Tko ce smisliti veci broj

[tabanšaban]

Lem13 kaže:

i=0;
while(1){i++;}

while( ;; ); // beskonačno vrti petlju

[Grimble Gromble]

skeptik kaže:

Taj ne znam, ajd ispričaj ga, pliiiz

Iskreno, ne sjećam se u detalje kako ide, pa mi je glupo prepričavati ga jer neće zvučati dobro. A i zapravo, i nije toliko ni dobar. Obzirom da je star, bio mi je dobar dok sam bio mlad.

Ako se kojim slučajem sjetim kako točno ide, ispričat ću ga.

skeptik kaže:

No radi se o vrlo sofisticiranoj umjetnosti koju je teško razumjeti nekom tko nije matematičar po profesiji (što btw nisam ni ja).

Teorijski fizičar, neš ti značajne razlike.

[skeptik]

Grimble Gromble kaže:

Teorijski fizičar

Šta je tako očito?

[vamvam]

MrBlc kaže:

Vjerojatnost da iz kutije s 5 crnih i 5 bijelih izvučeš bijelu je 0,5. Međutim, nakon što si je izvukao, taj događaj se dogodio i njegova vjerojatnost je 1. A priori vjerojatnost je i dalje 0,5, međutim, konkretni događaj koji se dogodio se dogodio i a posteriori vjerojatnost je 1 ako imaš samo jedan uzorak. Što imaš veći uzorak, to se a posteriori vjerojatnost približava a priori vjerojatnosti. Ovo je nešto što vrlo često kreacionisti ne uspijevaju shvatiti, pa vjerojatnost da se dogodilo nešto s malom vjerojatnosti koriste kao dokaz da se to nije moglo dogoditi spontano. Međutim, to dokazuje isključivo da događaj nije nemoguć. U svakom slučaju, rekao bih da mi je jasnije što želiš reći nego tebi samom.

Kada netko dobije sedmicu na lotu pa upita kolika je vjerojatnost bila za to, tvoj odgovor bi bio da je vjerojatnost 1 ali to nije ona vjerojatnost na koju je čovjek mislio.

Kada kreacionisti pogrešno koriste vjerojatnosti oni to rade tako da izračunaju vjerojatnost da se točno neki oblik života desio (a to je ono na što je i Lem13 mislio - vjerojatnost da se baš on, točno takav kakav je sada, desio), koja je jako mala, ali ta vjerojatnost nije bitna u diskusiji o postanku života. Vjerojatnost koja jest bitna je vjerojatnost da se bilo koji oblik života desi. U analogiji sa lotom, vjerojatnost da baš ja pogodim sedmicu na lotu je jako mala, a vjerojatnost da bilo tko pogodi sedmicu je puno veća.

[UrchinStar47]

TREE(Grahamov broj)

[greengold]

broj svih mogućih konfiguracija položaja i brzina/energija (kvantnih stanja u širem smislu) svih čestica u svemiru u svakom trenutku mislim da je jedan od većih brojeva koji ima fizikalnog 'smisla'.

taj broj veći je od broja svih čestica u svemiru, a još uključuje permutaciju jer se gleda njihova pozicija i brzina kao dodatni parametri. broj čestica, fotona, u svemiru je nešto....velikooooo. ali vo je čak i veće (nešto....velikooooo..) ^(nešto....velikooooo..).

zapravo ako se pogleda taj broj kaže koliko je mogućih fizikalnih realnosti biti - pod uvjetom da su kombinacije položaja i energija čestica dozvoljene odgovarajući zakonima (npr Paulijev princip isključenja za elektrone u ljusckama atoma). dakle, broj svih svemira s nekom svojom proizvoljnom raspodjelom čestica, njihovom brzinom, energijama i slično..


e sad kolika je vjerojatnost da u nekom paralelnom svemiru (ako takav postoji) egzistira da je konfiguracija položaja i kvantnih stanja čestica (na razini atoma ) istovjetna kao u našem svemiru, ili našem dijelu svemira (sunčev susttav, galaksija) - radi pojendostavljenja. jako jako jako jako malena, ali budući da navodno postoji beskoooonačno paralenih svemira postoji neka vjeorjatnost da postoje svijetovi i događaji istovjetni onima kod nas.

[wand_1]

greengold kaže:

zapravo ako se pogleda taj broj kaže koliko je mogućih fizikalnih realnosti biti - pod uvjetom da su kombinacije položaja i energija čestica dozvoljene odgovarajući zakonima (npr Paulijev princip isključenja za elektrone u ljusckama atoma). dakle, broj svih svemira s nekom svojom proizvoljnom raspodjelom čestica, njihovom brzinom, energijama i slično..


e sad kolika je vjerojatnost da u nekom paralelnom svemiru (ako takav postoji) egzistira da je konfiguracija položaja i kvantnih stanja čestica (na razini atoma ) istovjetna kao u našem svemiru, ili našem dijelu svemira (sunčev susttav, galaksija) - radi pojendostavljenja. jako jako jako jako malena, ali budući da navodno postoji beskoooonačno paralenih svemira postoji neka vjeorjatnost da postoje svijetovi i događaji istovjetni onima kod nas.

Sve si dobro rekao i onda zabrljao sa zadnjim odlomkom

Pod tim uvjetima koje si spomenuo to je praktički sigurna stvar.

Broj permutacija je končan, a prostorna protežnost teži prema beskonačnosti, što znači da su ponavljanja ne samo moguća, nego i nužna.

Tegmark je izračunao da moraš u prosjeku ići 10^10^29 metara daleko da sretneš svog dvojnika...

[greengold]

a ne znam imamo li istu definiciju paralelnog svemira. ako je prostor beskonačan, znači li to da je broj čestiva koji ispunjavaju taj prostor, koji nije prazan, da je tom logikom beskonačan.

[Lem13]

tabanšaban kaže:

while( ;; ); // beskonačno vrti petlju

Misliš for? I to ne daje nikakav broj.

[Weedeemer]

relacija veće od je zadana na skupu R (i njegovim podskupovima)

dakle npr. broj i owna sve što ste do sada napisali.

[wand_1]

greengold kaže:

a ne znam imamo li istu definiciju paralelnog svemira. ako je prostor beskonačan, znači li to da je broj čestiva koji ispunjavaju taj prostor, koji nije prazan, da je tom logikom beskonačan.

Naravno, ali je broj kombinacija na koji čestice mogu tvoriti materiju konačan, pa nužno dolazi do ponavljanja.

[Rijndael]

wand_1 kaže:

Meni to izgledaju kao jako mali brojevi u usporedbi s ovim o čemu skeptik priča.

Npr. Grahamov broj je tako velik da se ne može napisati niti power tower notacijom, a svemir nije dovoljno velik da bi mogao sadržavati ikakvu digitalnu reprezantaciju tog broja.

Ovo o čemu vi pričate se može izraziti običnom potencijom..

Update: Konfiguracija uključuje "boltzman brain" veličine svemira, sa max mogucom inteligencijom koja upravo ima odgovor na max zamislivi cijeli br.

Taj broj je najveci moguci zamislivi u ovom svemiru.

"Hitchhiker guide to the galaxy" ... 42 ?

[warpedcat]

Weedeemer kaže:

relacija veće od je zadana na skupu R (i njegovim podskupovima)

Da, generalno relacija poretka (refleksivnost, antisimetričnost i tranzitivnost).

Weedeemer kaže:

dakle npr. broj i owna sve što ste do sada napisali.

Phah, pa ako je nešto izvan nekog skupa, to ne znači da je veće od svega u skupu.
U C-u se odričeš gorepomenute relacije poretka.

[skeptik]

UrchinStar47 kaže:

TREE(Grahamov broj)

Ako zanemarimo činjenicu da se referiraš na već spomenute brojeve, ovo je fakat veliko .

[skeptik]

Rijndael kaže:

max zamislivi cijeli br.

Takav broj ne postoji, jer ako ga označimo sa N uvijek je zamisliv i N+1.

[Jack Van Ras]

skeptik kaže:

Ako zanemarimo činjenicu da se referiraš na već spomenute brojeve, ovo je fakat veliko .

Možemo mi i bolje:

broj = 1;

for(i = 1; i <= Tree(Grahamov_broj); i++)
{
broj *= i;
}

[Rijndael]

skeptik kaže:

Takav broj ne postoji, jer ako ga označimo sa N uvijek je zamisliv i N+1.

Misli se na strminu funkcije nad N.

[warpedcat]

skeptik kaže:

Ako zanemarimo činjenicu da se referiraš na već spomenute brojeve, ovo je fakat veliko .

Jest, ali smeta mi ta pobjedonosna kava, a tema nije ni pročitana

[skeptik]

Jack Van Ras kaže:

Možemo mi i bolje:

broj = 1;

for(i = 1; i <= Tree(Grahamov_broj); i++)
{
broj *= i;
}

Nije baš elegantno, ali ako ćemo tako može i puno bolje.

Prvo uvedimo notaciju za kompoziciju funkcija f(x):
f^1(x)=f(x)
f^2(x)=f(f(x))
f^3(x)=f(f(f(x)))
...

Sa tom notacijom, moj broj je

Tree^{Grahamov broj}(Grahamov broj)

[Wronski]

tabanšaban kaže:

while( ;; ); // beskonačno vrti petlju

//daje sintax error