1000litara ti na tih 200 m cijevi i 600 kapaljki daje litru i pol po kapaljci pa po tome razmišljalj koliko ćeš rezervara imati...

[krena]

marko26zgb kaže:

Vidim da ste malo krenuli u raspravu čije je bolje....
Površina je 3200m2 proširivo do 12000m2. Prvu godinu mislim navodnjavati 2 linije po 100 m cijevi kap po kap, znači 200m cijevi kap po kap, rupe na 33cm. Posadio bih sadnice na 33 cm, stavio cijev kap po kap, sadio bih na foliju zbog isparavanja

Za bunar su mi rekli da bi voda mogla biti između 7,8m - 12m, to je u nizini, jedno 2,3km zračne linije od Save.

Znači trebam rješenje koje će iz bunara vući vodu i te dvije linije pokrivati i ako je moguće za godinu proširiti na jos 2
Razmišljao sam čak o benzinskoj pumpi i upalim ju na sat vremena dok nešto obavljam na toj njivi, samo ne znam jel to ostvarivo, može li vući s te dubine?

To ti je najbolja ideja ako si često na toj njivi. Da bi mogao vući iz dubine od 10 metra trebala bi ti potopna pumpa. A ima ih jeftinih od oko 1000 kuna.
Npr. https://www.bauhaus.hr/vrt-i-okucnic...pne-pumpe.html

Neptun NPTP-E 6000 potopna tlačna pumpa pogodna je za pumpanje čistih voda iz dubokih bunara i mogu ostati trajno uronjene u vodi. Snažan i bešuman motor uz kućište od nehrđajućeg čelika omogućuju vam dugotrajnost pumpe. Pumpa ima mogućnost pumpanja maksimalne veličina čestice prljavštine od 2,5 mm. Isporučuje se sa strujnim kabelom od 15 m i drenažnim užetom od 10 m.

Informacije o proizvodu:

Napon: 230 V - 50 Hz
Snaga: 900 W / ECO 800 W
Maksimalni tlak: 3,2 bara
Maksimalan protok vode: 6000 l/h
Maksimalna dubina uranjanja: 8 m
Maksimalna dostavna visina: 32 m
Veličina priključka: 1"
Maksimalna toplina vode: 35 ℃
Dužina kabela: 15 m
Težina: 9,8 kg
BAUHAUS jamstvo 5 godina
Napomena
: Dimenzije okna za pumpu trebaju biti najmanje 40 x 40 x 50 cm, tako da se sklopka s plovkom može slobodno kretati. Pazite na to da pumpa bude min. 20 cm pod vodom i oko 30 cm iznad dna.

Šifra 22238115
Težina (kg) 9,8
Snaga (W) 900
Maksimalni radni protok (l/h) 6000
Prouči: http://stroifaq.com/hr/garden-and-st...ow-to-set.html

Ako misliš raditi bušotinu , a ne običan bunar , onda ti je pumpa duplo skuplja.

Normalno treba i jedan agregat, snage 2-2.5 kw, a i jedan rezervoar od 1000 l. ili više komada.