Heidegger - Bitak i vrijeme -iliti razumije li tko to

[bubbling]

Na ffos-u sam
Hvala ti puno!
Ali malo sam ograničena vremenom pa neću to sve stići. Pogledala sam na netu, a Husserla sam prije nešto sitno čitala.

Također moram pisati o zaboravu bitka i razlici između prave i neprave egzistencije. Nisam oduševljena.

[Druid]

Pa zašto to MORAŠ pisati? U sklopu kojeg kolegija, seminara itd.? Zar si ne možeš sama izabrati temu? Ako ne, kakav je to onda studij filozofije? I ako da, zašto baš to? Heidegger se ne može čitati "ab ovo" niti preko jednog ljeta, a kamoli preko jednog vikenda .
Heidegger se može tek početi raditi kad si NAJMANJE treća, a preporučljivo četvrta ili peta godina filozofije, osim ako nisi lumen i već prije pročitao/la sve prevedeno od Platona, Aristotela, tri Kantove kritike, par Hegelovih knjiga (barem Znanost logike i Fenomenologiju duha) i Husserla. Ja se dan danas ne usudim previše u Heideggera jer smatram da mi fali još nešto znanja i filozofskog iskustva za to. Mislim, upoznat sam s njim nešto, na razini "Heideggera za početnike" recimo i čisto kroz historiju filozofije, znam ga smjestiti u određeni duhovni horizont i misliti kroz neke njegove koncepte. Ali još se ne mislim njime baviti detaljnije, niti ne znam hoću li se ikad u tom pravcu ozbiljnije zaputiti. Vjerojatno hoću. Ali samo zbog nekih drugih stvari, ne zbog samog Heideggera.

[soadfan]

^^

[Druid]

bubbling kaže:

Također moram pisati o zaboravu bitka i razlici između prave i neprave egzistencije. Nisam oduševljena.

Evo ti još dva linka propedeutičkog sadržaja:

http://drazen-pavlic.bloger.hr/post/...a/1036340.aspx

http://www.filozofija.org/index.php?...=162&Itemid=41

Uvedi se malo u to (ako ne možeš promjeniti temu, pošto nisi zadovoljna, a filozofija ne valja kada je protiv volje)...
I oprezno kod citiranja, ako budeš išta navodila s ovih linkova, navedi ih. Jer sve ostalo je plagijat, nadam se da si svjesna toga.
Lijep pozdrav.

[bubbling]

Predmet: Uvod u filozofiju. Da, Heidegger za uvod. jer nam predaje nadobudna asistentica koja Heideggera proučava za doktorat i sad mi to moramo. Nemam drugog izbora, tema je jasno zadana.
Zaista detaljno proučavamo za sada Platona i sve to odlično ide, ali nemamo ni približno podloge za čitanje Bitka i vremena.
Inače mi ništa nije teško, pa filozofija je moja ljubav
Ali nemam ni volje ni znanja za Heideggera.
Hvala ti puno! Pokušat ću to što bolje, koliko mi vrijeme i moje za sada skromno znanje o H. dopuštaju.
Još jednom hvala!

[nitko drugi]

Ako u Google utipkate ''Bitak i vrijeme'' ovaj topic će se pojaviti na vrhu. Naslovno pitanje nije bez smisla jer izražava čest osjećaj čitatelja ove knjige. Ipak, čini mi se da ovaj topic nije od prevelike pomoći pri čitanju pa bih ponudio (ako dopuste moderatori) link na jedan drugi topic koji bi htio biti od pomoći onima koji iz kojih god razloga hoće pročitati dotičnu knjigu: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme (zajedničko (?) čitanje) Za sad je ''pročitan'' tek mali dio, ali, nema žurbe.

[ilovik]

nitko drugi kaže:

Ako u Google utipkate ''Bitak i vrijeme'' ovaj topic će se pojaviti na vrhu. Naslovno pitanje nije bez smisla jer izražava čest osjećaj čitatelja ove knjige. Ipak, čini mi se da ovaj topic nije od prevelike pomoći pri čitanju pa bih ponudio (ako dopuste moderatori) link na jedan drugi topic koji bi htio biti od pomoći onima koji iz kojih god razloga hoće pročitati dotičnu knjigu: Martin Heidegger, Bitak i vrijeme (zajedničko (?) čitanje) Za sad je ''pročitan'' tek mali dio, ali, nema žurbe.

Negdje sam pročito da je 12 njemačkih sveučilišnih profesora njemačkog jezika potpisalo izjavu da jezik Heideggerovih djela nije njemački jezik. Jel to točno

[nitko drugi]

ilovik kaže:

Negdje sam pročito da je 12 njemačkih sveučilišnih profesora njemačkog jezika potpisalo izjavu da jezik Heideggerovih djela nije njemački jezik. Jel to točno

Ne znam, nisam to čuo. H.-ov argument je, prilagođen ovom tvome pitanju, da bi u Platonovo i Aristotelovo vrijeme valjda i onodobni ''profesori grčkog jezika'' (ili neki njihov ekvivalent) potpisali da to kako piše npr. Aristotel uopće nije grčki jezik, da izmišlja i termine i gramatiku. Pa ipak, i danas koristimo te Aristotelove ''izmišljotine'' i to daleko izvan grčkoga: u svim zapadnjačkim jezicima imamo npr. energiju ili kategoriju (dapače, nemamo neki ekvivalent tim riječima). Dakle, za to što je Aristotel mislio nije bilo riječi u grčkom (a, izgleda, niti u drugim jezicima). Ipak, to je bilo vrijedno mišljenja kad već toliko dugo i toliko rasprostranjeno koristimo te Aristotelove riječi. Heidegger vjeruje da je slično s njim i njemačkim jezikom, pa je jasno da riječi koje on mora uvesti, jer ih do njega nema, ne mogu biti već poznate dotičnim sveučilišnim profesorima njemačkog jezika.

S obzirom na nezgrapnost i ''nelijepost'' izražavanja unutar analiza što slijede smije biti dodana primjedba: jedno je izvještavati o biću pripovijedajući, a drugo zahvaćati biće u njegovu bitku. Za potonju zadaću ne nedostaju većinom samo riječi, nego prije svega ''gramatika''. Ako je dopušteno upozoriti na ranija i u pogledu svojeg nivoa neusporediva analitička istraživanja bitka, onda neka se ontološki odjeljci u Platonovu ''Parmenidu'' ili četvrto poglavlje sedme knjige Aristotelove ''Metafizike'' usporede s kojim pripovjedačkim odjeljkom iz Tukidida, pa će se pokazati koje li nečuvene formulacije bijahu Grcima nametali njihovi filozofi. A gdje su snage bitno manje i povrh toga je područje bitka koje valja dokučiti mnogo tegobnije od zadanoga Grcima, nespretnost će se tvorbe pojmova i krutost izraza potencirati. (Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Zagreb 1985., str 43.)

[filozof je drug]

augustin kaže:

Međutim, ono po čemu je Heidegger poseban jest način na koji je izložio to isto, a riječ je o do savršenstva dovedenom filozofskom diskursu zapadne filozofije. Dijelovi Bitka i vremena o zovu savjesti možda nekome jesu mistični, intuitivni, ali zalaze duboko u bit čovjeka. Prvi put kada sam čuo da Heidegger tvrdi da je smisao čovjeka briga nasmijao sam se, ali kada sam pročitao djelo shvatio sam koliko toga ovisi o jeziku i što zapravo za Heideggera znači "propadati u svijet" i "brigovati". Heideggerov jezik spada u umjetnost filozofiranja a tu mu je glavna vrijednost. Koliko mi je samo mojih, osobnih raspoloženja razotkrio. Sjetite se samo one čuvene rečenice koja mi svaki put kada je se sjetim uljepša dan: "Tubitak je uvijek već nekako raspoložen" itd.

Čitati Heideggera je čitati zadnju smislenu instancu zapadne filozofije koja stoji uz bok starim filozofima. Iza Heideggera dolazi ono neugodno društvo Derride, Rortya i ostalih postmodernističkih filozofa kojima je i samo spominjanje Heideggera više nepristojno. (Hroboatose, ne spadaš li ti u postmoderniste?)

Vjerojatno netko zna da je Heidegger napisao drugi dio Bitka i vremena i odmah ga iza toga spalio, upravo onaj dio u kojem se trebao obračunati s "tajnom vremena"... Mislim, da je dobro postupio. S "tajnom vremena" se mnogo bolje obračunavati u ulogama Estragona i Vladimira nego jednog filozofa...

skroz si lepo izlozio velicinu koja je hod heideggera u toj fenomenalnoj pesnicko-filozofskoj crti izlaganja i razvijanja projekta fundamentalne-ontologije ali.. derida se direktno naslanjao na heideggerovo si isticao kao svatanje vremena, povesnosti, zar ne?