Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 28.05.2007., 18:58   #41
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post
Ma nije moguce , ijekavica je nama ravnopravna , a preshaltati se na nju je vrlo lako.
Ti vrlo dobro znas da je tako , da zagrebacki glumac tri dana dubi na glavi nece odigrati uverljivo bilo koji komad starog Dubrovnika kao beogradski.
E to je jaca cinjenica nego sto Hrobatos bifla iz posta u post.

Prosta cinjenica je da sve sto je zapisano u Dubrovniku je napisano na jeziku kojim Srbi govore(ma kako god ga zvali) .Sta je jace od toga.
osim što valjaš ko maksim po diviziji, imaš li ti neke konkretne ljude na pameti ili samo lupaš? što znači zagrebački glumac? koji je rođen u zagrebu, ili je studirao u zagrebu? al čuj mene budale, pa di će jedan hrvat odglumit u dundu ko jedan nišlija. durovnik i niš, ima neka tajna veza
__________________
odi si u prestolnicu!
mano_a_mano is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 19:00   #42
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post

Prosta cinjenica je da sve sto je zapisano u Dubrovniku je napisano na jeziku kojim Srbi govore(ma kako god ga zvali) .Sta je jace od toga.
vama je zasigurno čast, što pričate jezikom hrvata. inače, bili biste jedini narod koji ima rupu od 200 godina u književnosti
__________________
odi si u prestolnicu!
mano_a_mano is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 19:41   #43
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post
Prosta cinjenica je da sve sto je zapisano u Dubrovniku je napisano na jeziku kojim Srbi govore(ma kako god ga zvali) .Sta je jace od toga.
Fran Supilo, list "Crvena Hrvatska"

VUKOVA SLAVA U BEOGRADU


Vuk Stefanović Karadžić ima tu zaslugu, da je u Srba hrvatski jezik podigao na stupanj književnog jezika. Prije njega Srbi su svakako pisali: staroslavenskim crkvenim jezikom, pomiješanim sa narodnim, turskim, arnautskim i inim riječima, prama tome kako je ko bio izobražen... Vuk je vidio da to ne valja. Upoznao se s Hrvatima, nadasve sa djelima književnika Dalmacije i Dubrovnika, te krune hrvatskih gradova, i stanuo uvađat medu Srbe hrvatski književni jezik. Onda se na nj dignula strašna galama u srpskom svijetu... Ali što je bolje, bolje je. Hrvatska štokavština ijekavskog izgovora stanula otimat mah medu Srbima, te oni poćeše pisati od prilike onako kako mi govorimo. Nu to je ipak za malo trajalo i mali broj srpskih književnika služio se ovim narječjem. Doskora svi okrenu pisati doduše narodnim jezikom, štokavštinom, ali ne književnim dijalektom kako je htio Vuk, nego ekavštinom i taj se običaj kod Srba danas drži...

Danas Srbi, pohlepni i nezasitljivi (...), htjeli bi da izvrnu stvar, te prikažu da je Vuk nas, nas Hrvate, naučio »srpski«! Nas, čiji su stari u Dubrovniku, Dalmaciji i Hrvatskoj pisali onim narječjem i izgovorom još onda kad se nije znalo ni za Vuka ni za kakvu Srbiju; nas, kod kojih je isti Vuk dolazio da uči... To ga međutim nije smetalo da izda poslije onu svoju lozinku “Srbi svi i svuda”, kojom je htio progutati Hrvate. Dokaz da Vuk u poslu bratske ljubavi bio je isto što i drugi Srbi. On je putovao hrvatskim zemljama. gdje je proučavao jezik koji on sam nazivlje hrvatskim i kupio narodne pjesme, ali to je prozvao srpskim...

Vuk Stefanović Karadžić bio je veliki talenat, upravo genij, a kao samouk mnogo je uradio na književnom polju. Ali Srbi ga zato toliko ne slave, oni ga slave radi političke ideje “Srbi svi i svuda”, koja cilja za tim da se Hrvatska omete u svome radu za slobodu i cjelokupnost na račun Velike Srbije, koja je nemoguća. Vuk književnik bio je samo neka forma, pod kojom se je skrivao Vuk političar... Ovo je pravo shvaćanje Vukove slave u Beogradu...

Crvena Hrvatska, Dubrovnik, br. 4l / l6. X. 1897, str. 2.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 19:51   #44
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post
Posto si i ti slep pored ociju i ne zanima uopste sto su ti pisci pisali i govorili jezikom kojim Srbi govore , eto ti ga udavi se u njemu.
Uvek ce tebi biti u glavi Srbi jer ih podobro razumes hteo to ili ne.
Evo primera , kladim se da ce beogradski glumci bolje i uverljvije predstaviti Dunda Maroja nego Zagrebacki , jer je dubrovacki govor opet hteo ili ne hteo blizi Beogradu nego Zagrebu.
Mozes li objasniti tu kosmicku cinjenicu(ili nepravdu )

Reci mi samo koliko si spreman uložiti u opkladu? Zanima me koliko ću zaraditi.
Nema nikakve šanse da Beograđani to bolje odrade, niti je isti govor.
Nama ovdje u Dubrovniku probode uši svaki govornik srpskog kojeg sretnemo na Stradunu. Redovito se užasnemo, i nema šanse da takvog ne primijetimo.
Prevelika je razlika.

Ni stari Dubrovčani ni stari Srbi nisu govorili istim jezikom, sličnim da, ali slično nije isto. Uostalom ne bi u Dubrovniku postojala kancelarija za korespondenciju sa Srbijom da je to isti jezik.

Moja obitelj je iz Obuljena, Rijeka dubrovačka, ono gdje ste palili i pljačkali ako se sjećaš, moja stara tetka koja je prešla 90 godina i danas zove pravoslavce onako kako su ih zvali njeni stari-Vlasima.
Ona ne zna za Srbe, nikad čula. Pravoslavci su za nju Vlasi, kao što su bili i za moga djeda, njegovog djeda i tako dalje.

O srpstvu Dubrovnika nema ni govora, smiješna priča.
Kexx is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:04   #45
Postavit ćemo nekoliko tekstova koji analiziraju Mitrovićev pamflet "Srpstvo Dubrovnika", 1992.-http://www.rastko.org.yu/rastko-du/istorija/jmitrovic/1992/jmitrovic-dubrovnik_l.html Analiza je "minirana" na jednom drugom forumu, pa se ovdje prenosi ono što mislim da je relevantno, a što razotkriva srpsku retoriku i manipulacije

Knjiga Jeremije Mitrovića, objavljena znakovite 1992. (dok je Dubrovnik još bio u okruženju, bar dio te godine), politički je pamflet koji je trjebao poslužiti za "povijesno" opravdanje srpske agresije na taj grad. Ne može se ići u detaljnu rasčlanu te knjige (tražilo bi to drugu knjigu), no, dosta je osvrnuti se na njen profil i glavne teze koje su području jezika i književnosti. Po tematici knjiga je gulaš, sastavljena iz 3-4 tematske cjeline: jedno je prepričavanje dijela starijih povijesnih vrjela različite vjerodostojnosti, drugo prikaz dubrovačke književne baštine, treće autorova slika političko-nacionalnih prilika u Dubrovniku u 19. i 20. stoljeću- sve to obavijeno piščevim razmatranjem hrvatskoga nacionalnoga bića i ideologije (kakvim ih on vidi). Moj će prikaz biti izrazito selektivan, jer ću se osvrnuti samo na pojave koje smatram važnijim. Ne izbjegavam potencijalno "neugodne" teme, nego jednostavno nemam vrjemena za svaku autorovu podtemu.

Najvažnije je sljedeće: Mitrović je pripadnik škole jednostranih selektivnih citata iz djela koja su su suglasju s piščevom osnovnom nakanom, sadržanom u naslovu. On ne će spomenuti povijesnih izvora koja govore, pa i jačim glasom, suprotno onomu što bi on htio čuti. On ne će interpretirati svoje citate, dajući kontekst u kojem su nastajali, niti navesti mišljenja istih autora koja govore suprotno. Ponajviše- on nema aparata za sustavnu obradbu raznih izvora, što bi rezultiralo lučenjem kukolja od žita. Za površnost i plitkost njegova metoda dosta je supostaviti kraći tekst hrvatskoga jezikoslovca Katičića i pojmovima "slovinski" i "ilirski", koji je ispunjen izvornim citatima djela samih autora o kojima se govori. Tekst je dan na http://www.hercegbosna.org/ostalo/jezik2.html - i odmah upada u oči razlika u trijeznom filološkom pristupu Katičićevom i demagoškoj praznjikavosti Mitrovićevoj.

Kad piše o "dubrovačkoj književnosti", Mitrović ne navodi iskaze o nacionalnome imenu jezika samih pisaca. On je uspio napisati cijelo poglavlje-pače, to mu je jedna od glavnih tema- od renesansnoj, baroknoj i klasicističkoj književnosti Dubrovnika (ca. 1500.- 1800.), ne analiziravši kojih 30 autora koji su obilježili to doba. Doista-pravi podhvat ! Preskočio je i Hrvatski preporod u Dubrovniku, prebacivši se odmah na pojavu Srba-katolika i "povoljnije" teme.

.........
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:05   #46
Quote:
mano_a_mano kaže: Pogledaj post
vama je zasigurno čast, što pričate jezikom hrvata. inače, bili biste jedini narod koji ima rupu od 200 godina u književnosti
Nema rupe tu je Dubrovnik , sta ti je.
cho enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:06   #47
Vidljivo je to, prije svega, u Mitrovićevoj literaturi. Razumljivo je što koristi sve srpske izvore, ma kako marginalne. No, u kojih 210 izvora, nedostaju neki ključni- npr. Nikola Zvonimir Bjelovučić, relativno opskurni hrvatski propagandist, predstavljen je nereprezentativnim djelima koja i ne daju pravu sliku o tom auktoru; nema jezičnodijalektskih studija Pere Budmanija, Stjepana Ivšića, Van Bergha, ni konačnoga sumiranja povijesne dijalektologije kod Brozovića- koja se inače, u tom pogledu, ne razlikuje u rezultatima od one Pavla Ivića (koliko god ovaj posljednji izbjegavao da se ajsnije odredi prema zapadnoj štokavštini); nema ključnih djela Vatroslava Jagića, Ivana Broza, Milana Rešetara, .. i drugih filologa i književnika, što daju posve drugačiju sliku i mišljenja od onih koja im se imputiraju; nema djela ključnih hrvatskih proučavatelja fenomena bosančice i srednjovjekovne bosanske književnosti (Tentor, Raukar, Šidak, Leo Petrović, ..); ključna su mu uporišta djela srpskih propagandista kao što je Lazo Kostić, dok je uspješno izbjegao citiranje ijednoga djela raspisanih hrvatskih ideologa, Krunoslava Draganovića i Dominika Mandića (ovaj zadnji ima cijelu knjigu o "crvenoj Hrvatskoj"); dao je Gajevu "izjavu" kojom se ovaj ograđuje od Starčevićevih stavova u polemici sa srpskim ideolozima- ali ne i prikaz Stračevićevih argumenata i tvrdnji; neka je djela naveo (npr polemiku u "Borbi", 159a- ali ju je posve neadekvatno prikazao (ili većinom prešutio)); nema monumentalne Franičevićeve "Povijesti hrvatske renesansne književnosti", 1987., u kojoj je znanstveno i stručno interpretirana starija dubrovačka regionalna književnost-kao što naslov govori, samo renesansna; nema isto tako prijelomne i monumentalne Kombolove "Povijesti hrvatske književnosti do Preporoda" ( http://www.sveznadar.com/knjiga.aspx?knjiga=58112 )-knjiga je nastala 1945., kao isto tako nespomenuta povijest književnosti Slavka Ježića-još jedno kapitalno djelo. Nema ništa o dubrovačkoj filologiji- Kašiću i Mikalji, a ni najvažnijem starom leksikografu, Joakimu Stulliju (možda zato što je srpski lingvist Egon Fekete objavio prijetisak i studiju o njemu pod nezgodnim naslovom, opisujući ga kao "poslednjeg starog hrvatskog leksikografa"; nema kritičke prosudbe starijih povijesnih izvora (npr. Porfirogeneta i drugih) što su ju izvršili razni historičari, napose Nada Klaić; naveden je ključni tekst Vuka Karadžića "Srbi svi i svuda", no ne i polemike u kojima je utemeljeno raskrinkan, napose Šulekov tekst (sve je to autoru sigurno bilo dostupno, jer se nalazi u prav tri sveska 10-sveščanoga kompendija "Polemike u hrvatskoj književnosti", što ih je u 1980-im godinama izdao Ivan Krtalić. Te su polemike u 2. knjizi, naziva "Viek narodnosti" (i Karadžićev, i Šulekov, i Mažuranićevi i Daničićevi tekstovi..).
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:08   #48
Zanimljiva tema.
mahatma gandhi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:08   #49
Početak knige Jeremije Mitrovića (JM) čudan je prikaz i brzopotezni katalog starije povijesti Hrvata i Srba (najviše po Porfirogenetu, koji "odgovara" srpskim autorima zbog srpskoga imenovanja stanovnika sadašnje Crne Gore i Hrcegovine), te stereotipnim idejama o nacionalnim značajkama tih naroda. JM operira s odbačenim mitovima:

*tobožnji sukob između "narodne" i "latinske" crkve, epitomiziran u ličnosti Grgura Ninskog, što je tema nacionalromantičarske historiografije 19. st.

*tobožnje masovne seobe pravoslavaca u doba turske navale. Zapravo, u području sadašnje BH muslimani su bili 70% većina do 1700-1750.

*priče o "denacionalizovanom" hrvatskom plemstvu i bajke o Katoličkoj crkvi-opet na jezičnom polju

Veći je dio naprosto struja svijesti autora, pa slobodno skače iz stoljeća u stoljeće, s teme na temu u pričalačkom stilu.

No, dolazimo do piščevih prvih analiza-i promašaja. kad je počeo o Ritteru-Vitezoviću, ideologu pankroatizma-potpuno je apšisao. Odmah je "ilirsku" ideologiju prikrpio Bečkom dvoru, dok je ona stari hrvatski panslavistički ideologem, od renesanse nadalje (Pribojević, Orbini, Križanić,..). I sad je stigao na Ilirski pokret.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:11   #50
U poglavlju "Naći ishod odavde", JM piše selektivno, neznalački i amatersko-propagandistički o Hrvatskom narodnom preporodu ili Ilirskom pokretu. Pisanija je uglavnom baratanje proizvoljno interpretiranim citatima- primjer je citat hrvatskog povjesničara književnosti Antuna Barca (koji je dobio laskave ocjene, iako pripada povjesničarima nižeg ranga, posebno u usporedbi s Kombolom, Ježićem, Frangešom ili, prije, Prohaskom i Šurminom. Barac je bio ideološki ljevičar i jasenovački uznik, pa je stoga imao neko vrijeme status autoriteta. No, sam njegov iskaz nije potpuno pogrješan).

Tvrdnja da su Ilirci "pomoću štokavštine kao književnog narječja povezali hrvatsku književnost sa ostalim jugoslavenskim književnostima poimence sa srpskom", smislena je samo utoliko da su Srbi, nakon usvajanja vernakulara u književnosti, svoju nacionalnu književnost "povezali" s hrvatskom, koja je (i) na štokavskom vernakularu pisana od 15. stoljeća. Teza o ostalim potencijalnom približavanju ostalim jugoslavenskim književnostima (npr. slovenskoj ili makedonskoj)- besmislena je. Tvrdnja pak da "najveći dio tadašnjih hrvatskih književnika nije uopšte znao štokavski govoriti ni pisati" također je nebulozna, jer Barac poistovjećuje hrvatsko etničko ime s političkom Hrvatskom, zguranom u sjeverozapadni kut. Većina je hrvatskih pisaca itekako znala pisati i pisala je na hrvatskom štokavskom književnom jeziku- no ne u tzv. "provinicijalnoj Hrvatskoj". Dalje se daje Gajev citat (uostalom točan) o tom kako Hrvati smatraju srpsku literaturu za svoju (duh panslavizma). Također, tu je i obvezan citat Natka Nodila, na kojem ćemo se zadržati.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:15   #51
Quote:
Hroboatos kaže: Pogledaj post
Postavit ćemo nekoliko tekstova koji analiziraju Mitrovićev pamflet "Srpstvo Dubrovnika", 1992.-http://www.rastko.org.yu/rastko-du/istorija/jmitrovic/1992/jmitrovic-dubrovnik_l.html Analiza je "minirana" na jednom drugom forumu, pa se ovdje prenosi ono što mislim da je relevantno, a što razotkriva srpsku retoriku i manipulacije

Knjiga Jeremije Mitrovića, objavljena znakovite 1992. (dok je Dubrovnik još bio u okruženju, bar dio te godine), politički je pamflet koji je trjebao poslužiti za "povijesno" opravdanje srpske agresije na taj grad. Ne može se ići u detaljnu rasčlanu te knjige (tražilo bi to drugu knjigu), no, dosta je osvrnuti se na njen profil i glavne teze koje su području jezika i književnosti. Po tematici knjiga je gulaš, sastavljena iz 3-4 tematske cjeline: jedno je prepričavanje dijela starijih povijesnih vrjela različite vjerodostojnosti, drugo prikaz dubrovačke književne baštine, treće autorova slika političko-nacionalnih prilika u Dubrovniku u 19. i 20. stoljeću- sve to obavijeno piščevim razmatranjem hrvatskoga nacionalnoga bića i ideologije (kakvim ih on vidi). Moj će prikaz biti izrazito selektivan, jer ću se osvrnuti samo na pojave koje smatram važnijim. Ne izbjegavam potencijalno "neugodne" teme, nego jednostavno nemam vrjemena za svaku autorovu podtemu.

Najvažnije je sljedeće: Mitrović je pripadnik škole jednostranih selektivnih citata iz djela koja su su suglasju s piščevom osnovnom nakanom, sadržanom u naslovu. On ne će spomenuti povijesnih izvora koja govore, pa i jačim glasom, suprotno onomu što bi on htio čuti. On ne će interpretirati svoje citate, dajući kontekst u kojem su nastajali, niti navesti mišljenja istih autora koja govore suprotno. Ponajviše- on nema aparata za sustavnu obradbu raznih izvora, što bi rezultiralo lučenjem kukolja od žita. Za površnost i plitkost njegova metoda dosta je supostaviti kraći tekst hrvatskoga jezikoslovca Katičića i pojmovima "slovinski" i "ilirski", koji je ispunjen izvornim citatima djela samih autora o kojima se govori. Tekst je dan na http://www.hercegbosna.org/ostalo/jezik2.html - i odmah upada u oči razlika u trijeznom filološkom pristupu Katičićevom i demagoškoj praznjikavosti Mitrovićevoj.

Kad piše o "dubrovačkoj književnosti", Mitrović ne navodi iskaze o nacionalnome imenu jezika samih pisaca. On je uspio napisati cijelo poglavlje-pače, to mu je jedna od glavnih tema- od renesansnoj, baroknoj i klasicističkoj književnosti Dubrovnika (ca. 1500.- 1800.), ne analiziravši kojih 30 autora koji su obilježili to doba. Doista-pravi podhvat ! Preskočio je i Hrvatski preporod u Dubrovniku, prebacivši se odmah na pojavu Srba-katolika i "povoljnije" teme.

.........
Aj sad bez tih tekstova i linkova sa svih strana koji smo 100 puta procitali , nego objasni kako je moguce da su srpski govori blizi Dubrovackom nego hrvatski.
Jeli to zla zavera Srba ili mozes priznati da je i dubrovacki nas govor.
cho enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:29   #52
A što je s Bokom? Da li ona predstavlja stara hrvatska područja? Naime, do ulaska u Kraljevinu SHS većina Bokelja bili su Hrvati i katolici, a danas je taj broj višestruko smanjen.

Kakva je sličnost sa srpskim pravima na Dubrovnik i hrvatskim na Boku (povijest, kulturu, ...)?
mahatma gandhi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:34   #53
Quote:
Kakva je sličnost sa srpskim pravima na Dubrovnik i hrvatskim na Boku (povijest, kulturu, ...)?
Kakvim srpskim pravima na Dubrovnik?
Kexx is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:36   #54
Quote:
mahatma gandhi kaže: Pogledaj post
A što je s Bokom? Da li ona predstavlja stara hrvatska područja? Naime, do ulaska u Kraljevinu SHS većina Bokelja bili su Hrvati i katolici, a danas je taj broj višestruko smanjen.

Kakva je sličnost sa srpskim pravima na Dubrovnik i hrvatskim na Boku (povijest, kulturu, ...)?
bokeljski zaljev ili zaljev hrvatskih svetaca i dan danas, sve ti govori. broj hrvata je drastično opao zbog njihovog odseljavanja uslijed srbizacije boke kotorske u zadnjem stoljeću.
__________________
odi si u prestolnicu!
mano_a_mano is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:39   #55
Quote:
cho enter kaže: Pogledaj post
Aj sad bez tih tekstova i linkova sa svih strana koji smo 100 puta procitali , nego objasni kako je moguce da su srpski govori blizi Dubrovackom nego hrvatski.
Jeli to zla zavera Srba ili mozes priznati da je i dubrovacki nas govor.
ti se zreo za člana SRS-a pa jel ti čitaš što ovaj momak postuje ovdje. ili ti je mrsko, zbog količine podataka. vuk je zaslužan što vam je dubrovački razumljiv, a ti lijepo uzmi knjigu nekog srpskog srednjovjekovnog književnika, pa ako uspiješ razumjeti 5% sadržaja svaka čast.

a što se dubrovačkog govora tiče (štogod to bilo, ali ti ga očito uhom svojim nisi čuo kad ga sa srpskim uspoređuješ), štokavsko je jedno od tri narječja hrvatskog jezika, i to najdominantiji oblik.
__________________
odi si u prestolnicu!
mano_a_mano is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 20:49   #56
Čestitke Hroboatosu na silnom trudu, bilo da je sam pisao onoliki tekst, bilo da ga je odnekud kopirao, ali slažem se s Legionom; predugački postovi mnoge brzo odvrate od teme; još kad cho enter taj duuugački post citira... izgubim volju odgonetnuti što je bit, što je pisac htio kazati.
Dubrovnik je naš, hrvatski, i ne vidim zašto treba pisati doktorsku disertaciju..
Uh, sad ga i ja oduljih
__________________
iskoristi dan
lexicon is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 21:12   #57
Quote:
Kexx kaže: Pogledaj post
Kakvim srpskim pravima na Dubrovnik?
Ma samo sam postavio to pitanje da napravim distinkciju između Dubrovnika i Boke, te srpskih i hrvatskih utjecaja na kulturu i povijest navedenih područja i da se po tome vidi dugotrajna povijesna pripadnost obiju područja hrvatskom kulturnom krugu.
mahatma gandhi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2007., 21:18   #58
srbi vjekovima imaju taj kompleks mora i on se provlači kroz cijelu njihovu povijest i kroz sve njihove povjesne ličnosti. prodali bi majčicu srbiju za dubrovnika da mogu.
__________________
odi si u prestolnicu!
mano_a_mano is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.05.2007., 15:16   #59
Quote:
lexicon kaže: Pogledaj post
Čestitke Hroboatosu na silnom trudu, bilo da je sam pisao onoliki tekst, bilo da ga je odnekud kopirao, ali slažem se s Legionom; predugački postovi mnoge brzo odvrate od teme; još kad cho enter taj duuugački post citira... izgubim volju odgonetnuti što je bit, što je pisac htio kazati.
Dubrovnik je naš, hrvatski, i ne vidim zašto treba pisati doktorsku disertaciju..
Uh, sad ga i ja oduljih
Hja...postoje forumi i forumi. Na ovom su sudionici, rekao bih, mlađe dobi (15-25 god.) i dosadno im je razglabanje, u nekim sitnim detaljima, o nečem što im izgleda kao trakavica. Mogu reći da se osobno slažem s tim pristupom-i meni su naporni dugi tekstovi i preskačem ih. Stoga, samo 2-3 opaske:

*ako vam je dosadno ili marginalno- prijeđite preko toga, ne čitajte

*neke su teme, kao ova, same po sebi opsežne. U većini sam tekstova dao minimum minimuma, kako bi to bilo prikladno forumu. No, to je samo dio onoga što čini normalno analizirana tema. Kad/ako skupim, bez prevelike raspisanosti , oko te teme- to je cca. 300 stranica formata A4. Dakle- ovo "puno" je zapravo sirotinjski "malo", skoro ništa

*moglo bi se prigovoriti da je to kao tema za forum preraspisano. Vjerujete, po osobnim iskustvima sa srpskih i muslimanskih foruma-nije. Obje se nacionalne skupine natječu u nabrajanju niza teza koje bi trebale, tobože, "dokazati" nehrvatsku narav Dubrovnika-a kad se suoče s analizom njihovih površnih i jednostranih izvora, onda moderatori brišu "antiprotivne" teze. To nije samo na srpskim i muslimanskim forumima, nego su mi se osobno žalili pojedini Dubrovčani da im pomognem argumentima jer se orkestrirana velikosrpska propaganda pojavila na lokalnom dubrovačkom forumu, a domaći ljudi na nju nisu znali odgovoriti, jer ne znaju nijanse povijesti i književnosti

*dat ću još nekoliko tekstova, i onda, ako ne bude diskusije-kraj. Točno se pokazalo da nehrvatski i protuhrvatski sudionici rasprava i nemaju pojma niti argumenata. No-da znate kako se samo trude na svojim stranicama, kako panično brišu onoga tko pobija njihove laži,...

Da imate iskustvo toga- triput biste razmislili prije nego što napišete bilo što o duljini nekoga teksta.
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.05.2007., 15:23   #60
Što se Natka Nodila tiče, ne ulazeći u njegove zasluge u borbi protiv dalmatinskoga autonomaštva koje je utjelovljavao Niccola Tommaseo, valja reći i sljedeće: Nodilo je izrijekom napisao da su Hrvati «preuzeli» jedan "zapravo" srpski jezik, te da se u renesansnom i baroknom Dubrovniku govorio "zapravo" srpski jezik ! Aferim ! Ovdje nailazimo, po tko zna koji put, na taj bljutavi spoj hrvatskoga jugounitarizma što počiva na nijekanju hrvatstva i ignorancije, krajnji posljedak čega je jedino afirmacija srpstva u ruhu jugoslavizma.

Pogledajmo citat.

"...A Hrvati su nam prethodili, treba kazati, primjerom, jer oni nisu pročistili svoj surovi i neoblikovani jezik, nego su ga uopće napustili, degradirajući ga na rang dijalekta, da bi uzeli onaj koji govore srbijanska plemena među kojima nije posljednje slavensko pleme dalmatinsko." (Preuzeto iz Rački-Pavlinović-Nodilo-Lorković: Izbori iz djela, PSHK, Zagreb 1969., str. 285)

Što uopće reći na ovakvu glupost ?

Koliko-toliko olakotne okolnosti bi se mogle naći jedino u vrjemenu kada je citat iz polemike s Tommaseom nastao (godina 1862.), sporosti hrvatske nacionalne kristalizacije (koje je sam Nodilo dobar svjedok) i poistovjećivanja hrvatskoga imena s "provincijalnim" identitetom sjeverozapadne, "kajkavske" Hrvatske- što i bijaše jednim od glavnih uzroka činjenici da je Hrvatski narodni preporod proveden pod ilirskim imenom.

No, navedeno povijesno "opravdanje" nije dovoljno.
Vjerojatno je previše tražiti od Nodila (i sličnih hrvatskih "mudraca") spoznaju da hrvatski kajkavski književni jezik nije (bio) nikakav "surovi i neoblikovani jezik". Taj je jezik imao bogatu i književnu i leksikografsku tradiciju (Antun Vramec, Ivan Pergošić, Andrija Jambrešić, Tituš Brezovački, pa i Ivan Belostenec)- no, "trademark" je popularnoga primitivnoga jezičnoga prtljanja i takva sirova generalizacija.

Ozbiljniji je prigovor u tom da je Nodilo krivotvorio jezičnu povijest, jer je i onda bilo poznato- ako ne svakomu, a takvima kao on svakako !- da je pismenost štokavskoga narječja do početka 19. stoljeća bila označena, osim knjiškoga ilirskoga i slovinskoga, isključivo hrvatskim- a nikad srpskim imenom. I da su najpopularniji štokavski tekstovi, među kojima se ističu "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" i "Korabljica" Andrije Kačića Miošića, uz slovinski nazivak, izrijekom hrvatski-a nikad i nijedanput srpski.

Andrija Kačić Miošić je u svom djelu “Korabljica” (Mletci 1760.) zabilježio. ta je "kraljeva u Dalmaciji i rvatskoj zemlji Budimir, kralj sveti"; također je zabilježio, da je "kralj Bodin isto vrime kraljevao u Dalmaciji i rvatskoj zemlji". Po Kačiću Hrvati su i Dubrovčani i Peraštani i Kotorani ("Ter pokriva Boku od Kotora./ Kojano je dika ot Rvata"). U "Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga" (64. izd., Split 1983., 112.) Kačić veli, da je Hrvatsko kraljevstvo obuhvaćalo Karniju, Karintiju i Stiriju (Karantanska Hrvatska), čitavu dolnju Dalmaciju od Istre to Cetine, Bosnu i sve zemlje do Dunava, i svi oni koji su u tim zemljama živjeli "zovu se Hrvati zarad zemlje Kroacije oliti Hrvatije". Pod rečenim Hrvatskim kraljevstvom Kačić razumijeva samo nekadašnju Bijelu Hrvatsku, tok je u "Korabljici" zabilježio i druge hrvatske krajeve južno od Cetine.

Zar je ovo mogao Nodilo previdjeti ? Očito, jest, kao jedan u niza hrvatskih kompromisera, od Gaja i Jagića, preko Maretića do ...Pranjkovića i Anića ?
Hroboatos is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:33.